ʻEletā M. Russell Ballard
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau ngāue mālohi ange mo lahi ʻenau fakamoʻoní, ka tau lava ʻo aʻu atu ki he fānau tokolahi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí naʻá ma fiefia mo Sisitā Pālati ʻi heʻema lea ki he kau faifekaú he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Polovó. Naʻá ma fiefia he mamata ki honau fofonga malimali mo fie ngāué, mo ongoʻi ai e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku lolotonga lele lelei e ngāue ʻa e kau faifekaú ni ki hono fakamafola atu ʻo e pōpoaki ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní. ʻOku tau fakamālō ai ki he ngaahi mātuʻá, kau pīsopé, kau palesiteni fakasiteikí, kae fakatautefito pē ki heʻetau toʻu tupú ʻi heʻenau tali e ui ʻa e palōfitá ke toe tokolahi ange e niʻihi ʻoku teuteu fakalaumālie ke ngāue maʻá e ʻEikí.
ʻI heʻetau “hikiʻi hake ʻa e tuʻunga moʻui ʻoku fie maʻu” ki he ngāue fakafaifekaú, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko e ngāué ni ʻoku faingataʻa. ʻOkú ne fie maʻu ha ivi mo e longomoʻui. ʻOkú ne fie maʻu ʻa e ʻatamai ʻāʻā mo e ivi lahi. ʻOkú ne fie maʻu ʻa e tuí, loto holí, pea mo e fakatapuí. ʻOkú ne fie maʻu ʻa e nima mo e loto maʻá.”
Naʻe hoko atu ʻene leá ʻo pehē: “Kuo hokosia ʻa e kuonga kuo pau ke tau hiki ai ʻa e tuʻunga fiemaʻú, kiate kinautolu kuo ui ke ngāue ko e kau ʻamipasitoa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. . . . He ʻikai ke tau tuku ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakafeʻungaʻi ʻenau moʻuí, ke nau ʻalu atu ki māmani ʻo malangaʻaki ʻa e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e Ongoongoleleí” (“Ngāue Fakafaifekaú,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemamani Lahí, 11 Sānuali, 2003, 17).
ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau ui ai ha kau faifekau ʻoku nau feʻunga angé, ha kau talavou kuo nau teuteu ke ngāue ʻaki ʻenau tali ʻa e tukupā ʻa hotau palōfitá . . . “ke nau mapuleʻi ange kinautolu, ke nau moʻui ʻo māʻolunga ange ʻi he tuʻunga māʻulalo ʻo e māmaní, ke nau fakaʻehiʻehi mei he maumaufonó pea nofo ʻi he hala ʻoku māʻolungá, ʻi heʻenau ngaahi ʻekitivitī kotoa pē” (“Ngāue Fakafaifekaú,” 17).
ʻOku fakaʻau pē ke lahi ange e mafola atu e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi hotau ngaahi misiona ʻe 339, ko ia kuo pau ai ke tau toe fakalahi ʻa ʻetau ngāué ke tau sio ʻoku moʻui taau e talavou taʻu 12 kotoa pē ke fakanofo ko ha tīkoni; talavou taʻu 14 kotoa pē ke fakanofo ko ha akonaki; talavou taʻu 16 kotoa pē ko ha taulaʻeiki, pea moʻui taau e talavou taʻu 18 ki he 19 kotoa pē ke ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻE lava ke tau fai ʻeni ʻaki ʻetau fakafonu e loto ʻo ʻetau kau talavoú ʻaki ʻa e ʻofa ki he ʻEikí, mahino pea hounga kiate kinautolu ʻa ʻEne Fakaleleí, pea mahino lelei ʻa e vīsone ʻoku nau maʻu ʻo kau ki he fakaofo ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.
Ko ʻene mahino pē ki heʻetau kau talavoú ʻa hono mahuʻinga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí pea nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa ʻi hono kotoa ʻo ʻEne fānaú, ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea naʻá Na ʻaʻahi tonu fakataha mai kia Siosefa Sāmita ke fakaava e kuonga fakaʻosi ko ʻeni ʻo e ngaahi kuongá, te nau fie tokoni leva ki hono fakamafola ʻo e pōpoakí ni ki māmani. Ko e taimi ko ē ʻoku vakai ai hotau toʻu tupú ki he Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamoʻoni tonu ia ki hono moʻoni e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí, ʻe fonu honau lotó ʻi he holi ke fai honau fatongiá ʻi hono akoʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.
Naʻá ma ʻiloʻi mei he kau faifekau ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú ʻa e meʻa ne mei tokoni lahi taha ki heʻenau teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Ko e meʻa ʻeni ne nau fakaʻamu ne lava ke nau fakahokó:
- • Ako lelei ange ʻa e tokāteliné ʻaki e tuku taha ʻenau tokangá ki he ako ʻo e folofolá
- • Ako ki he founga ke lotu mo ako fakamātoato aí
- • Mapuleʻi lelei ange kinautolu pea ngāue mālohi
- • ʻIloʻi lelei e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau fakahokó
- • Maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ange ke nau faiako ai, pea
- • Pea fakahoko ha ngaahi ʻinitaviu fakaʻāuliliki ange mo e kau pīsopé pea mo e mātuʻá
ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, te tau lava ʻo akoʻi fakataha ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono tuʻunga mahinongofuá mo hono mālohí ki hotau kau talavou kotoa he Siasí. Te tau lava ʻo tokoni ke nau teuteu ke ngāue fakafaifekau mo tokoni he tapa kotoa ʻo ʻenau moʻuí, ʻaki ʻetau ngāue fakataha mo e ngaahi mātuʻá. Tau laka atu muʻa ʻo fekumi ki he tokotaha kotoa pē ʻo ʻetau kau talavou mahuʻingá ni, neongo pe ko e hā honau tuʻunga mālohi he Siasí, pea tau hulungia atu ai e Maama ʻo Kalaisi ʻoku ʻiate kinautolú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “ʻOku ʻi he māmaní kotoa e Maama ʻo Kalaisí, ʻo hangē pē ko e ulo ʻo e laʻaá. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha tangata, ʻe ʻi ai foki e Laumālie ʻo Kalaisí. ʻOku maʻu ia ʻe he kakai moʻui kotoa pē. . . . Ko e tokotaha fakalotoa ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻe tāpuekina mo lelei ai e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakatupu ʻiate ia pē leleí.” (“Ko e Maama ʻo Kalaisí,” Liahona, ʻEpeleli 2005, 13)
Ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e Maama ʻo Kalaisí. Ko hotau fatongiá leva ngaahi mātuʻa, kau faiako, mo e kau takí ke tau tafunaki e kiʻi maama ko iá ʻi hotau toʻu tupú kae ʻoua kuo māfana ʻi honau lotó mo honau laumālié ʻa e maama ʻo e fakamoʻoní, pea hili iá ke tau fakalotolahiʻi kinautolu ke nau taki taha ʻave e maama ko iá ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoni ki hono tafunaki ʻo e Maama ʻo Kalaisí ʻi ha niʻihi kehe.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻiloʻi ʻeni ʻe he filí pea ʻokú ne ngāue he taimi kotoa pē ke fakalotoʻi ha niʻihi ʻo ʻetau toʻu tupú ke nau siʻaki e ngaahi akonaki ʻo e Siasí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ai ke talanoa e ngaahi mātuʻá, kau takí, mo e kau faiakó pea nau ʻiloʻi e talavou mo e finemui kotoa pē—ʻa e toko taha kotoa pē. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi kinautolu ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau mālohi pe ʻikai.
Ko e moʻoni kuo hikiʻi hake e tuʻunga ʻoku fie maʻu ki heʻetau kau faifekaú. ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo hikiʻi hake foki ʻa e tuʻungá ki he ngaahi mātuʻá mo e kau takí. ʻE fie maʻu ke tau fakatupulaki ʻetau tuí pea toe fakalahi ange e ngaahi feinga ʻoku tau fai ke ʻoange ki he talavou kotoa pē ʻa e faingamālie ke ngāue fakafaifekau ai.
Naʻe toe fakahā foki ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene hohaʻa ki he meʻa ko ʻení: “ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau toko lahi ange. ʻOku ʻikai ko e pōpoaki ko ia ke hiki hake ʻa e ngaahi fie maʻu ki he ngāue fakafaifekaú, ko ha fakaʻilonga ia ke ʻomi ha kau faifekau toko siʻi ange, ka ko e ʻuhinga ia ke tokoniʻi ʻa e matuʻá mo e kau takí ke nau ngāue ki he kau talavou kei īkí, ke teuteuʻi lelei ange kinautolu ki he ngāue fakafaifekaú pea tauhi kinautolu ke nau feʻunga ki he ngāué. ʻOku totonu ke teuteu ʻa e kau talavou kotoa pē ʻoku nau feʻunga pea moʻui lelei fakasinó, ke nau kau ki he ngāue mahuʻinga taha ko ʻení” (“Ki he Kau Pīsope ʻo e Siasí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 19 Sune 2004, 27).
ʻI haʻane lea ki he meʻa tatau fekauʻaki mo e kau finemuí, naʻe toe pehē ai ʻe he Palesitení: “ʻOku i ai ha taʻefemahinoʻaki ʻi he faleʻi naʻe fai atu ʻo kau ki he hoko ʻa e kau finemuí ko ha kau faifekaú. ʻOku tau fie maʻu pē ha kau finemui. ʻOku nau fai ha ngāue fakaofo ʻaupito. ʻOku nau lava kinautolu ʻo hū ki ha ngaahi ʻapi ʻoku ʻikai lava ʻa e kau faifekau tangatá ʻo hū ki ai. Ka ʻoku totonu ke manatuʻi foki ʻoku ʻikai haʻisia ʻa e kau finemuí ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOku ʻikai totonu ke nau ongoʻi ʻoku nau fatongia tatau mo e kau talavoú, ka ʻe ʻi ai foki ha niʻihi ia te nau fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau (“Ki he Kau Pīsope ʻo e Siasí,” 27).
Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku lahi ʻaupito ʻa e ngāue ʻoku fie maʻu ke fakahokó. ʻOku fakamalumalu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ha ngaahi puleʻanga lahi ʻo e māmaní. Kuo fakaava mai ʻeni e ngaahi matapā ko ia ne mapuni ki muʻá. ʻOku tau fie maʻu ha kau faifekau ngāue mālohi ange mo lahi ʻenau fakamoʻoní, ka tau lava ʻo aʻu atu ki he fānau tokolahi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku ʻi ha tuʻunga he taimí ni te tau lava ʻo aʻu atu kiate kinautolu. Ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻeni, pea ko hotau fatongiá ia ke akoʻi kiate kinautolu e pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí.
ʻOku tau ʻilo ʻoku hoko ha ngaahi meʻa lalahi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku faivelenga he ngāue fakafaifekau taimi kakató. ʻOku ʻikai ke faingofua e ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku taʻe fakangatangata hono mahuʻingá. Kuo hanga ʻe he niʻihi kuo ngāue pea foki ki ʻapi he lāngilangí, ʻo fokotuʻu ha founga moʻui mo ha founga ngāue tokoni te ne tāpuekina ʻenau moʻuí mo e moʻui ʻa e ngaahi toʻu tangata he kahaʻú. ʻI heʻenau foki maí kuo nau toe mateuteu lelei ange ai ke hoko ko ha kau taki mo ha kau faiako mālohi he ngaahi houalotu ʻa e Siasí. ʻOku nau foki mai kuo nau mateuteu lelei ange ke hoko ko ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē anga māʻoniʻoni ke akoʻi e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú. ʻOku hoko ʻa e ngāue fakafaifekau taimi kakató ko ha tāpuaki kiate kinautolu ʻoku kumi mo akoʻi ʻe he kau faifekaú, pea ko e tāpuaki foki ia ki he kau faifekaú.
ʻOku ʻi ai ʻemau kole makehe kiate kimoutolu kau pīsope mo e kau palesiteni fakakoló. ʻOku mau ʻiloʻi pē kuo mou meaʻi ʻa kinautolu kuo lavaʻi e ngaahi fie maʻú pea nau teuteu atu ke tali honau uiuiʻi ngāue fakafaifekaú he taʻú ni. Ko e meʻa ʻoku mau kole atu ki he kau taki ʻi he ngaahi ʻiuniti kotoa pē ke nau talanoa muʻa mo e ngaahi mātuʻá, pea nau lotu ke ʻiloʻi ha toe foʻi toko taha kehe mei he kau talavou kuo ʻosi maʻú, ʻa ia ʻe lava ʻo ui ke ʻalu ʻo ngāue. Kapau ʻe lava ʻe he ngaahi uooti mo e ngaahi kolo ʻe 26,000 tupu ʻi he Siasí ʻo ʻoatu ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻa kinautolu ʻoku palani ke ngāué, fakataha mo ha toe foʻi toko taha—ʻe toe tokolahi ange ʻetau kau faifekaú; pea te tau toe ofi ange ai ki hotau fatongia fakalangi ko ia ke ʻave ʻa e Ongoongoleleí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai kotoa pē. Ko e moʻoni, ʻoku fie maʻu ke moʻui taau, faivelenga, moʻui lelei, pea tukupā kakato e kau faifekau ko ʻení. Mahalo ko e toe foʻi toko taha ko ʻení ʻoku teʻeki ke mateuteu ia he taimí ni. Ko ia ʻoku mau kole atu ai ki he ngaahi mātuʻá, ʻa kinautolu ʻi he fakataha alēlea fakauooti mo fakasiteikí, ke mou falala ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ke mou ʻiloʻi ai ʻa kinautolu te mou lava ʻo tokoniʻi ke nau mateuteu ki hano uiuiʻi kinautolu he taʻú ni.
ʻI hoʻomou ala atu ke tokoniʻi kinautolú, kātaki ʻo manatuʻi ange ʻa e meʻa naʻe aʻusia ʻe haku kaumeʻa. Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke ʻi ai haʻane hoosi ʻi heʻene moʻuí ka ne taʻe ʻoua ʻene mali mo ha fefine fakaʻofoʻofa ʻoku ʻofa he fanga hōsí. Naʻe ʻai ʻene kiʻi fie hā ki hono hoa foʻoú ʻo ne talaange ai he efiafi ʻe taha ʻe ʻalu ki he lotoʻaá ʻo akoʻi ha kiʻi ʻuhikiʻi hoosi ki he founga hono takí. Naʻá ne pāuni mamafa ange ia he kiʻi hōsí. Naʻe lahi ange ʻene ʻiló he kiʻi hōsí. Naʻá ne pehē ʻe ia ko e meʻa pē naʻe fie maʻú ko ʻene fusiʻi e maea naʻe haʻi ʻaki e hōsí pea ʻe muimui leva ki ai. Naʻá ne fakapapauʻi pē ko ha kiʻi meʻa faingofua ʻeni mo vave.
Naʻá ne nonoʻo fakaniupāpua e maea ke takiʻakí, ʻalu ʻi muʻa he kiʻi hōsí peá ne fusiʻi. Naʻe ʻikai ngaue e kiʻi hōsí ia. Naʻe toe mālohi ange e fusi ʻa hoku kaumeʻá, ka ne toe fakafefeka ange e tuʻu ia ʻa e kiʻi hōsí. Ko ia naʻá ne fusi mālohi ʻaupito pea tō e kiʻi hōsí ia ʻo tokoto. Naʻe toutou fai ʻeni ʻe hoku kaumeʻá pea hoko ai mo ʻene pehē: ko e miniti pē ʻeni ʻe fā nai pe nima kuó ne lava lelei ai ʻo akoʻi e kiʻi hōsí ke tokoto ki lalo. Ko e meʻa pē ke faí ko ʻene ʻalu ʻi muʻa he kiʻi hōsí, toʻo e maeá, pea ʻe ʻalu leva.
ʻI he vakai atu ʻa hono uaifí ki he meʻa naʻe hokó, naʻe faifai pē peá ne fokotuʻu ange ke ʻoua ʻe ʻalu ʻi muʻa he kiʻi hōsí ʻo fusí, ka ne ʻahiʻahi takaiʻi ange pē ʻa e maeá he kiʻi hōsí pea luelue ʻi hono tafaʻakí. Naʻe kiʻi mā hoku kaumeʻá he naʻe ʻaonga e founga ko iá.
Hangē ʻoku ʻi ai pē ha faʻahinga meʻa ia ʻi hotau lotó taki taha ʻoku ʻikai ke ne tali ʻe ia hono fakakounaʻi, teke pe fusi. Ka ʻo kapau ʻe puke mai ʻe ha taha ʻa e uma ʻo ha talavou ʻo ne luelue ʻi hono tafaʻakí, ʻe fie muimui ange ia ki ai mo ha loto holi ke ngāue. Kātaki ʻo manatuʻi ʻeni ʻi haʻo fakamālohia e fakamoʻoni ʻa ha toe foʻi toko taha ʻe lava ke ngāue fakafaifekau.
ʻE lava nai ke u ʻoatu ha fokotuʻu ʻe tolu ke mou fakakaukau ki ai ʻi hono fokotuʻu ʻo ha tukufakaholo lelei ʻo e ngāue fakafakafaifekaú ʻi homou fāmilí, siteikí, uōtí, pe koló?
ʻUluakí, fakapapauʻi ʻoku mahino ki he toʻu tupu kotoa pē pe ko hai kinautolu. Talu mei he ngaahi ʻaho naʻe kamata ai ʻetau fānaú ʻi he Palaimelí mo ʻenau hivaʻi ʻa e “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193). Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa hono ʻuhinga totonu ʻo e hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku nau ʻi heni he kuonga ko ʻeni ʻo e hisitōliá kuo nau maʻu ʻa hono kakato ʻo e Ongoongoleleí, koeʻuhí pē he naʻa nau fai ha ngaahi fili loto toʻa he maama fakalaumālié. ʻOku fie maʻu ke taukaveʻi ʻe heʻetau toʻu tupú ʻa e anga māʻoniʻoní mo e moʻoní. ʻOku fie maʻu ke nau sio loto atu ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻanautolú, ʻi haʻanau fakahā ʻenau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi heʻenau loto fiemālie ke ngāué.
Ko hono uá, akoʻi e tokāteliné. Neongo ʻoku ʻi ai e ngaahi feituʻu totonu ʻo e ngaahi ʻekitivitií mo e meʻa fakasōsialé ʻi he polokalama fakakātoa ʻa e toʻu tupú, ka ko e tokāteliné ʻokú ne fai ʻa e fakauluí mo e fakatukupāʻí. ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e toʻu tupú ke hanganaki atu ʻe fakapapauʻi ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí ʻoku nau ʻilo pea mahino kiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE fakapapauʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ki honau lotó pea te ne fakaulo ʻa e maama ʻo Kalaisí ʻi honau laumālié. Ka hili ia, kuo ʻi ai mo ha toe toko taha kuo mou teuteuʻi kakato ke hoko ko ha faifekau. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻaneafi ʻe lava ke hoko ko ha maʻuʻanga tokoni lelei kiate kimoutolu ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ko e tohi fakahinohino foʻou ʻoku lolotonga ngāueʻaki ʻe he kau faifekaú ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.
Fakaʻosí, ʻoku mau ʻiloʻi ʻe ʻikai fakapotopoto ki ha niʻihi ʻo ʻetau kau talavoú mo e kau finemuí ke nau fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi tukupā ʻo e ngāue fakafaifekau taimi kakató. Kapau ʻoku fakaʻatā hamou taha ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke ʻoua naʻa ngāue fakafaifekau taimi kakato, ʻoku mau kole atu kiate kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí ke mou tali muʻa e tuʻutuʻuní pea hoko atu e moʻuí. Te mou lava ʻo teuteu atu ke kau ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e temipalé pea kumi ha ngaahi founga kehe ke fakahoko ai ha ngāue tokoni. Pea ʻoku mau kole atu ki he kāingalotu kotoa pē ke mou poupou mo fakahā ha ʻofa mo ha mahino ʻoku lahí ʻi hoʻomou tokoniʻi ʻetau toʻu tupu faivelengá ʻi honau ngaahi uiuiʻi kehekehe ʻi he Siasí.
Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ki he misiona fakaʻotua ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, peá u lotua te Ne tāpuekina kitautolu kotoa pē ʻi heʻetau feinga ke ueʻi mo fakalotoa ʻetau fānau toʻu tupú mo e mātuʻa malí ke nau ngāue fakafaifekau taimi kakató. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.