ʻEletā Henry B. Eyring
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻI he taimi ne papitaiso ai koé, naʻe mamata mai hoʻo ngaahi kuí . . . mo e ʻamanaki lelei. . . . Naʻa nau fiefia . . . ke vakai mai kuo fai ʻe ha taha ʻo honau hakó ha fuakava ke fekumi ange [kiate] kinautolu.
ʻOku ʻoatu ʻeku pōpoakí kiate kinautolu ko e kau papi ului mai ki he Siasí. ʻOku laka hake ʻi he vaeua ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí he ʻahó ni ne nau fili ke papitaiso kinautolu hili honau taʻu valú. Ko ia ʻoku ʻikai ko ha konga siʻi pē kimoutolu ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ou fakaʻamu ke u fakahā atu ʻa e ʻofa mo e falala lahi ʻa e ʻEikí kiate kimoutolú. Kae mahulu ange aí, ʻoku ou fie fakahā atu ʻa ʻEne fakafalala lahi mai kiate kimoutolú.
Naʻa mou ongoʻi pē ʻEne ʻofá ʻi he taimi naʻe papitaiso ai kimoutolú. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u papitaiso ai ha talavou taʻu 20. Ne ma akoʻi mo hoku hoá ʻa e ongoongoleleí kiate ia. Ko e fuofua tokotaha ia ʻi hono fāmilí ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí Kuo Fakafoki Maí. Naʻá ne kole mai ke papitaiso ia. Naʻe ueʻi ia ʻe he fakamoʻoni ʻa e Laumālié ke ne fie muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe papitaiso ʻe Sione Papitaiso neongo ʻa e ʻikai Haʻane angahalá.
ʻI heʻeku fokotuʻu hake ʻa e talavoú ni mei he vai papitaisó, naʻá ne fakaʻohovaleʻi au ʻi haʻane fāʻofua kiate au mo ne fanafana ʻi hoku telingá lolotonga ʻoku tafe pē hono loʻimatá, “Kuó u maʻa, kuó u maʻa.” Hili ʻemau hilifakinima e talavou tatau pē ko ʻení ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻo foaki kiate ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne pehē mai kiate au, “ʻI he taimi naʻá ke leaʻaki ai e ngaahi lea ko iá, ne u ongoʻi ha meʻa hangē ha afí nai ʻokú ne lōmekina au mei hoku tumuʻakí ʻo aʻu ki hoku ongo vaʻé.”
Mahalo naʻe ʻikai hano tatau kiate koe e meʻa naʻá ke aʻusia ʻi hono papitaiso mo hilifakinima koé, ka naʻá ke ongoʻi pē ʻa e mahuʻinga ʻo e tāpuaki naʻá ke maʻú. Talu mei ai mo hoʻo ongoʻi ʻa hono moʻoni ʻo e ngaahi palōmesi naʻe fai kiate koé mo e ngaahi palōmesi naʻá ke faí. Naʻá ke ongoʻi ʻa e fakamaʻa naʻe fakahoko ʻi hono papitaiso koé tuʻunga pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea naʻá ke ongoʻi e liliu ho lotó ʻi he hoko ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takauá. Kuo kamata ke liliu ʻa e ngaahi holi ʻa ho lotó.
Ko e taimi pē ʻoku talamai ai ʻe ha taha ko e papi ului ia ki he Siasí, ʻoku ou fehuʻi ange, “Kuo tali ʻa e ongoongoleleí ʻe ha toe taha ʻi ho fāmilí?” Ko e taimi ko ē ʻoku “ʻIo” ai e talí, ʻoku hoko ai mo e fakamatala fiefia ki he mana fakafiefia naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa ha mātuʻa pe tuongaʻane pe tuofefine pe ha kui. ʻOku fakafiefia ʻa hono ʻiloʻi ʻoku nau ʻinasi fakataha mo ha taha ʻi honau fāmilí ʻi honau tāpuakí pea mo ʻenau fiefiá. Ko e taimi ko ē ʻoku tali mai ai, “ʻIkai, ko au toko taha pē ʻoku Siasí,” te nau meimei talanoa maʻu pē ki heʻenau mātuʻá. Te nau pehē mai, “ʻIkai, teʻeki ai. Ka ʻoku ou kei feinga pē.” Pea te ke lava pē ke tala mei honau leʻó he ʻikai ʻaupito pē ke tuku ʻene feingá.
Naʻe ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí te ke maʻu ʻa e ngaahi ongo ko ʻení ʻi he taimi naʻá Ne tuku ai koe ke ke maʻu e ngaahi fuakava ʻoku hoko ko e tāpuaki ʻi hoʻo moʻuí. Naʻá Ne ʻafioʻi te ke maʻu ʻa e holi ke vahevahe mo ho fāmilí e ngaahi tāpuaki naʻá ke maʻu ʻi hoʻo kau mai ki he Siasí. ʻIkai ngata aí, ka naʻá Ne ʻafioʻi ʻe tupulaki e holi ko iá ʻi he taimi naʻá ke ʻiloʻi ai e fakafiefia ʻo e ngaahi talaʻofa ʻokú Ne fai kiate kitautolu ʻi he ngaahi temipale toputapú. ʻOkú ne tuku kiate kitautolu ʻoku feʻungá ke tau fai ai ha ngaahi fuakava mo Ia. ʻOku tau palōmesi ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Pea ʻokú Ne talaʻofa mai, kapau te tau faivelenga, te tau nofo nāunauʻia mo Ia ʻi ha ngaahi fāmili taʻe ngata ʻi he maama ka haʻú.
Pea ʻi Heʻene ʻaloʻofá, naʻá Ne ʻafioʻi te ke maʻu ʻa e holi ʻi ho lotó ke haʻi koe ki hoʻo mātuʻá mo ʻena ongo mātuʻá ʻo taʻe ngata. Mahalo pē naʻe ʻi ai haʻo kui tangata hangē ko ʻeku kui tangata ʻaʻakú, ʻa ia naʻe mahuʻinga maʻu pē kiate ia ʻeku faʻa ʻaʻahi angé. Ne u pehē ko au hono mokopuna naʻe ʻofa taha aí ka ne toki tala mai ʻe kinautolu ne u tokoua mo tuongaʻane ʻakí, naʻa nau ongoʻi pē ʻa e meʻa tatau. Kuó ne ʻosi mālōlō. Kuo mālōlō kotoa ʻeku ngaahi kuí mo ʻenau ngaahi kui ʻanautolú. Naʻe mālōlō e tokolahi ʻo hoʻo ngaahi kuí ʻoku teʻeki ai ke ʻi ai hanau faingamālie ke tali ʻa e ongoongoleleí mo maʻu e ngaahi tāpuaki pea mo e ngaahi talaʻofa kuó ke maʻú. ʻOku fai ʻe he ʻEikí ki heʻene leá pea ʻokú Ne ʻofa. Ko ia kuó Ne teuteuʻi ai ha founga maʻataua ke ta maʻu e ngaahi holi ʻa hota lotó ke ʻoange ki heʻeta ngaahi kuí ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuó Ne foaki maʻatauá.
Naʻe ʻi he kamataʻanga pē ʻa e palani ko ia ke fakahokoʻaki ʻení. Naʻe fai fuoloa ʻaupito ʻe he ʻEikí ha ngaahi palōmesi ki Heʻene fānaú. Ko e tohi fakamuimui taha ʻi he Fuakava Motuʻá e tohi ʻa e palōfita ko Malakaí. Pea ko ʻene ngaahi lea fakaʻosí ko ha palōmesi fakaʻofoʻofa ia mo ha fakatokanga mamafa:
“Vakai, te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá kiate kimoutolu, ʻi he heʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo [e ʻEikí]:
“Pea te ne liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá, telia naʻá ku haʻu ke taaʻi ʻaki ʻa māmani ʻa e malaʻia.”1
ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke manatuʻi e niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea ko iá. Ko e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí ʻa e ngataʻanga ʻo māmaní. ʻE hāʻele hifo ʻa Sihova ko e Mīsaiá ʻi he nāunau. ʻE fakaʻauha kātoa e kakai angakoví. ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku ʻikai toe lahi e taimí ke tau fakahoko ai ʻa e meʻa naʻa tau palōmesi ke faí.
ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi hono ʻuhinga naʻe talaʻofa mai ai e ʻEikí te Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiaá. Ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻa ʻIlaisiā pea naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻOtuá ha mālohi lahi. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi lahi taha ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú: naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ke fai fakamaʻú, ʻa e mālohi ko ia ke nonoʻo ʻi he māmaní pea nonoʻo ʻe ia ʻi he langí. Naʻe foaki ia ʻe he ʻOtuá ki he ʻAposetolo ko Pitá. Pea naʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa te Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiaá. Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, hili pē hono fakatāpui ʻo e Temipale Ketilaní, ʻa e fuofua temipale ke langa hili hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻa e momeniti toputapu ko ʻení:
“Naʻe ʻasi fakafokifā mai kiate kimaua ha toe meʻa hā mai lahi mo nāunauʻia; he naʻe tuʻu ʻi homa ʻaó ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá, ʻa ia naʻe ʻave ki he langí taʻe te ne aʻusia ʻa e maté, ʻo ne pehē:
“Vakai, kuo hokosia ʻaupito ʻa e kuonga, ʻa ia naʻe lea ki ai ʻi he ngutu ʻo Malakaí—ʻo fakamoʻoniʻi, ʻe fekau mai ia [ko ʻIlaisiā] ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí—
“Ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, telia naʻa teʻia ʻa māmani kotoa pē ʻaki ha fakamalaʻia—
“Ko ia, kuo tuku mai ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga fakakosipelí ni ki hono nimá; pea te mo lava ke ʻilo ʻi he meʻá ni kuo ofi ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí, ʻio ʻi he ngaahi matapaá.”2
ʻI hoʻo kau ki he Siasí, naʻá ke ongoʻi ʻa hono fakatafoki ho lotó ki ho fāmilí, ʻo fakatou tatau pē kiate kinautolu ʻoku kei moʻuí mo ia ʻoku ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻe toe fakahā mai ʻe he ʻEikí ha vīsone ʻe taha ke tokoni ke ke ʻiloʻi e meʻa ke fai ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai e ngaahi ongo ko ʻení.
Naʻe ui ʻe he ʻEikí mo ha kau palōfita kehe ki mui ange ʻia Siosefa Sāmita ke tataki Hono Siasí. Ko e taha ai ko Siosefa F. Sāmita. Naʻá ne mamata ʻi ha meʻa hā mai ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻi he hāʻele ki ai e Fakamoʻuí, ʻi he vahaʻa taimi ʻo ʻEne pekia mo ʻEne Toetuʻú.3 Naʻe mamata ʻa Palesiteni Sāmita ki he fiefia ʻa e ngaahi laumālié ʻi heʻenau fanongo kuo maumauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, pea te nau lava ke toetuʻu tuʻunga Heʻene Fakaleleí. Pea naʻá ne mamata ki hono fokotuʻutuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi laumālié ke malangaʻi ʻEne ongoongoleleí ki he laumālie kotoa pē pea ʻoange ʻa e faingamālie ke ne fili ki he ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki kiate koé mo ke loto ke maʻu ʻe hoʻo ngaahi kuí. ʻOku ʻoange ʻa e faingamālie ko iá ki he tokotaha kotoa pē.
Naʻe toe mamata foki ʻa Palesiteni Sāmita ki he kau taki naʻe uiuiʻi ʻe he Fakamoʻuí ke nau ʻave ʻa e ongoongleleí ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá ne fakahā mai e hingoa honau niʻihi: ko e tamai ko ʻĀtamá, faʻē ko ʻIví, Noa, ʻĒpalahame, ʻIsikeli, ʻIlaisiā, kau palōfita ʻoku tau ʻilo mei he Tohi ʻa Molomoná, mo ha niʻihi mei he kuonga fakaʻosí, kau ai ʻa Siosefa Sāmita, Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, mo Uilifooti Utalafi. Fakakaukau angé ki he mālohi ʻo e kau faifekau ko iá ke malangaʻaki e ongoongoleleí pea ueʻi e loto hoʻo ngaahi kuí. ʻOku ʻikai ha ofo ia ʻi he pehē ʻe Uilifooti Utalafi ʻi heʻene kei moʻuí naʻá ne tui meimei ko e tokosiʻi pē ʻo e ngaahi kui ʻa e Kāingalotú ʻoku ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, te nau fili ke fakafisingaʻi e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí he taimi te nau fanongo ai ki aí.4
Mahalo kuo maʻu ʻe ha tokolahi ʻo hoʻo ngaahi kui kuo pekiá ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni e pōpoaki ʻa e kau faifekaú. Ko e taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e fakamoʻoni ko iá, naʻe lava pē ke ke kole koe ki he kau faifekaú ke papitaiso koe. Ka he ʻikai lava ʻeni ia ʻe kinautolu ʻoku ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. Ko e ngaahi ouau ʻoku fuʻu mahuʻinga kiate koé, ʻoku toki lava pē ke fakahoko ia he māmani ko ʻení. Kuo pau ke ʻalu ha taha ia ʻi he māmani ko ʻení ki ha temipale māʻoniʻoni ʻo maʻu ai e ngaahi fuakavá ko hono fakafofongaʻi e tokotaha ko ia ʻoku ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau fatongiaʻaki ai hono kumi ʻo e ngaahi hingoa ʻo ʻetau ngaahi kuí pea fakapapauʻi ʻoku tau fakahoko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻikai ke nau lava ke maʻu ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, taʻe kau atu ki ai ʻetau tokoní.
ʻOku hanga ʻe heʻeku ʻiloʻi ʻení ʻo liliu hoku lotó, ʻo ʻikai ki heʻeku ngaahi kuí pē ko ia ʻoku tatali maí, ka ki he kau faifekaú ʻoku nau akoʻi kinautolú. Te u mamata ki he kau faifekau ko iá ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, pea ʻe pehē pē mo koe. Fakakaukau atu ki ha faifekau faivelenga ʻokú ne tuʻu fakataha ai mo kinautolu kuó ne ʻofa mo akoʻi aí, ʻa ia ko hoʻo ngaahi kuí ʻeni. Fakakaukau loto atu angé hangē ko ia ʻoku ou faí, ki he fofonga malimali ʻa e faifekaú ʻi hoʻo ʻalu atu ki ai mo hoʻo ngaahi kui kuó ne fakaului ka ne ʻikai mei lava ʻo papitaiso pe fakamaʻu ki he fāmlí ka ne taʻe ʻoua hoʻo fakahoko e ngaahi meʻa naʻa nau fie maʻú. ʻOku ʻikai ke u ʻilo e founga totonu ʻi he feituʻu ko ʻení, ka ʻoku ou sio loto atu pē ki ha ngaahi nima ʻe ala atu ʻo fāʻofua kiate koe mo ha ngaahi loʻimata ʻe tō ʻi he loto houngaʻia.
Kapau ʻoku lava ke ke fakakaukau loto atu ki he malimali ʻa e faifekaú mo ho kāinga kuo pekiá, fakakaukau atu ā ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi te ke feʻiloaki ai mo Iá. ʻE fakahoko ho ʻinitaviu mo e Fakamoʻuí. Kuó Ne totongi ki hoʻo ngaahi angahalá mo e ngaahi angahala ʻa e fānau fakalaumālie kātoa ʻa e Tamai Hēvaní. Ko Sihova Ia. Naʻá Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiā. Koeʻuhi ko ʻEne ʻofa haohaoá, naʻá Ne foaki ai e ngaahi mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fai fakamaʻú mo fai tāpuekiná. Pea naʻá Ne falala atu kiate koe ʻaki ʻEne tuku ke ke fanongo ki he ongoongoleleí lolotonga hoʻo moʻuí, ʻo ke maʻu ai ʻa e faingamālie ke tali e ngafa ke foaki ia ki hoʻo ngaahi kui ne ʻikai ke nau maʻu e faingamālie mahuʻinga ko ia ʻokú ke maʻú. Fakakaukau ki Heʻene houngaʻia ʻiate kinautolu ʻoku tokoni ki he ngāué he loto tui ke kumi e ngaahi hingoa ʻo ʻenau ngaahi kuí pea lahi feʻunga ʻenau ʻofa ʻiate kinautolu mo Iá, ke malava ai ke nau maʻu e moʻui taʻengatá ʻi honau ngaahi fāmilí, ʻa e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá. Naʻá Ne fakahoko ha feilaulau maʻongoʻonga mo taʻe fakangatangata maʻanautolu. Te Ne ʻofa mo houngaʻia ʻiate kinautolu ne nau fai ha faʻahinga meʻa pē ke lava ai ʻenau ngaahi kuí ʻo fili ki he moʻui taʻengata kuó Ne foaki maí.
He ʻikai ke fuʻu faingataʻa e feilaulau te ke fakahokó he kuo ʻosi liliu ho lotó. ʻOkú ke kamataʻaki pē hono fai ʻo ha fanga kiʻi meʻa faingofua. Tohiʻi e meʻa kuó ke ʻosi ʻilo ʻo kau ki ho fāmilí. ʻE fie maʻu ke ke hiki e hingoa ʻo e ongo mātuʻá mo ʻenau mātuʻá mo honau ngaahi ʻaho fāʻeleʻí pe ʻaho maté pe malí. Ko e taimi pē ʻe lava aí peá ke hiki e ngaahi feituʻú. Te ke manatuʻi pē ʻe koe ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi. Ka ʻe toe lava pē ke ke ʻeke ki ho kāingá. Mahalo pē naʻa ʻi ai haʻanau ngaahi tohi taʻu, tohi mali, pe tohi fakamoʻoni ʻo e pekiá. ʻAi hano ngaahi tatau pea fokotuʻutuʻu kinautolu. Kapau te ke ʻilo ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ʻenau moʻuí peá ke hiki kinautolu ʻo tauhi. ʻOku ʻikai ko hoʻo tātānaki hingoa pē. ʻE hoko e niʻihi ne teʻeki ke mou feʻiloaki he moʻui ní, ko ha ngaahi kaumeʻa te ke ʻofa ai. ʻE fāitaha ho lotó mo honau lotó ʻo aʻu ki he taʻe ngata.
ʻE lava ke kamata hoʻo fekumí ʻi he ngaahi ʻuluaki toʻu tangatá pea toki hokohoko fakafoki ai pē ki mui. Te ke ʻilo mei ai ʻa e tokolahi ʻo hoʻo ngaahi kui ʻoku nau fie maʻu hoʻo tokoní. Kuo ʻosi uiuiʻi ha tokotaha ʻi ho uōtí pe kolo ʻo e Siasí ke tokoni atu ki haʻo teuteuʻi e ngaahi hingoa ko iá ki he temipalé. ʻE lava ke nau maʻu ai e ngaahi fuakava ko ia te ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he pilīsone ʻoku ʻi ai honau ngaahi laumālié pea haʻi fakataha kinautolu ko e ngaahi fāmili—ko ho fāmili—ʻo taʻe ngata.
ʻOku fakaofo ho ngaahi faingamālie mo e ngaahi ngafa ʻoku nau tuku maí, ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Kuo lahi ange e ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi ha toe taimi. ʻOku tokolahi ange ʻa e kakai ʻi he māmaní kuo nau ongoʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo ʻIlaisiaá ke nau hiki e ngaahi fakamatala mo e moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e moʻui ʻenau ngaahi kuí. Kuo lahi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke ke fekumi ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi he hisitōlia ʻo e māmaní. Kuo lilingi mai ʻe he ʻEikí ha ʻilo fekauʻaki mo e founga ke ʻilo ai ʻa e fakamatala ko iá ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻi he tekinolosiá, ʻa ia naʻe mei hangē ia ko ha mana ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí.
ʻOku haʻu fakataha ʻa e ngaahi faingamālie ko iá mo ha fatongia ke tau falala ki he ʻEikí. He ko ia kuo tuku ki ai ʻa e meʻa lahí, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lahi kiate ia.5 Ko e hili ko ia hoʻo maʻu e ʻuluaki toʻu tangatá, ʻe fakaʻau ke toe faingataʻa ange hoʻo fekumí. ʻE toe lahi ange ʻa e ngāue ke faí. Ko e aʻu atu ko ia hoʻo fekumí ki he ngaahi kui ki muʻá, ʻe siʻi leva ke kakato hoʻo ngaahi lekōtí. Pea ʻi he fekumi ko ia ʻa e niʻihi kehe ʻo ho fāmilí ki hoʻomou ngaahi kuí, te ke ʻiloʻi ai kuo ʻosi fakahoko ki he tokotaha ko ia kuó ke maʻú e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e temipalé. Pea ʻe ʻi ai leva ha fili faingataʻa mo mahuʻinga ke ke fai. ʻE ʻahiʻahiʻi koe ke taʻofi hoʻo fekumí pea tuku e ngāue faingataʻa ko ia ʻo e fekumi ki hoʻo ngaahi kuí, ki ha niʻihi ʻoku nau poto angé pe ki ha taimi kehe ʻi hoʻo moʻuí ke toki fai ai. Ka te ke toe ongoʻi foki hono ueʻi ho lotó ke hoko atu e ngāué, neongo ʻene faingataʻá.
ʻI hono fai hoʻo filí, manatuʻi ko e ngaahi hingoa ʻe faingataʻa hono kumí ko e hingoa ia ʻo ha kakai tonu ne moʻui mo fie maʻu ke ke tokoniʻi lolotonga hoʻo ʻi he māmaní, pea te mou fetaulaki ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻI he taimi ne papitaiso ai koé, naʻe mamata mai hoʻo ngaahi kuí mei he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo e ʻamanaki lelei. Mahalo naʻa nau fiefia hili ha laui senituli, ke vakai mai kuo fai ʻe ha taha ʻo honau hakó ha fuakava ke fekumi ange mo fakatauʻatāinaʻi kinautolu. ʻI hoʻomou feʻiloakí, te ke mamata ʻi honau fofongá ki ha loto houngaʻia pe loto mamahi lahi. ʻOku ʻiate koe ʻa honau lotó. ʻOku ʻi ho nima ʻa ʻenau ʻamanakí. ʻE mahulu ange ʻa e ivi te ke maʻú ʻi ho ivi totonú, ʻi he taimi ko ia te ke fili ai ke hokohoko atu hoʻo ngāue ki hono kumi kinautolú.
Ne u misi he ngaahi pō kuo hili atú. Naʻá ku mamata ki ha laʻi pepa hinehina ʻoku tuʻu ai ha hingoa naʻe ʻikai ke u ʻilo mo ha ʻaho naʻe lava ke u lau pē hano konga. Naʻá ku tuʻu ki ʻolunga ʻo ʻalu ki he ngaahi lekooti ʻo hoku fāmilí. Ko e hingoa fakamuimui taha ʻi he laʻi pepá ko e haʻu ia mei he laine ʻo e ngaahi kui ʻo ʻeku faʻeé ʻi he taʻu ʻe 300 kuo hilí, ʻi he feituʻu naʻe ui ko ʻĪtoni Pelei. ʻOku ʻi ai siʻa taha ʻoku hohaʻa mai ke ngata ā ʻene tatali fuoloá. Kuo teʻeki ai pē ke u maʻu ʻa e tokotaha ko iá. Ka kuó u toe ʻilo fakapapau ʻeni ʻoku tuku mai ʻe ha ʻOtua ʻofá ha tokoni ko e tali ki ha lotu ʻi he ngāue toputapu ko ʻeni ʻo hono huhuʻi hotau ngaahi fāmilí, ʻa ia ko ʻEne ngāué ia mo Hono nāunaú, pea ko ha ngāue kuo tuku ki ai homau lotó. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá
1. Malakai 4:5–6.
2. T&F 110:13–16.
3. Vakai, T&F 138.
4. Vakai ki he “Discourse by President Wilford Woodruff,” Millennial Star, May 21, 1894, 339–40.
5. Vakai, Luke 12:48.