The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Mou Tutuʻu ʻi he Ngaahi Potu Māʻoniʻoní

Mou Tutuʻu ʻi he Ngaahi Potu Māʻoniʻoní

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku ou fakalotolahiʻi ʻa e Kāingalotu kotoa he funga ʻo e māmaní ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻe lava aí, ke nau feinga lahi ange ke toutou tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní.

Palesiteni James E. FaustSiʻoku ngaahi tokoua, tuofāfine, mo e ngaahi kaumeʻa he funga māmaní, ko ha meʻa fakafiefia mo ha fatongia maʻongoʻonga ke lea atu kiate kimoutolu. ʻOku ou fakahā heni ʻeku ʻofa, fakaʻapaʻapa, mo e houngaʻia kiate kimoutolu takitaha.

ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻi he tapa kotoa pē, ʻe ha ngaahi pōpoaki ʻoku ʻikai ke tau fie maʻu pe ʻaonga kiate kitautolu. ʻOku lahi ange ʻa e fakamatala ʻoku maʻu mai ʻi he foʻi ʻaho ʻe tahá, ʻi he meʻa ʻe lava ke mahino kiate kitautolu ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau fekumi ke maʻu ha taimi ʻoku nonga mo mālōlō ai hotau ʻatamaí mei he ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻoku toutou haʻaki mai kiate kitautolú, kae lava ke tau fiefia kakato ʻi he moʻuí ni.1 ʻE lava fēfē ke tau fakahoko ʻeni? ʻOku taha pē ʻa e talí. Kuo pau ke tau ikunaʻi ʻa e kovi ʻoku hū fakaoloolo mai kiate kitautolú. Kuo pau ke tau muimui ʻi he akonaki ʻa e ʻEikí, ʻi Heʻene pehē “Ko hoku lotó ke kātoa fakataha ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ui ki hoku hingoá mo hū kiate au ʻo fakatatau ki heʻeku ongoongolelei taʻe ngatá, pea tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní.”2

Ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke tau hao mei he tutuʻu ʻi he ngaahi potu taʻe māʻoniʻoní, pea ʻoku tau fehangahangai mo ha ngaahi meʻa lahi ʻoku taʻe taau, ʻuli, mo nau fakaʻauha e Laumālie ʻo e ʻEikí, ko ia ʻoku ou fakalotolahiʻi ai e Kāingalotu kotoa pē ʻi he māmaní ʻi he ngaahi feituʻu kotoa pē ʻe lava aí, ke nau feinga lahi ange ke toutou tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. Ko hotau feituʻu māʻoniʻoni tahá ʻa hotau ngaahi temipale toputapú. ʻOku maʻu ʻi loto ha ongoʻi molumalu mo fiemālie. ʻOku totonu ke tau feinga ke moʻui taau ke ʻave hotau ngaahi fāmilí ki he temipalé ke fakamaʻu fakataha ai kitautolu ki ʻitāniti. ʻOku totonu foki ke tau fekumi ki he ngaahi lekooti ʻo hotau kāinga kuo pekiá ke lava ʻo fakamaʻu mai kinautolu kiate kitautolu ʻi he temipalé. Kuo pau ke tau feinga ke tau anga māʻoniʻoni ʻaki ʻetau “ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.”3 Ko e founga ʻeni te tau lava ke tauhi maʻu ai mo fakamālohia hotau vā fetuʻutaki fakafoʻituitui mo hotau ʻOtuá.

Ko e anga māʻoniʻoní ko e mālohinga ia ʻo e laumālié. ʻOku tupu ia mei he tuí mo e talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻa e ʻOtuá. ʻOku hanga leva ʻe he ʻOtuá ʻo fakamaʻa e lotó ʻi he tui, pea ʻoku maʻa leva e lotó mei he ʻulí mo e meʻa ʻoku taʻe tāú. Ko e taimi ʻoku aʻusia ai ʻa e māʻoniʻoní ʻi he talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ke fakafaikehekeheʻi ai ʻe ha taha, ʻa e meʻa ʻoku halá mei he meʻa ʻoku totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. ʻOku tau fakafetuʻutaki mo e māʻoniʻoní ʻi he taimi lōngonoá, ʻo ne fakaʻaiʻai ʻa ia ʻoku leleí pe valokiʻi ʻa e meʻa ʻoku halá.

Ko e māʻoniʻoní ko ha tuʻunga moʻui angatonu foki ia. ʻI ha ngaahi lea naʻe fai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi he Tāpanakalé ʻi Sōleki ʻi he ʻaho 16 ʻo Fēpueli 1862, naʻá ne fakaʻaongaʻi ai e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” Naʻe toe hoko atu ʻene fakamatalaʻi hono ʻuhinga kiate ia ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” Naʻá ne pehē: “Kuo akoʻi au ʻe ha ngaahi meʻa ne u aʻusia ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu, kuo pau ke māʻoniʻoni e momeniti kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí ki he ʻEikí, ʻa ia ʻe tupu ʻeni mei heʻeku faitotonú, fakamaau totonú, manavaʻofá, mo angatonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou fai, he ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke u tauhi maʻu ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtua Māfimafí.”4

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe ʻave ai ʻe ha taha ʻo hoku makapuná ʻa hono uaifí mo ʻena mātuʻá, ke nau hū he temipale Menihēteni foʻou mo fakaʻofoʻofa ʻi Niu ʻIoke Sití. Naʻe ʻikai ongo-telinga e hohaʻa mo e longoaʻa e toko lauafe ʻi tuʻá. ʻI he tau atu ʻa e tekisií ki he tafaʻaki ki muʻa ʻo e temipalé, naʻe kamata ke tangi ʻa Katalina, ko e uaifi ia ʻo hoku mokopuná. Naʻe kei ongoʻi atu pē ʻene toputapú mei tuʻa he temipalé. Naʻá na hū ki loto ʻo lotu ʻi he Fale ʻo e ʻEikí kae tuku ange atu ʻa māmani mo e longoaʻá. Ko ha meʻa toputapu mo fakangalongataʻa ʻeni kiate kinaua.

Hangē ko e akonaki naʻe fai mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií: “ʻOku fie maʻu ke tau faʻa ʻalu mei he longoaʻa mo e vātau ʻo e māmaní ʻo hū ki loto ki he ngaahi holisi ʻo ha fale toputapu ʻo e ʻOtuá, ʻo ongoʻi ai Hono Laumālié ʻi he ʻātakai ʻo e māʻoniʻoni mo e melino.”5 Naʻe tali moʻoni pē ʻa e lotu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní: “Pea ke ongoʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻe hū ki he hūʻanga ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻa ho mālohí, pea ongoʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ke fakamoʻoni . . . ko ho falé ia, ko e potu ʻo hoʻo māʻoniʻoní.”6

Naʻá ne fakamatalaʻi e ngaahi ongo naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e temipalé ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Pēteliake Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻo pehē: “Ko hono fiefiaʻangá ke ʻi he fale ʻo e ʻEikí, mo kole tokoni ʻi hono temipalé; pea ʻi lotó, naʻá ne maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi, mo fakamoleki ha ngaahi houa lahi ke fefolofolai ai mo ʻene Tamai Hēvaní. Kuó ne fononga toko taha ʻi hono ngaahi ʻālesó, pea mavahe mei he faʻahinga ʻo e tangatá ki muʻa pē ia pea toki maʻefu hake ʻa e ʻahó; peá ne ʻohake ʻa e ngaahi holi ʻa hono lotó ʻi loto hono ngaahi holisí lolotonga naʻe mohe ʻa natulá. Naʻe fakamaama ki hono ʻatamaí ʻi he loto fale toputapú ni ʻa e ngaahi meʻa hā mai ʻo e langí, pea keinanga hono laumālié ʻi he ngaahi koloa ʻo ʻitānití.”7

ʻOku ou fakamālō ʻoku tohiʻi ʻi hotau ngaahi temipalé ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “Ko e Fale ʻo e ʻEikí, Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” Ko e fakamanatu mai ko ʻeni ʻo e ngaahi potu māʻoniʻoní, ko e tukuʻau mai pē ia mei he Fuakava Motuʻá. ʻOku fakamanatu mai ʻe Sākalia kiate kitautolu ʻe hokosia ʻa e ʻaho “ʻe [tohi ʻa e ngaahi leá ni] ʻi he ngaahi fafangu ʻi he fanga hōsí, KO E MĀʻONIʻONI KI [HE ʻEIKÍ]. . . . Io, ko e kulo kotoa pē ʻi Selūsalema pea mo Siuta, ʻe māʻoniʻoni ia ki he ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú.”8 ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia ʻaupito ʻi he ngaahi foʻi kauʻi matapā ʻo e Temipale Sōlekí. ʻOku matamatalelei honau sīpingá, pea ʻoku nau taki taha fakamanatu mai ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”

ʻI heʻeku kei siʻi hake ʻi he feituʻu fakatonga ʻo ʻIutaá ʻi he taʻu ʻe 65 kuo hilí, naʻá ku faʻa ongoʻi fiefia ʻi he ʻasi e ngaahi lea ko e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí” ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fale ʻi he fanga kiʻi kolo īkí. Naʻe faʻa hoko e ngaahi lea koula ko iá ko e teuteu fakamatamatalelei ʻo ha ngaahi fale mahuʻinga lahi, hangē ko e falekoloa ʻa e kautaha fakatahatahá mo e fale tukuʻanga koloa ʻo e pīsopé. ʻOku ou maʻu ha ngaahi tohi fakamoʻoni koloa ʻa e ZCMI, ko ha pisinisi falekoloa kuo fuoloa ʻene tuʻú. ʻOku ʻasi ai e ngaahi fakamoʻoni hingoa ʻa Sione Teila, Pilikihami ʻIongi, Uilifooti Utalafi, Siosefa F. Sāmita, Lolenisō Sinou, Hiipa J. Kalānite, Siaosi ʻAlipate Sāmita, mo Tēvita O. Makei. Naʻe paaki ʻi he tohi fakamoʻoni koloa kotoa pē ʻa e ngaahi foʻi lea ko e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” ʻOku ou fifili pe ko e hā nai kuo hoko ki he ngaahi moto ko ʻeni ʻo e māʻoniʻoní? Kuo nau pulia fakataha atu nai mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ne fakamanatu mai ʻa e tuí mo e moʻui mateakí?

ʻE tāpuekina lahi e ngaahi ʻaho ʻo ʻetau moʻuí ʻi heʻetau toutou ʻalu ki he temipalé ke ako ai ʻetau ngaahi fetuʻutaki fakalaumālie mo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maaʻusia ʻe heʻetau fakakaukaú. ʻOku fie maʻu ke tau feinga mālohi ange ke ʻiloʻi ʻoku tau tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fuakava ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé mo hono tauhi kinautolú, ko ha founga ke tokoni ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e ʻulungāangá. ʻI he holi ʻa homau lotó ke fakatupu hano lotoʻaki lahi ange ʻe he kakaí ʻa e ngāue māʻoniʻoni ʻo e ngaahi temipalé, kuo pau ai ke mau naʻinaʻi kiate kinautolu ke toe loloto ange ʻenau vakai ki he ʻuhinga fakalaumālie ʻoku maʻu aí. Hangē ko hono fakamanatu mai ʻe Paulá, “He ʻoku tāmateʻi ʻe he mataʻitohí, ka ʻoku foaki moʻui ʻe he Laumālié.”9

Kuo fakahā mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi hotau kuongá ni: “Kapau ʻe hanga ʻe he tangata kotoa pē ʻi he Siasí ni kuo fakanofo ki he Lakanga Fakataulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo fakafeʻungaʻi ia ke ne maʻu ha lekomeni temipale, pea ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo fakafoʻou ʻene ngaahi fuakavá ʻi he loto ʻapasia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kau fakamoʻoní, te tau hoko ko ha kakai lelei ange. ʻE siʻisiʻi ʻaupito pe ʻikai pē ha taʻe anganofo ia ʻiate kitautolu. ʻE meimei ke puli ʻaupito pē ʻa e vete malí ia. ʻE lava ai e fakaʻehiʻehi mei he loto mamahí. ʻE toe lahi ange ʻa e melinó mo e ʻofá pea mo e fiefiá ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻE siʻisiʻi ange e tangi ʻa e ngaahi uaifí mo e fānaú. ʻE toe lahi ange e loto houngaʻiá mo e fefakaʻapaʻapaʻakí ʻiate kitautolu. Pea ʻoku ou tui fakapapau ʻe malimali hifo ʻa e ʻEikí mo hōifua lahi ange kiate kitautolu.”10

ʻOku totonu ke fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻenau fekumi fakafāmilí mo ʻalu ki he temipalé koeʻuhí ko hano ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau fai pehē. ʻOku totonu ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau ʻalu ai ki he temipalé ke maluʻi ʻetau māʻoniʻoni fakatāutahá pea mo ia ʻo hotau ngaahi fāmilí.

Ko e moʻoni ʻoku totonu ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko ha toe potu māʻoniʻoni ia ʻe taha, makehe mei he ngaahi temipalé. Naʻe hanga ʻe he ngaahi ongo ʻo e māʻoniʻoní ne u maʻu ʻi hoku ʻapí, ʻo teuteuʻi au ki he ngaahi ongoʻi māʻoniʻoni ʻi he temipalé. Ki muʻa peá u fuofua ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki Palāsilá, naʻe tuitui pē ʻe heʻeku faʻeé haku teunga temipale ke u fakaʻaongaʻi ʻi he temipalé. Kuo motuʻa ia he taimí ni, ka ko ha fakaʻilonga toputapu makehe ia ʻo e ʻofa ʻa ʻeku faʻeé ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoní.

ʻOku ou fakamālō ki hoku uaifi ko Luté, ʻoku lava ai ke u pehē naʻe hoko homau ʻapí ko ha feituʻu naʻa nau feinga ai ke fakaʻapaʻapaʻi e laumālie ʻo e māʻoniʻoni ki he ʻEikí. Naʻe ʻikai ke mau lavaʻi maʻu pē ʻeni. Naʻe ʻikai. Ka naʻa mau feinga. ʻI he lōmekina au ʻe he fatongia ʻo ha tamai kei siʻi ke tokonaki maʻa hoku fāmilí, fakahoko hoku ngaahi fatongia faka-Siasí, mo ha ngaahi fatongia fakapuleʻanga kehe pē, naʻe hanga ʻe Lute ʻo fakamanatu mai kiate au ʻi he loto ʻofa mo e founga angamalū, ʻa hoku fatongia fakamātuʻa ʻi homau ʻapí.

Hangē ko ʻení, te ne fakamanatu mai kiate au ʻa e taimi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí peá ne fokotuʻu angavaivai mai ʻa e meʻa ʻe feʻunga ke mau ako ki ai ʻi heʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Te ne toe tokoni mai foki ke u manatuʻi e ngaahi meʻa fakafāmili mahuʻingá, hangē ko e ngaahi ʻaho fāʻeleʻí mo e ngaahi polokalama ʻa e fānaú ʻi he taimi naʻa nau fie maʻu ai hoku taimí mo ʻeku poupoú. ʻOkú ne kei fai pē ʻa e tokoni mahuʻinga mo fakatupu houngaʻia ko iá. Kapau ʻoku tau fie maʻu moʻoni hotau ʻapí ke hoko ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni, pea tau toe feinga mālohi ange ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne ʻomi e Laumālie ʻo e ʻEikí.

ʻOku fakatapui hotau ngaahi fale lotú ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni ki he ʻEikí. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻoku totonu ke tau ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai ʻetau ngaahi ouau toputapú ʻi Hono ʻaho tapú.11 Ko ha faingamālie molumalu mo toputapu ʻa hono maʻu ʻo e sākalamēnití. ʻOku akoʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi fale lotú ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, tāpuakiʻi ai e fānaú, hilifakinima mo foaki ai ki he kāingalotú ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku fai ai mo ha ngaahi fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha papi ului ʻi Tekisisi, ko e taimi ko ē naʻá ne hū atu ai ʻi he matapā ʻo e fale lotú, naʻá ne ongoʻi ha molumalu kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi ki muʻa ʻi heʻene moʻuí.

Kuo pau ke tau feinga mālohi ange ke tau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni. ʻOku tau moʻui ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá. Kuo lahi fau ha ngaahi meʻa kuo toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻomi ai hatau vā fetuʻutaki makehe mo e ʻEikí. Ko kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa hono ngaahi leleí, hoko ko e kau leʻo mo tokangaʻi e ngaahi fatongiá ni ʻo fakatatau ki hono vahe maí, ʻo fakatatau ki he ki he mafai mo e fakahinohino ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻa ia ʻokú ne maʻu kātoa e ngaahi kií. ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻEikí, ʻoku totonu ke tau feinga ʻi he ʻaho kotoa pē ke tau mavahe hake ki ha tuʻunga māʻoniʻoni fakatāutaha ʻoku māʻolunga angé, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOku fie maʻu ke tau leʻo maʻu pē ke tau hao mei he ngaahi mālohi ʻo Sētané.

Hangē ko ia ne akonakiʻaki ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongí, “Kuo pau ke māʻoniʻoni ʻa e momeniti kotoa pē [ʻo ʻetau moʻuí] ki he ʻEikí, . . . he ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke [tau] tauhi maʻu ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtua Māfimafí.” Fakatauange ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau fatongia makehe ko ia ke tau maʻu ʻa e māʻoniʻoni ki he ʻEikí, ʻaki ʻetau tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. Ko e feituʻu ia te tau maʻu ai ʻa e maluʻi fakalaumālie ʻoku tau fie maʻu maʻatautolu mo hotau ngaahi fāmilí. Ko e maʻuʻanga tokoni ia ke tau fataki ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni. ʻE tokoni ʻetau tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní ke tau lavaʻi ʻa e ngaahi ivi takiekina kovi ʻi hotau kuongá ni pea ʻoatu ai kitautolu ke tau toe ofi ange ki hotau Fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau fai ʻeni, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo taʻe ngata pea ʻe ngaohi kitautolu ke tau mālohi “ʻi he tuí mo e ngaahi ngāué.”12 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

1. Vakai, Jeff Davidson “‘Overworked Americans’ pe Overwhelmed Americans?” Business Horizons, Jan.–Feb. 1994, 62–66.

2. T&F 101:22.

3. 1 Tīmote 4:12.

4. Deseret News, Apr. 2, 1862, 313.

5. “Of Missions, Temples, and Stewardship,” Ensign, Nōvema 1995, 53.

6. T&F 109:13.

7. History of the Church, 4:194.

8. Sākalia 14:20–21.

9. 2 Kolinitō 3:6.

10. Ensign, Nōvema 1995, 53.

11. Vakai, T&F 59:9.

12. Hilamani 10:5.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy