Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku hanga ʻe he fakahoko ko ia hoto fatongiá, ʻo ʻomi ha ongo fakafiefia mo nonga.
‘Oku ou toe loto ke fakahaaʻi ʻa ʻeku talitali fiefia ʻa kinautolu ko ia kuo uiuiʻi ʻi he konifelenisí ni ki he ngaahi fatongia foʻoú, pea ʻoku ou ʻoatu ʻa ʻeku fakamālō loto hounga moʻoni kiate kinautolu ne tukuange fakalāngilangi mei honau fatongiá. ʻOku laka pē ki muʻa ʻa e ngāué. ʻOku mau ʻofa ʻiate kimoutolu taki taha.
Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou lāngilangiʻia ʻi he faingamālie ʻoku ou maʻú ke lea kiate kimoutolu ʻi he efiafí ni. Ko e meʻa fakafiefia ia ke mamata ki he fonu maʻopo ʻa e Senitā Konifelenisi fakaʻofoʻofá ni ʻi he kau talavoú mo e kau toulekeleká fakatouʻosi ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku fakakaukau atu ʻoku ʻi ai mo ha toe kakai toko lahi tatau ʻoku fakataha ʻi he funga māmaní, ʻokú ne ʻomi ai kiate au ha ongoʻi moʻoni ʻo e mafatukituki ʻo e fatongiá. ʻOku ou lotua ai ke tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻEikí ʻa ʻeku fakakaukaú pea ueʻi au ʻi he ngaahi lea te u fakahokó.
Naʻe fai ʻa e lea ko ʻení ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne pehē: “Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní, ko e mafai ia kuo tuku ʻe he ʻOtuá ki he tangatá, ʻa ia te ne lava ai ke lea ʻaki ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. . . . ʻOku toputapu ia, pea kuo pau ke tauhi ia ke toputapu ʻe he kakaí. ʻOku totonu ke fakalāngilangiʻi pea fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu iá.”1
Ko e fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fekauʻaki ia mo kitautolu kotoa. Kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ko e fakahaaʻi atu ia ʻa e fiemaʻu ke tau faivelenga mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea ke ngāueʻi foki ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻoku ʻomi kiate kitautolú. Kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko hono fakahaaʻi atu ia e ngaahi fatongia mo e ngafa ʻi he kahaʻú ke nau lava ʻo teuteuʻi kinautolu ʻi heni mo e taimí ni.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī, ʻa ia naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku totonu ke ne mātuʻaki tokanga fakamātoato mo molumalu ki he ngaahi ʻuhinga ko ia ʻo e fakapapau mo e fuakava kuo nau maʻú. ʻI he ʻikai ko ia ke ne faʻa tauhi hono ngaahi ngafa ʻoku haʻu mo iá, kuo pau ke ne ʻomai ʻe ia ʻa e ʻamanaki taʻe hokó, mamahí mo e faingataʻaʻiá.”2
Naʻe tānaki atu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē: “ʻOku hanga ʻe ha taha ʻo maumauʻi ʻa e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi haʻane talangataʻa ki he ngaahi fekaú—pea ʻi he ʻikai fakahoko ʻa hono ngaahi fatongiá. ʻI he taimi tatau, ʻoku maumauʻi ʻe ha taha ʻene fuakavá ʻi he ʻikai ke ne fai ha meʻá.”3
Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha tangata faifekau ʻiloa ʻa e meʻá ni, “ʻE ngāue mālohi ʻa e tangatá ke maʻu ʻa e paʻangá. ʻE toe ngāue mālohi ange [ʻa e tangatá] ki ha kakai kehe. Ka ʻe ngāue mālohi taha pē ʻa e tangatá ʻi he taimi ʻokú ne mateakiʻi ai ha faʻahinga taumuʻa ngāue. . . . ʻOku ʻikai lava ke fakahoko totonu ʻa e fatongiá kaeʻoua kuo fakahoko ia ʻe ha taha te ne loto fiemālie ke ngāue lahi ange, ʻo kapau te ne malava ke fai pehē.”4
ʻOku hanga ʻe he fakahoko ko ia hoto fatongiá, ʻo ʻomi ha ongo fakafiefia mo nonga. Ne fatu ʻe ha punake ʻo pehē:
Naʻá ku mohe ʻo misi naʻe fakafiefia ʻa e moʻuí.
Peá u ʻā hake ʻo vakai ko e moʻuí ke ngāue.
Naʻá ku ngāueʻi leva, peá u ʻiloʻi—
Ko e fatongiá ko ha meʻa ke fiefia ai.5
ʻE lava ke fai fakalongolongo mai pē ʻa e ui ki he ngāué, ʻo hangē ko hono tali ʻe kitautolu ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e ngaahi lakanga ʻoku tau ngāue aí. Naʻe fakahā ʻe he taki lelei mo anga fakatōkilalo ko Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻo pehē, “Ko homou ʻuluaki fatongiá ke ako ki he finangalo ʻo e ʻEikí, hili iá pea mou ngāue faivelenga ʻi homou uiuiʻí ʻi he mālohi mo e ivi ʻo homou lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo homou kāingá . . . pea ʻe fiefia ʻa e kakaí ke muimui ʻiate kimoutolu.”6
Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fakahoko totonu ʻo e fatongiá? Ko hono ʻuhingá, ke langaki hake ia ʻi he ngeia mo e mahuʻingaʻia, ke ngaohi ia ke lāngilangiʻia pea ongoongolelei ʻi he vakai ʻa e kakai kotoa pē, ke fakalahi pea fakamālohia ia, ke fakafou mai ai ʻa e maama ʻo langí ke maamangia ʻa e kakai kehé.
ʻOku anga fēfē leva hano fakahoko totonu ʻe ha taha hono uiuiʻí? ʻOku lava ia ʻaki hono fakahoko ʻo e ngāue fekauʻaki mo iá. ʻOku fakahoko totonu ʻe he kaumātuʻá ʻa e uiuiʻi kuo fakanofo ia ki aí ʻaki haʻane ako ki hono ngaahi fatongiá, ʻa ia ko e kaumātuʻa, pea fakahoko kinautolu. Pea ʻoku tatau pē ki he kau tīkoní, akonakí, taulaʻeiki siʻí, pīsopé mo e tokotaha kotoa pē ʻokú ne maʻu ha lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.
Naʻe fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he punake mo e tangata faʻu tohi ko ia ko Lōpeti Lui Sitīvenisoní, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e fiefiá, he kuó u [fakahoko] ha ngāue lelei.”
Siʻi Ngaahi tokoua, tau manatuʻi muʻa e faleʻi ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá.”7
Tau ala atu muʻa ʻo fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ʻetau tokoní pea hiki hake kinautolu ki ha hala ʻoku māʻolungá mo ha founga ʻoku lelei angé. Tuku ke tuku taha ʻetau fakakaukaú ki he ngaahi fiemaʻu ko ia ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo honau uaifi mo e fānau māmālohí. Fakatauange pē ke tau fanongo ki he ngaahi pōpoaki mei honau lotó, ka ʻoku ʻikai ke nau lea mai ʻakí. Te mou ʻiloʻi, he kuo mou ʻosi maheni mo ia: “Taki au, ʻeva mo au, ke u ʻilo ʻa e halá. /Akoʻi au ke u fai lelei/ke nofo mo Ia ha ʻaho.”8
ʻOku ʻikai ko e ngāue maʻá e taha fakapikopikó pe nofo noá, ʻ a hono fakamālohia ha tahá. ʻOku tupu ʻa e fānaú, pea fakaʻau ke motuʻa ʻa e mātuʻá, pea ʻoku ʻikai tali ʻa e taimí ki ha taha. ʻOua ʻe fakatoloi hoʻo talangofua ki ha ueʻi fakalaumālie ʻoku fai atu, ka ke ngāue leva ki ai, pea ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakaʻilo atu ʻa e halá.
ʻOku fiemaʻu maʻu pē ʻa e anga fakalangi ko ia ko e faʻa kātakí. Naʻe ueʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé ke u ʻaʻahi ki ha tangata naʻe mālohi hono uaifí, mo ʻena fānaú he Siasí. Naʻe ʻikai tali ʻe he tangata ko ʻení ha fakaafe. Ko e ʻaho ʻafu ʻeni ʻi he faʻahitaʻu māfaná, ʻa ia naʻá ku tukituki atu ai ʻi he matapā ʻo Hāloti G. Kalasá. Naʻá ku sio atu kia Misa Kalasa ʻoku tangutu pē ʻi hono seá ʻo lau nusipepa. Naʻe ʻikai te ne sio hake ʻi heʻene fehuʻi maí, “Ko hai?”
Naʻá ku pehē ange, “Ko hoʻo pīsopé. Ko ʻeku haʻú ke ta maheni mo fakaafeʻi koe ke ke kau ange mo ho fāmilí ki heʻetau ngaahi houalotú.”
Naʻe fai mai ʻene tali loto fielahí ʻo pehē mai, “ʻIkai, ʻoku ou fuʻu femoʻuekina au.” Naʻe ʻikai pē ke ne sio hake. Naʻá ku fakamālō ange ʻi heʻene fanongo maí peá u [mavahe] leva mei he matapaá.
Naʻe hiki ʻa e fāmili Kalasá ki Kalefōnia ʻi ha taimi siʻi mei ai. Naʻe ʻosi atu ha ngaahi taʻu. Pea naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku ngāue ai ʻi hoku ʻōfisí, pea naʻe telefoni mai ʻeku sekelitalí ʻo pehē mai, “ʻOku ʻi heni ha tangata ko Kalasa. Naʻe nofo ʻi homou uōtí, pea ʻoku fie talanoa atu kiate koe. Ko ia ʻeni ʻi he ʻōfisí, pea ʻokú ne fie talanoa atu kiate koe.”
Naʻá ku pehē ange, “Fehuʻi ange pe ko hono hingoá ko Hāloti Kalasa, pea naʻe nofo mo hono fāmilí he Feituʻu Vaisingí ʻi he hala Uesi Temipalé mo e Nima Sauté?”
Naʻá ne toe pehē mai, “Ko e tangatá ia.”
Naʻá ku kole ange ke fakahū mai ia. Naʻá ma talanoa fiefia ʻo kau ki hono fāmilí. Naʻá ne pehē mai, “Ko ʻeku haʻú ke u kole fakamolemole atu kiate koe ʻi he ʻikai ke u tuʻu hake mei hoku seá ʻo fakahū mai koe ki falé, ʻi he ʻaho ko ia he faʻahitaʻu māfaná he ngaahi taʻu lahi kuo hilí.” Naʻá ku fehuʻi ange pe kuo mālohi ʻi he Siasí. Naʻá ne malimali mo pehē mai, “ko ha tokoni au ʻi he kau pīsopeliki ʻi homau uōtí. Naʻe hanga ʻe hoʻo fakaafeʻi au ke u ʻalu atu ki he lotú, peá u fakafisingaʻí iá, ʻo fakamamahiʻi lahi au, ko ia ne u fakapapau ai ke u fai ha meʻa ke fakaleleiʻi ia.”
Naʻá ku faʻa talanoa mo Hāloti ʻi ha ngaahi taimi lahi ki muʻa peá ne toki mālōloó. Naʻe fua ʻe he ongo mātuʻa Kalasá mo ʻena fānaú ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Siasí.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sitīveni L. Lisiate ʻa ia naʻe hoko ko ha tokoni kia Palesiteni Tēvita O. Makei: “ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ʻoku foaki mai ki he tangatá.’” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “ʻOku ou tui ʻoku totonu ʻa e ʻuhinga ko ʻení. Ka koeʻuhí ko ha ngaahi taumuʻa fakangāue, ʻoku ou fie fakaʻuhingaʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻo fekauʻaki mo e ngāué, peá u faʻa ui ia ʻko e palani haohaoa ʻo e ngāué.’ . . . Ko ha meʻangāue ia ke fakahoko'aki ʻa e . . . pea ka ʻi ai ha tangata ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki ia, ʻe mole ia meiate ia, he kuo fakahā mahino mai kiate kitautolu ʻi he fakahaá, ko ia ia ʻoku ʻikai tokanga ki aí, ‘e ʻikai lau ia ʻokú ne feʻunga ke tuʻu.’”9
ʻI Sānuali kuo toki ʻosí, naʻá ku maʻu faingamālie ai ke mamata tonu ʻi he tumutumu ʻo e fai fatongiá ʻi he moʻui ʻa ha fineʻeiki naʻe nofo ʻi he uooti ko ia naʻá ku pīsope ai he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ko hono hingoá ko ʻĀtele, pea naʻá ne nofo fakataha mo ʻene ongo tama fefine lalahi ʻe toko ua— ko e toko taha naʻe faingataʻaʻia fakaesino—pea nau nofo ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he feituʻu Paʻake Lose ʻo Sōlekí. Ko e uitou foki ʻa ʻĀtele pea naʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga mo fonu faingataʻa ʻene moʻuí.
Naʻe telefoni mai ha taha naʻe ngāue ʻi he kautaha tokoni ʻofa ko e Ginger Bread House Project, ʻo fakaafeʻi au ki hono huufi ʻo e ʻapi ʻo ʻĀtelé, hili hano fakaleleiʻi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻe tolu ʻe ha niʻihi ʻofa. Naʻa nau ngāue taʻe totongi ʻo fakaʻaongaʻi pē ha ngaahi nāunau naʻe foaki mai ʻe ha ngaahi kautaha kehekehe ʻi he koló. Lolotonga ʻa e taimi ko ʻeni naʻe fakaleleiʻi ai honau ʻapí, naʻe nofo ʻa ʻĀtele mo ʻene ongo tama fefiné ʻi ha kolo ofi mai pē pea naʻe tokangaʻi lelei foki kinautolu.
Naʻá ku ʻosi ʻi ai au ʻi he tau mai ʻa e meʻalele ne ʻomai ai ʻa ʻĀtele mo ʻene ongo tama fefiné. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono talitali kinautolu ʻe honau fāmilí mo e ngaahi kaungāʻapí ka naʻe ʻi ai ha niʻihi toko lahi ʻo e kau ngāue naʻa nau kau he ʻaho mo e kō ʻi he ngāue ko ʻení. Naʻe mahino pē ʻenau fiefia ʻi he ola ʻo e ngāué pea naʻa nau loto vēkeveke ke sio pe ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe ʻĀtele mo ʻene ongo tama fefiné.
Naʻe hifo mai ʻa e kau fafiné mei he kaá, kuo haʻihaʻi honau matá. Ko e toki momeniti fakafiefia moʻoni ʻa e taimi ko ia naʻe toʻo ai ʻa e haʻihaʻi e mata ʻo ʻĀtelé mo ʻene ongo tama fefiné pea nau mamata ki honau ʻapi foʻoú. Naʻa nau moʻutāfuʻua ʻi he ngāue fakaʻofoʻofa naʻe lavá, ʻo kau ai hono toe ngaohi foʻou ʻa e konga ki muʻa ʻo e ʻapí, fakalahi mo e falé pea fakafoʻou kotoa e ʻató. Naʻe hā maʻa mo foʻou ʻa tuʻa. Naʻe ʻikai ke nau kei lava ʻo fakamaʻumaʻu ʻenau tangí.
Naʻá ku hū fakataha atu mo ʻĀtele mo ha niʻihi kehe ki he falé pea naʻa mau ofo ʻi he ngaahi meʻa naʻe lava ʻo fai ke fakaʻofoʻofa mo toe lelei ange ai ʻa e ʻātakaí. Naʻe ʻosi vali ʻa e holisí, pea fetongi mo e falikí. Naʻe fakafoʻou ʻa e nāunau falé pea fakafoʻou kotoa ʻa e ngaahi puipuí. Naʻe fakafoʻou mo e ngaahi kōpate ʻi he peitó; fetongi mo e ngaahi funga kānitá pea naʻe fakafoʻou mo e ʻaisí mo e sitoú. Naʻe fakafoʻou e tapa kotoa pē ʻo e falé, pea ko e loki kotoa pē naʻe maʻa mo fakaʻofoʻofa. Naʻe moʻutāfuʻua moʻoni ʻa ʻĀtele mo ʻene ongo tama fefiné. Ka naʻe toe pehē pē foki ʻa e ongo pea mo e fofonga ko ia ʻo kinautolu naʻa nau ngāue tōtōivi ke fakafoʻou ʻa e falé. Naʻe fakatē loʻimata honau fofongá ʻi heʻenau vakai atu ki he fiefia naʻa nau ʻomi ki he moʻui ʻa ʻĀtele mo ʻene ongo tama fefiné. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamaʻamaʻa e kavenga ʻa e uitoú, ka naʻe ʻaonga foki ia ki he moʻui ʻa e toko lahi kehe ʻi hono fakahoko ʻo e ngāué. Naʻa nau hoko ko ha kakai lelei ange koeʻuhí ko ʻenau kau ki he ngāué ni.
Naʻe ʻomai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī, ko e taha ia ʻo e kau faiako maʻongoʻonga ʻi he Siasí, ʻa e faleʻi mahino ngofua ko ʻení felāveʻi mo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne pehē: “ʻOku mahino kiate kimoutolu ko e taimi pē ʻoku maʻu ai ʻe ha taha ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ne hoko ko e fakafofonga ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke ne fakakaukau ko e taimi ʻokú ne maʻu ai iá, ʻokú ne hoko ko e talafekau ʻa e ʻEikí.”10
Mahalo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku fakapāpākū pea ʻoku mou pehē ʻoku mou taʻe feʻunga ke fakahoko fakalelei ha uiuiʻi. Manatuʻi ko e ngāue ko ʻení ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue. ʻE ngaahi tokoua, ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai e fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ke maʻu e ngaahi tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ke ke lava ʻo fuesia ʻa e ngaahi kavenga ʻoku ʻoatu kiate koé.
ʻOku ngali fakalotosiʻi ʻa e loki akó he taimi ʻe niʻihi, ka ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingamālie akoʻi lelei tahá, ʻoku hoko ia ʻi ha ngaahi feituʻu kehe mei he loki akó. ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e lolotonga ko ia e faʻahitaʻu failau ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe hanga ʻe ha niʻihi homau uōtí mo e ngaahi uooti ofi maí, ʻo ʻave kotoa ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné naʻe nofo ʻamanaki atu ki he polokalama fakataʻu ko e fakamanatua hono toe fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻa mau fononga pasi ʻi ha maile ʻe hivangofulu fakatokelau ki ha faʻitoka ʻi Kalakisitoni ʻi ʻIutā. ʻI he lōngonoa ʻo e feituʻu ko iá, naʻa mau fakatahatahaʻi atu ʻa e toʻu tupú ki he faʻitoka ko ia ʻo Māteni Hālisí, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná. Lolotonga ʻemau tuʻu takatakai ʻi he maka māpele ne fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa hono faʻitoká, naʻe hanga ʻe ʻEletā Keleni L. Lati, ʻa ia naʻe lolotonga pīsope ʻi ha uooti ʻe taha, ʻo fakamatalaʻi e moʻui ʻa Māteni Hālisí peá ne lau foki mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻene fakamoʻoní pea mo e fakamoʻoni ko ia ʻa ʻŌliva Kautelé pea mo Tēvita Uitemaá. Naʻe fanongo tokanga ʻaupito ʻa e kau talavoú, ʻi he mahino kiate kinautolu ʻoku nau tuʻu ʻi he faʻitoka ʻo ha taha naʻe mamata ki ha ʻāngelo pea naʻá ne sio tonu ʻi he ʻū lauʻi peletí. Naʻa nau ala atu ʻi he loto ʻapasia ki he maka māpele naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e faʻitoká pea nau fakalaulauloto ki he ngaahi lea naʻa nau fanongoá pea mo e ongo naʻa nau maʻú.
Naʻa mau lue ofi atu ai ki ha faʻitoka ʻo ha paionia. Ko e hingoa naʻe hā ʻi he maká ko Sione P. Mamipeeki, pea hā foki ai ʻa e veesi ko ʻení:
Ko ha maama siʻomau fāmilí kuo pulonga.
Ko ha leʻo ne mau ʻofa ai kuó ne longo.
Ko ha konga ia ʻo homau lotó kuo mole,
Pea he ʻikai lava hano toe fakafonu.
Naʻa mau talanoa mo e kau talavoú ʻo fekauʻaki mo e feilaulaú, pea mo e mateakiʻi ʻo e moʻoní. Naʻe akoʻi mai ʻe he maka fakamanatú ni ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa—ʻa e fua fatongiá, ngāué, lāngilangí, mo e ʻofá. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he kau talavoú ʻi hono toʻo hake honau holoholó ke holo ʻaki honau loʻimatá. ʻIo, ʻoku ou kei fanongo pē ki he mihimihí, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻe ongo ki honau lotó pea naʻe fakahoko mo ha ngaahi tukupā. ʻOku ou tui naʻe fakapapau ʻa e kiʻi tamasiʻi takitaha ke hoko ko ha paionia—ko ha taha ʻoku muʻomuʻa ʻo fakahinohino ʻa e halá ke muimui atu ai ʻa e niʻihi kehé.
Naʻa mau toki mālōlō kotoa atu ki ha paʻake he koló ʻo maʻu meʻatokoni hoʻatā. Ki muʻa pea mau foki ki ʻapí, naʻa mau tuʻu atu ʻi he feituʻu fakaʻofoʻofa ʻoku tuʻu ai ʻa e Temipale Lōkaní. Ko ha ʻaho māfana ʻeni. Naʻá ku fakaafeʻi ai ʻa e fānau tangatá ke nau tākoto he fuʻu manafa musié ʻo sio fakataha mo au ki he tafitonga ʻa e langí ʻa ia naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ha konga ʻao hinehina lalahi ʻa ia ne ngaʻunu fakavaveʻi atu ʻe he havilí. Naʻa mau fakaʻofoʻofaʻia he masani ʻo e temipale paioniá ni. Naʻa mau talanoa fekauʻaki mo e ngaahi ouau toputapú mo e ngaahi fuakava taʻengatá. Naʻe akoʻi ai ha ngaahi lēsoni. Ne ongo ki he lotó. Naʻe mahulu hake ʻa e ngaahi fuakavá mo e talaʻofá ʻi he ngaahi leá pē. Naʻe fakatō ki he loto ʻo e kau talavoú ni ke nau fakaʻamu ke moʻui taau ke hū ʻi he ngaahi matapā ʻo e temipalé. Naʻe hanga atu ʻa e ngaahi fakakaukaú ki he ʻEikí; naʻe ngali ʻokú Ne ofi mai. Naʻe ongona mo ongoʻi ʻa ʻEne fakaafe angavaivai ko ia ke “Muimui ʻIate Au.”
Kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nau talia e uiuiʻi toputapu ke fua ʻa e fatongiá, ʻoku ʻanautolu ʻa e talaʻofa ko ʻení: “Ko au ko e ʻEikí ʻoku ou angaʻofa mo angalelei kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate aú, peá u fiefia ke fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate au ʻi he māʻoniʻoní pea mo e moʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻE lahi ʻa ʻenau totongí, pea ʻe taʻengata ʻa honau nāunaú.”11
ʻOku ou lotua fakamaatoato ke tau feʻunga kotoa mo e talaʻofa fakalangi ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻēmeni.
Ngaahimaʻuʻanga fakamatalá
1. Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 140.
2. ʻI he Conference Report, Mekisikou Siti, Mekisikou, Konifelenisi Faka-ʻēlia 1972, 73.
3. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward Kimball (1982), 497.
4. Harry Emerson Fosdick, in Vital Quotations, comp. Emerson Roy West (1968), 38.
5. Rabindranath Tagore (1861–1941).
6. In Conference Report, ʻEpeleli 1937, 46.
7. Mōsaia 2:17.
8. Naomi Randall, “Fānau Au ʻa e ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 193.
9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1937, 46.
10. Konifelenisi Faka-ʻēlia ʻi Mekisikou Siti Mekisikou 1972, 77.
11. T&F 76:5–6