The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Ko e Tuí ʻa e Talí

Ko e Tuí ʻa e Talí

ʻEletā David E. Sorensen
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

Manatuʻi ʻoku kei hoko pē ʻa e tuí mo e talangofuá ko e talí ia—ʻo aʻu pē ki he taimi ʻe hoko ai ha ngaahi fehālaaki, pea mahalo ʻe fakatautautefito ia ki he taimi ʻoku hoko ai ‘a e ngaahi fehālaakí.

ʻEletā David E. SorensenʻI he konga ki muʻa ʻo e ngaahi taʻu 1950, naʻe kau atu ai ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki he tau ʻi he muitolotolo ʻo Kōleá. Tupu mei he lao ʻa e puleʻangá he taimi ko iá ʻo fekauʻaki mo hono ui ʻo e kakai ke ʻalu ʻi he taú, naʻe ʻikai ai ke ngofua ke ʻalu ʻa e kau talavoú ʻo ngāue fakafaifekau ka ke nau kau ki he sōtiá. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻení, ne u lēsisita ai ʻi he Konga Kau Talifaki ʻa e Sōtiá ʻi heʻeku hū ki he kolisí. Ko ʻeku taumuʻá ke hangē pē ko hoku taʻoketé. Neongo ia, ʻi haʻaku ʻaʻahi atu ki ʻapi he Kilisimasí, naʻe fakaafeʻi au ʻe heʻeku pīsopé, ko Veeni Filimani, ki hono ʻōfisí. Naʻá ne tala mai kuo fai ʻe ha taki kei talavou ʻo e Siasí ko Kōtoni B. Hingikelī ha aleapau mo e Puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke fakangofua ʻa e uooti takitaha ʻi he Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke ui ha talavou ʻe toko taha ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻE fakatoloi atu hono ui ʻo e talavou ko ʻení ki he sōtiá lolotonga ʻene ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.

Ne pehē ʻe Pīsope Filimani kuó ne ʻosi lotua peá ne ongoʻi ko au ʻoku totonu ke ne fokotuʻu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻo fakafofongaʻi homau uōtí. Naʻá ku talaange ʻoku ʻi ai ʻeku ngaahi palani kehe ʻaʻaku—kuó u ʻosi lēsisita he Konga Kau Talifaki ʻa e Sōtiá pea ne u fie hoko ko ha ʻōfisa! Naʻe fakamanatu mai ʻe heʻeku pīsopé kuo ueʻi ia ke ne fokotuʻu au ke u ʻalu ʻo ngāue faifekau he taimi ko ʻení. Naʻá ne pehē mai, “ʻAlu ki ʻapi ʻo talanoa mo hoʻo mātuʻá peá ke haʻu ʻa efiafi mo hoʻo talí.”

Ne u foki ki ʻapi ʻo tala ki heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá na tala mai ko e ueʻi ʻe he laumālié ʻa e pīsopé pea ʻoku totonu ke u tali fiefia ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ke u ʻalu ʻo ngāué. Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻeku loto mamahi ʻi he ʻikai ke u hoko leva ko ha ʻōfisa he sōtiá he taimi pē ko iá. Naʻá ne lau mai e veesi ko ʻení:

“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho halá kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”1

Ne u foki he pō ko iá ki he ʻōfisi ʻo e pīsopé ʻo tali ʻene fakaafé. Naʻá ne tala mai ke u ʻalu ki he ʻōfisi ʻoku fili ai e kau sōtiá ʻo talaange e fili kuó u faí.

ʻI heʻeku fai ʻení, ne u ʻohovale ʻi hono talamai ʻe he fefine ko e sea ʻo e ʻōfisi ʻoku nau fili e kau sōtiá: “Kapau te ke tali ho uiuiʻi ngāue fakafeifekaú, ʻe maʻu ho ui ki he sōtiá ki muʻa ia pea toki lava ke ke toe hū ki he Konga Kau Talifaki ʻi he Sōtiá. Te ke hoko pē ko ha tokotaha sōtia ʻi ha tuʻunga māʻulalo ange ia ʻi he ʻōfisá.”

Neongo e liliu taʻe ʻamanekina ko ʻení, ka naʻe fakafiefia ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne liliu ʻeku moʻuí ʻo hangē ko ia kuo hoko kiate kinautolu kuo nau ʻosi ngāue fakafaifekaú. Ka naʻe fai pē e puleʻangá ki heʻenau leá ʻo nau lī ange ʻa e tohí ʻo ui au ki he Sōtia ʻa e ʻIunaiteti Siteití, ʻi he māhina ia ʻe taha ki muʻa pea tukuange au mei heʻeku ngāue fakafaifekaú.

Hili e ako maʻá e kau sōtia foʻoú mo e akoʻanga fakapolisi ʻa e sōtiá, naʻe vahe au ki ha ʻapitanga sōtia ke u hoko ko ha polisi maʻá e kau sōtiá. Naʻe vahe au he pō ʻe taha ke u leʻohi hono fetukutuku ʻo ha kau pōpula mei ha ʻapitanga ʻe taha ki ha ʻapitanga ʻe taha.

Ne mau kiʻi mālōlō he pō ko iá he vaeuaʻangamālie ia ʻemau fonongá. Naʻe tuʻutuʻuni e ʻōfisa pulé ke mau ō ki he falekaí ʻo inu haʻamau kofi ke mau ʻāʻā he toenga ʻemau fonongá. Naʻá ne fakatokangaʻi e ʻikai ke u ʻalú. Naʻá ne pehē mai, “Sōtia, ʻoku fie maʻu ke ke inu ha kofi ke ke ʻāʻā he toenga ʻetau fonongá. ʻOku ʻikai ke u loto ke hola ha kau pōpula lolotonga ko au ʻoku ngāué.”

Ne u pehē ange, “Tangataʻeiki, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi koe ka he ʻikai ke u tali ʻeni. Ko e Māmonga au, pea ʻoku ʻikai ke u inu kofi.”

Naʻe ʻikai ke ne saiʻia heʻeku talí peá ne toe talamai ke u inu e kofí.

Naʻá ku toe fakafisingaʻi pē ʻeni ʻi ha founga fakaʻapaʻapa. Naʻá ku nofo ʻi hoku tangutuʻangá he konga ki mui ʻo e pasí, mo toʻotoʻo pē ʻeku meʻataú mo lotu loto ke u ʻāʻā pē ʻo ʻikai toe fie maʻu ke u inu ha kofi. Naʻe aʻu ʻemau fonongá pea ʻikai ha meʻa ne hoko.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakaafeʻi au ʻe he ʻōfisa pule tatau pē ke ma talanoa ʻi hono ʻōfisí. Naʻá ne tala mai neongo naʻá ne tokanga mai naʻa ʻikai ke u lava ʻo ʻāʻā lolotonga ʻemau fononga he pō ko iá, ka naʻe hounga kiate ia ʻeku tauhi ki he ngaahi meʻa naʻá ku tui ki aí. Hili iá naʻá ku ofo ʻi heʻene tala mai ʻoku hiki hono tokoní ki ha feituʻu ʻe taha pea naʻá ne fokotuʻu au ke u hoko ko hono tokoni foʻoú!

ʻI he konga lahi ʻo e ongo taʻu e ua hono hokó, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie lahi ki ha ngaahi ngāue fakataki mo fakapule. Naʻe lahi ange e ngaahi meʻa lelei ia ne u aʻusia lolotonga ʻeku ʻi he ngāue fakakautaú, ʻi he meʻa ko ia ne u fakakaukau ʻe hokó.

Kuó u ako ʻi heʻeku moʻuí mei he kiʻi talanoa ko ʻení—pea mo ha ngaahi talanoa lahi tatau pē mo ia—ko e tuí mo e talangofuá ʻa e ongo tali ki he ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí, ngaahi meʻa ʻoku tau tokanga ki aí, pea mo hotau ngaahi mamahí. Ko e moʻoni ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi ko ia te ne lava ke liliu ʻa ʻetau moʻuí pea tataki atu ʻa kitautolu ki he fakamoʻuí.

Te tau langaki fēfē hake ʻa e tui ko ʻení? ʻO fakafou ʻi heʻetau ngaahi ngāué. Kuo pau ke tau “ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí,”2 ʻo hangē ko e akonaki ʻa Nīfaí. Kuo pau ke tau “falala ki [he ʻEikí] ʻaki hotau lotó kotoa,” ʻo hangē ko ia ne akonekinaʻaki au ʻe heʻeku faʻeé ʻi he ʻofá. Taimi lahi ʻi heʻetau ngāueʻaki e tuí ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻoku tau fakamālō ai ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻoku tāpuekina lahi kitautolu ʻi heʻetau talangofuá.

Neongo iá, ʻoku tau ʻilo te tau kei faingataʻaʻia pē ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau fai ai hotau lelei tahá ke tauhi ki he ʻEikí. Mahalo pē ʻoku mou ʻilo ha taha ʻokú ne fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa lahi ko ʻení: fakakaukau ki ha mātuʻa ʻoku puke lahi haʻane tama pea ʻoku lotua ia mo ʻaukai ki ai ʻa e toko taha kotoa pē ʻaki honau lotó mo e laumālié kae iku pē ia ʻo siʻi mālōlō. Pe ko e faifekau ʻokú ne feilaulau ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea puke lahi ia ʻi ha mahaki ʻo uesia ai hono sinó pea feʻao mo e felāngaakí ʻo taimi fuoloa. Pe ko e fefine ʻokú ne moʻui angatonu mo talangofua kae ʻikai pē ke lava ʻo maʻu haʻane fānau ʻo hangē ko ʻene fakaʻamú. Pe ko e uaifi ʻokú ne fai hono lelei tahá ke ʻi ai ha ʻapi lelei maʻa hono fāmilí mo ʻohake ai ʻene fānaú, kae ʻalu hono husepāniti ʻoʻona ʻo liʻaki mai ia. ʻOku lahi ʻaupito e ngaahi fakatātā ʻi he folofolá ʻo ha kakai naʻe fakahaofi ʻa kinautolu hili ʻenau fakahā ha fuʻu tui lahi ʻo hangē ko Seteleki, Mēsake, mo ʻApetenikō ʻi he afi vela kakahá. Ka ʻoku toe ʻi he folofolá pē foki mo ha ngaahi fakatātā lahi ʻo ha kakai faʻa lotu naʻe ʻikai ke nau maʻu ha tokoni mei he langí ke fakahaofi kinautolu lolotonga ha faingataʻa. Naʻe tutu ʻa ʻApinetai, tuʻusi e ʻulu ʻo Sione Papitaisó, pea laku ki he afí e kau muimui ʻo ʻAlamā mo ʻAmulekí. ʻOku ʻikai pehē ia ko ʻete fai leleí pea ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e meʻa mahuʻinga ke manatuʻí, ʻoku kei hoko pē ʻa e tuí mo e talangofuá ko e talí ia—ʻo aʻu pē ki he taimi ʻe hoko ai ha ngaahi fehālaaki, pea mahalo ʻe fakatautautefito ki he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi fehālaakí.

Manatu kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻá. ʻOkú ne manavaʻofa makehe kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Ko ia naʻá ne lea ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku tangí: he te nau maʻu ʻa e fiemālié.”3

Naʻe kātakiʻi ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē, he ko e konga ia ʻo e Fakaleleí. ʻOkú Ne ʻafioʻi e mamahi ʻo e sinó mo e lotó; ʻa e mamahi ʻo e molé mo e lavakiʻí. Ka naʻá Ne fakahā kiate kitautolu ko e ʻofá, faʻa kātakí, loto fakatōkilaló, mo e talangofuá, ko e hala ia ki he melinó mo e fiefia moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu.” Ka naʻá Ne toe fakalahi mai ki ai ko e fakatokanga kiate kitautolu ke tau fekumi ki he meʻa ʻoku mahulu hake he fiemālie pē he ngaahi meʻa fakaemāmaní, “ʻOku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú.”4 ʻOku lau ʻe māmani ko e melinó ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha fepakipaki pe mamahí, ka ʻoku foaki mai ʻe Sīsū ʻa e fakafiemālié neongo ʻetau faingataʻaʻiá. Naʻe ʻikai ʻataʻatā ʻene moʻuí mei he fepakipakí mo e mamahí, ka naʻe ʻataʻatā ia mei he manavaheé pea ʻuhingamālie. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻo pehē: “Ka ʻo ka mou ka mamahiʻia ʻi hoʻomou faileleí, pea faʻa kātaki, ʻoku lelei ia ki he ʻOtuá.

“He ko e meʻa ia kuo uiuiʻi ʻa kimoutolu ki aí: he naʻe mamahi ʻa Kalaisi maʻamoutolu, pea kuó ne tuku mai ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu ke mou topuvaʻe taha mo ia: . . .

“ʻA ia naʻe ʻikai toe manuki ʻi hono manukia iá; ʻi heʻene mamahí, naʻe ʻikai te ne [fakamanamana]; ka naʻá ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamaau māʻoniʻoní.”5

Ko kitautolu ko ia kuo tau tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, kuo pau ke tau falala kakato ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisí. Te Ne fakamoʻui ʻa kitautolu ʻo ka hili ʻetau fai e meʻa kotoa pē te tau ala faí. Ko e taimi ko ia ʻoku tau ngāueʻaki lototoʻa ai ʻetau tuí, mo tau laka atu ʻi he falala ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisí, te Ne tāpuakiʻi mo tataki kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāue kotoa pē. Te Ne fakamālohia mo ʻomi ʻa e melinó kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. “He ʻoku mau ʻaʻeva ʻi he tuí, kae ʻikai ʻi he mamatá.”6 ʻOku ou lotua ke tau takitaha ako muʻa ke tau lava lelei ange ʻo falala ki he ʻEikí pea ke toe lahi ange ʻa ʻetau tui kiate Iá.

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fie fakaʻosiʻaki haʻaku lave ki ha tefito ʻe taha. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, kuó u monūʻia ke u siofi tonu ʻa Palesiteni Hingikelī, pea ʻoku ou toe fie fakamanatu atu ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa Palesiteni Hingikelī ko e palōfita moʻuí, ka ko ha tangata kikite moʻui ia. ʻOkú ne mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai ha niʻihi kehe ia. ʻOkú ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻiloʻiló; ʻokú ne ʻamanaki pē ki he lelei tahá pea nofo maʻu he moʻoní. ʻOku ou fie fakahā ʻa ʻeku fakamālō ki he ʻEikí ʻi heʻene fakatolonga mai e moʻui ʻa Palesiteni Hingikelií pea tuku mai mo hono ongo tokoni anga fakaʻeiʻeikí ke nau tataki ʻa e Siasí ʻi he taʻu ko ʻeni ʻe 10 kuo hilí. Lolotonga e tataki fakalangi ʻa Palesiteni Hingikelií, kuo aʻusia ai ʻe he Siasí ha ngaahi tāpuaki kuo mafola atu pea ʻe tuʻuloa, pea ʻoku lahi ha ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai hā ki tuʻa. ʻOku ou poupou mālohi atu ke mou takitaha muimui ofi ki heʻene faleʻí mo ʻene akonakí, he ko e moʻoni “kuo fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha tangata kikite ki hono kakaí.”7

Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Siosefa ʻa e Palōfita naʻe toe fakafoki mai ai ʻa e Ongoongoleleí. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa hotau palōfita moʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

1. Lea Fakatātā 3:5-6.

2. 1 Nīfai 3:7.

3. Mātiu 5:4.

4. Sione 14:27.

5. 1 Pita 2:20–21, 23.

6. 2 Kolinitō 5:7.

7. Mōsese 6:36.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy