The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Ko e Ngaahi Meʻa Maʻongoʻonga Kuo Fakahā ʻe he ʻOtuá

Ko e Ngaahi Meʻa Maʻongoʻonga Kuo Fakahā ʻe he ʻOtuá

Palesiteni Gordon B. Hinckley

ʻOku tau laka atu ki muʻa ʻi he fakavaʻe mālohi ʻo e uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefá pea mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, ne fakafou mai aí.

Palesiteni Gordon B. HinckleySiʻi ngaahi tokoua moe tuofāfine, hangē ko hono fakamanatu maí, te tau fakamanatua ʻi Tīsema ʻa e taʻu 200 hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kae lolotonga iá, ʻe fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi hono fakamanatua ʻo e meʻa mahuʻingá ni.

ʻE pulusi ha ngaahi tohi, ʻi ai mo ha ngaahi fakataha ʻe kau atu ki ai ha kau mataotao fakaʻatamai, ngaahi fakaʻaliʻali, heleʻuhila foʻou, pea mo ha ngaahi meʻa lelei lahi.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻá ni, kuó u ongoʻi ai, ʻi heʻeku hoko ko e fika 15 ki heʻene lavameʻa kilukiluá, ke u fakamoʻoniʻi ʻa hono uiuiʻi fakalangí.

ʻOku ou toʻotoʻo heni ha kiʻi tohi mahuʻinga. Ne pulusi ʻi Livapulu ʻi ʻIngilani ʻe ʻOasoni Palati he 1853, he taʻu ʻe 152 kuo hilí. Ko hono fakamatalaʻi ia ʻe Lusi Meki Sāmita e moʻui ʻa ʻene tamá.

ʻOku fakaikiiki ai ha ngaahi talanoa kehekehe ʻa Siosefa mo e ʻāngelo ko Molonaí pea mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku pehē ʻe he tohí, ko e taimi ne fanongo ai hono tokoua ko ʻAlaviní ki he feʻiloaki ʻa Siosefa mo e ʻāngeló, naʻá ne fokotuʻu ange ke fakataha ʻa e fāmilí ʻo fanongo ka ne fakaikiiki ange “ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fakahā ʻe he ʻOtuá” (Biographical Sketches of Joseph Smith the Prophet and His Progenitors of Many Generations [1835], 84).

Te u toʻo e kupuʻi lea ko iá ke kaveinga ʻaki ʻeku leá—ko e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tuku muʻa ke u fakalau atu ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteliné mo ha ngaahi tōʻonga ʻokú ne fakafaikehekeheʻi kitautolu mei he ngaahi siasí kotoa, pea naʻe hoko kotoa ia mei he fakahā ki he Palōfita kei siʻí ni. ʻOku mou maheni mo ia, ka ʻoku kei ʻaonga pē ke toe lau atu mo fakakaukau ki ai.

Ko e ʻuluakí, ko e hā tonu ʻa e ʻOtuá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga, ko e ʻEiki toe tuʻu ko Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku fakakaukaú, ko e ʻuluaki mata meʻa-hā-maí ni, ko e meʻa maʻongoʻonga taha ia talu mei hono ʻaloʻi, moʻui, pekia pea mo e Tetuʻu ʻa hotau ʻEikí ʻi he vahevaheʻanga ʻo taimí.

ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha lekooti ʻo ha faʻahinga meʻa ʻe tatau mo ia.

Kuo laui senituli e faʻa fakataha ha kau tangata ʻo fakafekiki he natula ʻo e ʻOtuá. Ne fakataha mai ʻa Konisitenitini mo ha kau poto mei ha ngaahi matakali kehekehe ki Naisia ʻi he taʻu 325. Hili ha māhina ʻe ua ʻo haʻanau fakafekiki lahi, ne nau felotoi leva ki he fakaʻuhinga ko ia kuo laui toʻu tangata ʻene hoko ko e fakamatala fakatokāteline ʻa e Toluʻi ʻOtuá ʻi he kau Kalisitiané.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lau e fakamatala ko iá pea fakafehoanaki ia mo e fakamatala ʻa e talavou ko Siosefá. ʻOkú ne pehe naʻe tuʻu e ʻOtuá ʻi muʻa ʻiate ia ʻo folofola ange. Naʻe lava ʻa Siosefa ʻo mamata mo fanongo kiate Ia. Naʻe ʻi ha fōtunga ʻo e tangata, ʻoku ʻi ai hono sino. Naʻe ʻi Hono tafaʻakí e ʻEiki kuo toe tuʻú, ko ha tokotaha mavahe, ʻa ia naʻá Ne fakafeʻiloaki ange ko Hono ʻAlo ʻOfaʻanga, pea fefolofolai foki ʻa Siosefa mo ia.

Te u pehē ne ʻilo lahi ange ʻa Siosefa ki he ʻOtuá ʻi he kiʻi vahaʻa taimi nounou ʻo e vīsone fakaofó ni, ʻo laka ʻi he kau poto mo e kau faifekau kotoa ʻo e kuo hilí.

ʻI he fakahā fakalangí ni, naʻe fakamoʻoniʻi taʻe toe veiveiua ai hono moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko e ʻilo ko ʻeni ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo laui senituli hono fufuuʻi mei māmaní, ko e ʻuluaki mo e meʻa maʻongoʻonga ia ne fakahā ʻe he ʻOtuá ki Heʻene tamaioʻeiki ne filí.

Pea ʻoku fakafalala e moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi hono moʻoni mo e pau ʻo e mata meʻa-ha-maí ni.

Te u hoko atu ki ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha ne fakahā ʻe he ʻOtuá.

ʻOku tali ʻe he māmani Kalisitiané ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko e tokolahi ʻoku ʻikai te nau teitei ʻilo pe naʻa tau maʻu fēfē ia.

Ne toki ʻosí ni haʻaku lau ha tohi ne toki pulusí ni ʻe ha taha poto mo ʻiloa. ʻOku mahino mei he fakamatala ʻokú ne faí ko e ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú, ne fakatahatahaʻi ia ʻi ha founga ʻoku ngalingali ko ha founga taʻe maau. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, naʻe toki fai hono hikí kuo fuoloa e hoko ia ʻa e meʻa ne fakamatalaʻí. ʻOku tupu ai hano fehuʻia, “ʻOku moʻoni ko ā ʻa e Tohi Tapú? Ko ha folofola moʻoni ko ā ia ʻa e ʻOtuá?”

ʻOku tau tali ʻoku moʻoni, ʻo fakatatau mo hono liliu totonú. Naʻe kau e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono faʻú. Ka ʻoku ʻikai kei tuʻu tokotaha pē he taimí ni. ʻOku ʻi ai mo ha fakamoʻoni ʻe taha ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku maʻu aí.

ʻOku fakahā ʻe he folofolá “ʻi he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu, ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1).

Kuo maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku lea ʻo hangē ko ha leʻo mei he efú ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne fakamatala ki Hono ʻaloʻí, ki Heʻene ngāue fakafaifekaú, ki Hono Tutukí mo ʻEne Toetuʻú, pea mo ʻEne hā ki he kau māʻoniʻoni ʻi he fonua ko Mahú ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká.

Ko ha meʻa moʻoni ʻoku lava ke te ala ki ai, lava ke lau, pea lava ʻo siviʻi. ʻOku ʻi loto ai ha talaʻofa ki hono tupuʻanga fakalangí. Kuo siviʻi ʻeni ʻe ha laui miliona pea ʻilo ko ha lekooti moʻoni mo toputapu ia.

Kuo lau ia ʻe kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he Siasí, ko e taha ʻo e ngaahi tohi ʻe 20 kuo pulusi ʻi ʻAmelika, ka ʻokú ne maʻu ha ivi takiekina lahi kiate kinautolu kuo nau lau iá.

ʻOku hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻo e Maama Foʻoú ʻo hangē ko e hoko ʻa e Tohi Tapú ko e fakamoʻoni ʻo e Maama Motuʻá. ʻOkú na fetākinima ʻi hono fakahā ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e Tamaí.

ʻI he taʻu ʻe 10 ne toki ʻosí, kuo tufaki ai ha tatau ʻe 51 miliona. ʻOku lava ke maʻu ia he taimí ni ʻi ha lea fakafonua ʻe 106.

Ko e tohi toputapú ni, ʻa ia ne maʻu ko e fakahā ʻa e Fungani Māfimafí, ko ha fakamoʻoni moʻoni ia ʻe taha ki hono fakalangi hotau ʻEikí.

Pehē ange mai ʻe tali ia ʻe he maama Kalisitiane kotoa pē mo nau pukenimā ia ke hoko ko ha fakamoʻoni mālohi. ʻOkú ne fakafofongaʻi ha tokoni maʻongoʻonga mo mahino ʻe taha ne maʻu ko ha fakahā ki he Palōfitá.

Ko e tahá, ko e lakanga fakataulaʻeiki kuo toe fakafoki maí. Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia ke ngāue he huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e mafai ko iá ko e makatuʻuloto ia ʻo ha faʻahinga tui fakalotu pē. Ne u lau ki muí ni mo ha tohi ʻe taha. ʻOku fekauʻaki ia mo e Hē ʻa e ʻuluaki siasí. Kapau ne mole ʻa e mafai ʻo e Siasi ko iá, ʻe fēfē hano toe fakafoki mai?

ʻOku maʻu e mafai ʻo e lakanga taulaʻeikí mei he tupuʻanga pē taha ʻe lava ʻo maʻu mei aí, ʻa ia ko langi. Ne foaki ia ʻi he nima ʻo kinautolu ne nau maʻu ʻi he taimi ne kei ʻi māmani ai e Fakamoʻuí.

ʻUluakí, ko Sione Papitaiso naʻá ne foaki ʻa e lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné pe māʻulalo angé. Ne hoko heni mo ha ʻaʻahi mai ʻa Pita, Semisi, mo Sione, ko e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo nau foaki kia Siosefa mo ʻŌliva Kautele ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa ia ne maʻu ʻe he kau ʻAposetoló ni ʻi he toʻukupu tonu pē ʻo e ʻEikí, ʻa ia Ne folofola ʻo pehē, “Pea te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmani, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí: pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí” (Mātiu 16:19).

Hono ʻikai fakaʻofoʻofa hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻo tupu ai hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he taʻu 1830, ko ha taʻu ia ʻe 175 ʻi he kuo hilí. Ne maʻu e hingoa ʻo e Siasí ʻi ha fakahā. Ko e Siasi ko ā ʻo hai? ʻO Siosefa Sāmita? ʻŌliva Kautele? ʻIkai, ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki mai ki māmani ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Ko ha fakahā maʻongoʻonga mo makehe ʻe taha ne foaki ki he Palōfitá, ko e palani ki he moʻui taʻengata ʻa e fāmilí.

Ko e fāmilí ko ha fakatupu ia ʻa e Fungani Māfimafí. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e feohi toputapu tahá. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi he ngāue kotoa pē. Ko e tefitoʻi faʻunga ia ʻo e sosaietí.

ʻI he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Palōfitá, ne maʻu ai ʻa e tokāteline mo e mafai ko ia ʻoku fakamaʻu ʻaki e ngaahi fāmilí ke nau fakataha ʻo ʻikai ʻi he moʻuí ni pē, kae aʻu foki ki ʻitāniti.

Te u pehē kapau te tau lava ʻo akoʻi lelei ʻa e tokāteline pē ko ʻení, te ne puke ʻe ia ʻa e tokanga ʻa ha husepāniti mo ha uaifi ʻe laui miliona ʻoku feʻofaʻaki mo ʻofa ʻi heʻenau fānaú, pea ʻokú na nofo mali pē “kae ʻoua kuo fakamāvae ʻakinaua ʻe he maté.”

Naʻe kau ʻa e fakahā fekauʻaki mo e loto maʻa ʻa e fānau valevalé, ʻi hono fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefá. ʻOku anga maheni ʻaki hono papitaiso ʻo e fānau valevalé, tokua ke ne toʻo atu ai ʻa e nunuʻa ʻo e meʻa ne nau lau ko e angahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Fakatatau mo e tokāteline ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí, ʻoku ʻuhinga ʻa e papitaisó ke fakamolemoleʻi ʻa e angahala fakafoʻituitui ʻa ha taha. ʻOku hoko ia ko ha fuakava ʻi he vā ʻo e ʻOtuá mo ha tangata. ʻOku fakahoko ia ʻi he taʻu ʻoku ala fakamāua aí, ʻi he taimi ʻoku taʻu motuʻa feʻunga ai ʻa e kakaí ke ʻilo ʻa ia ʻoku leleí mei he koví. ʻOku fakahoko ia ʻi he fakauku ko e fakataipe ʻo e pekia mo hono telio ʻo Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne toe tuʻu hake ʻi he Toetuʻú.

Te u hoko atu ki ha moʻoni ʻe taha ne fakahā mai.

ʻOku tala mai ʻoku ʻikai filifilimānako e ʻOtuá, ka, ʻoku ʻikai ha toe Siasi te u ʻilo ki ai, ʻoku fai ai ha fokotuʻutuʻu ke maʻu ʻe kinautolu kuo pekiá, ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku maʻu ʻe he kakai moʻuí. Ko e tokāteline maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻui maʻá e kau pekiá, ʻoku maʻu pē ia ʻi he Siasí ni.

ʻOku pōlepole ʻa e tangatá kuo “fakamoʻui” kinautolu ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku nau pehē kuo ʻikai, pea he ʻikai lava ʻo fakahaofi ʻenau ngaahi kuí.

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū maʻá e taha kotoá, ha feilaulau fakafofonga maʻongoʻonga. Kuó Ne tā ʻa e sīpinga ʻo Ne hoko ai ko e fakafofonga maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e sīpinga ko ia ko hono fakafofongaʻi ʻo ha taha kehe, ʻoku fakahoko ia ʻi he ngaahi ouau ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku tau ngāue ai heni maʻanautolu kuo pekia teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku ʻanautolu ia ke tali pe taʻe tali ʻa e ouau ʻoku fakahokó. ʻOku tuku ai kinautolu ʻi ha tuʻunga tatau mo kinautolu ʻoku moʻui ʻi māmaní. ʻOku foaki ai ki he kau pekiá ʻa e faingamālie tatau mo e kakai moʻuí. Te u toe pehē, hono ʻikai fakaʻofoʻofa mo nāunauʻia ʻa ia kuo tuku ʻe he Fungani Māfimafí ʻi Heʻene fakahā ki Heʻene Palōfitá.

Kuo fakahā ʻa e natula taʻengata ʻo e tangatá. Ko ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻOtuá ko e Tamai ia hotau laumālié. Naʻa tau moʻui ki muʻa pea tau toki omi ki māmaní. Ne ʻi ai hotau natula fakatāutaha. Naʻe fāʻeleʻi mai kitautolu ki he moʻuí ni ʻi ha palani fakalangi. Pea ʻoku tau ʻi hení ke siviʻi ʻetau tuʻunga tāú, pea tau ngāue ʻo fakatatau mo e tauʻatāina kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. Ka tau ka mate, ʻe hoko atu pē ʻetau moʻuí. ʻOku konga tolu ʻa ʻetau moʻui taʻe ngatá; ʻuluakí, ko e moʻui ki muʻa ʻi he māmaní; uá, ko ʻetau moʻui fakamatelié; pea ko e tolú, ko e moʻui hili ʻa māmaní. ʻI he maté, ʻoku tau mavahe ai mei māmani ʻo hū atu he veilí ki he ʻātakai ʻoku tau taau ke hū ki aí. Ko ha tokāteline makehe mo mahuʻinga foki ia ʻe taha ʻo e Siasí ni ne maʻu ʻi he fakahā.

ʻOku ou fai atu ʻa e fakamatala fakanounoú ni ki he taumalingi mai ʻo e ʻiló mo e mafaí mei he ʻOtuá ki he ʻulu ʻo ʻEne Palōfitá. Ka ne toe ha taimi ne u mei lea ki ha ngaahi meʻa kehe. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha kuo pau ke u lea ki ai. Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e fakahā ʻi onopōní. ʻOku pehē ʻe he ngaahi tefito ʻo e tuí ne hiki ʻe he Palōfitá,

“ʻOku mau tui ki he meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá mo e meʻa kotoa pē ʻokú ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi fuʻu meʻa lahi mo mahuʻinga ʻoku kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi tefito ʻo e tui 1:9).

ʻOku fie maʻu ʻe he siasi tupulekiná ni, ʻe he siasi ʻoku mafola he funga ʻo māmaní ʻi he ngaahi kuonga faingataʻa ko ʻení, ha fakahā maʻu pē mei he taloni ʻo langí ke ne tataki mo ʻunuaki ia ki muʻa.

ʻI heʻetau lotu mo fekumi fakamātoato ki he finangalo ʻo e ʻEikí, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻa hono maʻu ʻo e fakahinohinó, hoko mai ʻa e fakahaá, pea mo hono tāpuekina ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi heʻene ngaʻunu atu ʻi hono halá ki hono ikuʻangá.

ʻOku tau laka atu ki muʻa ʻi he fakavaʻe mālohi ʻo e uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefá pea mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, ne fakafou mai aí. Kuo lavaʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi hono ʻomi kitautolu he kuonga ní. Ka ʻoku kei toe lahi ha meʻa ke fai ʻi hono ʻoatu ʻo e ongoongolelei ko ʻeni kuo fakafoki maí ki he “puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai” (Fakahā 14:6).

ʻOku ou vīkiviki he faingamālie ke feohi mo kimoutolu ʻi heʻetau fononga atu ʻi he tuí. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku faʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi. Kae ʻoua muʻa naʻa tau lāunga. Tau laka atu ʻi he tui, ʻo taki taha fakahoko ʻene tafaʻaki.

Tau fakalāngilangiʻi muʻa ʻi he taʻu fakamanatua ko ʻení ʻo fakafou ʻi heʻetau tōʻongá, ʻa e Palōfita ko ia kuo fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa maʻongoʻongá.

Ne fāʻeleʻi ʻa Siosefa ʻi ha ʻaho momoko ʻi Veamoni ʻi he 1805. Ne ngata ʻene moʻuí ʻi ʻIlinoisi ʻi ha efiafi fakapōpōʻuli ʻo e 1844. ʻI he lolotonga ʻo e taʻu nounou ʻe 38 mo e konga ʻo ʻene moʻuí, ne fakafou mai ʻiate ia ha ngaahi ʻilo, ngaahi meʻafoaki pea mo ha tokāteline lahi. Kapau te tau vakai tauʻatāina ange ki ai, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne fakatataua ia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha kakano ia ʻo ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻa ha Kāingalotu ʻe laui miliona he funga māmaní. ʻOkú ta lāngilangiʻia ke kau ki ai.

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u manako ke fanongo ki ha tangata, naʻá ne faʻa hivaʻi ʻi ha leʻo matolu, ʻa e ngaahi lea ʻa Sione Teilá:

ʻA e Tangata Kikite ko Siosefá! . . .
Vale hoku lotó he manatu ʻofa kiate iá;
Ko e fili ʻa e ʻOtuá mo e kaumeʻa ʻo e tangatá,
Naʻá ne toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí;
ʻIlo ʻa e kuo hilí pea mo e kahaʻú foki, . . .
Pea fakahā ʻa e palani ne fakalangí.
(“The Seer, Joseph, the Seer,” Hymns [1948], no. 296).

Ko ha tangata kikite moʻoni ia. Ko ha tangata maʻu fakahā. Ko ha palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí, ʻa ia kuo lea ki hono kuongá pea mo e toʻu tangata kotoa ʻo e kahaʻú.

ʻOku ou tānaki atu ki heni ʻeku fakamoʻoni mamalu ki hono fakalangi ʻo hono uiuiʻí, ki hono maʻa ʻo ʻene moʻuí, pea mo hono fakamaʻu ʻene fakamoʻoní ʻaki ʻene pekiá, ʻi he huafa toptapu ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy