ʻEletā L. Tom Perry
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku maʻu ʻe he kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní ha tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí—ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Siasi kuo toe fakafoki maí.
ʻOku faingataʻa maʻu pē ke lea hili 'a e kuaea fakaʻofoʻofá ni. ʻOku ou fakamālō atu ki he kuaeá ʻi hoʻomou hiva fakaʻofoʻofá.
“Pea ko e ʻaho naʻá na feholoi, naʻe tuʻu ʻa Sione mo ʻene ākonga ʻe toko ua;
“Peá ne sio fakamamaʻu kia Sīsū, ʻi heʻene ʻeveevá, pea pehē ʻe ia, Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá!
“Pea fanongo ki heʻene leá ʻa e ongo ākongá, peá na muimui ʻia Sīsū.
“Pea tafoki ʻa Sīsū ʻo mamata ki heʻena muimuí, ʻo ne pehē kiate kinaua, Ko e hā ʻokú mo kumí?” (Sione 1:35–38).
ʻOku tau ʻi ha māmani he ʻahó ni ʻoku fekumi ʻi ha ngaahi founga kehekehe ki ha tali ʻo e fehuʻi, Ko e hā ʻoku [mou] kumi ki aí? ʻOku tokolahi fau ha niʻihi ʻoku nau tūtuuʻi ha ngaahi tenga ʻo ha fua he ʻikai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.
Tuku muʻa ke u fakatātaaʻi atu ʻaki ha meʻa ne hoko ki he Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia ʻIulope Lotolotó lolotonga haʻanau fononga lēlue ki ha fakatahaʻanga. Ne mau ngāue ʻaonga ʻaki ʻemau fakataha maí ke aleaʻi ʻemau ngaahi ngāué. Ne ʻi ai ha tangata naʻe tangutu fehangahangai mo kimautolu naʻe fuʻu fie ʻilo ʻi heʻemau talanoá. Naʻe fāifai peá ne ʻeke mai, “Ko e kau Palotisani pe Katolika kimoutolu?” Ne mau tala ange, “ʻOku fakatou hala. Ko e kau mēmipa kimautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻá ne pehē kuó ne ʻosi fanongo ʻi he Siasí, pea hoko atu ʻo ne pehē: “He ʻikai ke mou tupu fēfē ʻi he fonuá ni. Ko e siasi Katoliká pē mo e siasi faka-Palotisaní ʻoku tali ʻe he puleʻangá. Ko kinautolu pē ʻoku nau maʻu ha tokoni fakapaʻanga mei he puleʻangá. He ʻikai ke tuʻu ha siasi ia taʻe ʻi ai ha tokoni fakapaʻanga ʻa e puleʻangá.”
Ne mau feinga ke fakamatala ange ʻoku lele lelei pē Siasí ia taʻe tokoni mai e puleʻangá—pea ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e founga vahehongofulu ʻa e ʻEikí. Ka naʻá ne vili kikihi pē he ʻikai tupu fēfē ʻa e Siasí ʻi hono fonuá, peá ne fokotuʻu mai mahalo naʻa lelei ange ke mau feinga atu ki ha feituʻu kehe he māmaní. Ne mau fakamoʻoniʻi ange ʻoku lele lelei e founga ʻa e ʻEikí mo mau fakamatala kau ki he ngaahi fale lotu mo e ngaahi temipale kotoa kuo tau langa he funga māmaní ʻo ʻikai ke tau falala ki ha nō ke langa ʻaki kinautolú. Naʻe hā ngali ʻohovale ka ne ʻikai pē tui.
ʻI heʻemau fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke mau lava ʻo fakalotoa ia ke tui ʻoku lava pē ha siasi ke tuʻu taʻe kau ai ha tokoni ʻa e puleʻangá, ne mau feinga leva ke liliu ʻemau talanoá. Naʻá ku ʻeke ange leva, “Ko e hā ʻe hoko ʻi ho fonuá ʻi he ngaahi liliu ko ʻeni ʻoku faí? ʻE hanga ʻe he toko siʻi ange ʻo e kakaí mo e haʻaki mai ʻo e kau hikifonua tokolahí ʻo ʻai ke mou toko siʻi ʻi homou fonua pē ʻomoutolú.”
Naʻá ne tali ʻi heʻene laukau ʻaki hono fonuá, “He ʻikai teitei hoko ʻeni ia.”
Ne u toe pehē ange, “ʻE anga fēfē ha ʻo poupouʻi ha faʻahinga tuʻunga pehē, lolotonga ko iá ko e kakai hū maí ʻoku nau tokolahi ange kinautolu ia he kakai ʻoku fanauʻi ho fonuá?” Ka ne kei vilikikihi pē he ʻikai teitei hoko ʻeni ʻi hono fonuá—ʻe lava pē tokua ke “tāpuni honau kauʻāfonuá ki muʻa ʻoku teʻeki hoko ʻeni.”
Naʻá ku toe pehē ange, “ʻOku fēfē haʻamou taʻofi ia ʻi he tūkunga lolotongá?”
Naʻe fakaʻohovale ʻa ʻene lea hokó. Naʻá ne pehē mai, “Ko hoku taʻu 82 ʻeni. ʻE fuoloa ʻaupito haʻaku mate ʻaʻaku ki muʻa pea mau toki fehangahangai mo e palopalema ko iá.”
ʻOku tau fehangahangai mo ha palopalema lahi ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí he feituʻu ko ʻeni ʻo e māmaní, ko e ʻikai ha mahuʻingaʻia he meʻa fakalotú mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOku fuʻu tokolahi fau ha kakai ʻoku nau fiemālie pē ʻi heʻenau tōʻonga moʻuí pea ʻoku ʻikai ha ongoʻi ia ʻoku toe fie maʻu ke ngāue ʻo lahi ange ʻi he “kai mo inu, pea mo fiefiá” (Luke 12:19). ʻOku ʻikai ke nau toe tokanga ki ha toe meʻa ka ko kinautolu pē—ʻi heni pea ʻi he taimí ni.
ʻI he ngaahi fonua fakalakalaka ʻo e māmaní, kuo fuʻu fakaekakano ʻenau tuí mo ʻenau tōʻongá ʻo nau pehē ʻoku faʻiteliha pē ʻa e tangatá ia. Tokua ʻoku ʻikai haʻisia ha taha ia ki ha taha pe meʻa ka kiate ia pē, pea haʻisia pē ki he sosaieti ʻoku nofo aí, ʻi he taimi pē ʻe niʻihi.
Ko e sosaieti ko ia ʻoku tupulaki ai ʻa e faʻahinga tōʻonga moʻui fakakakano ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha moʻua fakalaumālie mo fakaemoʻui lahi fau kuo pau ke nau totongi. ʻE iku ʻa e tulifua ki he meʻa ʻoku ui ko e tauʻatāina fakafoʻituituí, ʻo ʻikai toe fakaʻapaʻapaʻi ai e ngaahi fono ʻa e ʻEikí kuo fokotuʻu ke ne puleʻi ʻa ʻene fānaú ʻi he māmaní, ki he malaʻia ʻo e anga fakakakanó mo e siokitá, ʻa ia ko e hōloa e tuʻunga angatonu ʻa e kakaí mo e fakafoʻituituí, pea mo e fakafepaki ki he maʻu mafaí.
ʻOku fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga sōsaieti peheé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakva 1:16: “ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata kotoa pē ʻi hono hala ʻoʻona, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná, ʻa ia ʻoku hangē ko māmaní ʻa hono tataú.”
ʻI he ʻuhingá ni, ne fakahinohinoʻi ai ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ke nau muimui ki he palōfitá mo fekumi ki ha meʻa kehe mei he meʻa ʻoku fekumi ki ai ʻa māmaní. ʻI he hoko atu ʻi he veesi 17–18 ʻo e Vahe 1:
“Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo māmaní, ko ia naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, ʻo u fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau;
“Peá u fai foki ʻa e ngaahi fekau ki ha niʻihi kehe, ke nau fanongonongo atu ʻa e ngaahi meʻá ni ki māmani; peá u fai ʻeni kātoa koeʻuhí ke lava ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he kau palōfitá.”
Ne fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní ʻo fakafou he Palōfita ko Siosefa Sāmitá—“ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (T&F 98:12). Naʻá ne liliu mo pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha tokoni fakalangi. Ne foaki kiate ia mo ʻŌliva Kautele ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea toe fakahoko mo ha ngaahi ouau toputapu ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻOku tau fakahā taʻe toe ufi ʻoku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e tali ki he fehuʻi, “Ko e hā ʻoku [mou] kumí?” Ko hotau Siasí ko e founga ia ʻe lava ai ʻe he tangatá mo e fefiné ʻo ʻilo ʻa hotau Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Ko kimoutolu ʻoku lōnuku he fakatahaʻanga ní, pea mo e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻoku meʻa mai ki he konifelenisí ni he funga ʻo māmaní, kuo tāpuekina lahi fau kimoutolu he naʻa mou fekumi pea kuo mou maʻu ʻa e Siasi kuo toe fakafoki maí.
ʻOku aʻu e Siasí ni ki he tuʻunga ko ʻení, ko e ola ʻo hono toe fakafoki maí ka oku ʻikai ko hano fakafoʻou. Kuo fakamālohia ʻe he ngaahi meʻa ne hoko ki muí ni kiate au ʻi ʻIulope lotolotó, ʻa ʻeku fakaʻapaʻapa ki he tufakanga ʻo e kau ʻuluaki taki lotu faka-Kalisitiane ko ʻeni naʻa nau fakahoko hono liliu ʻo e ngaahi Siasí. Ne kamataʻaki ia haʻanau feinga ke fakatonutonu ha niʻihi ʻo e tokāteline hala ne maʻu lolotonga e vahaʻa taimi lōloa ʻo e hē mei he Siasi naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe hotau Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi māmaní. Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, ko e tangata lea ʻa e ʻEikí, pea ko e taha ia naʻá ne fakafoki mai ʻa e meʻa mahuʻinga kotoa pē ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fekumi ki hotau Fakamoʻuí, ʻoku mahuʻinga ke tau fou ʻi Hono Siasí. ʻE fakafou mai ʻi Hono Siasí ʻa ʻetau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakahaofi kotoa ʻoku fie maʻu ke tau foki ai kiate Iá.
ʻOku ou loto ke ʻilo ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, kuó u ʻilo mei heʻeku ngāue lolotongá, ʻoku kau ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ngaahi faingataʻa naʻe ʻikai ke u teitei lavelaveʻiloa. Neongo iá, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi he ʻaho kotoa pē ha fakaʻilonga ʻo ha ʻamanaki lelei, ʻo tautautefito pē ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, pea pehē foki ki he ngaahi tokoni ʻa e kau takí, kāingalotú, pea mo e kau faifekaú ʻi he feituʻu ko ia ʻo e māmaní. ʻOku maʻu ʻe he kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní ha tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí—ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻEikí ʻo fakafou Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. Mei he ngaahi sīpinga lahi te u lava ke ʻoatú, tuku muʻa ke u ʻoatu pē ha tolu: ko ha tamai, mo ha tāutaha kei talavou, pea mo ha taʻahine teʻeki mali ne nau maʻu ha tui mo ha ʻamanaki foʻou ʻi heʻenau moʻuí.
Ne fetuʻutaki ʻa e kau sisitaá ki ha toko fā ʻi ha fāmili pea talu mei he kamataʻangá mo hono faʻa lau ʻe he fineʻeikí mo ʻene fānaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná, lotu fakaʻaho, mo nau loto ke maʻu lotu. Ka naʻe ʻikai tatau e tangataʻeikí mo e uaifí–naʻá ne fakafepaki, he naʻe ʻikai kau ia ki ha lotu faka-Kalisitiane, pea naʻe teʻeki ke ne ongoʻi mateuteu ke toe vakavakaiʻi ʻene moʻuí.
Ne ueʻi fakalaumālie ʻa e ongo sisitaá ke nofotaha ʻena akoʻí ʻia Sīsū Kalaisi. Fakatatau mo ʻena laú:
“Naʻá ma akoʻi kau kia Siosefa Sāmita, ʻa ʻene tui kia Kalaisí, ʻa e meʻa ne ma ʻilo kau kia Kalaisi ʻi he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, pea mo e fakamoʻoni ʻa e Palōfitá ki hotau Fakamoʻuí. Ko e meʻa kotoa pē ne mau lau fakataha pe fakatukupaaʻi ke nau lau fakafāmili he Tohi ʻa Molomoná, naʻe akoʻi lahi ange ai ʻa kinautolu ki hotau Huhuʻí. Ko e taimi ia ne kamata ke ma fakatokangaʻi ʻenau fakalakalaká. Naʻá nau fokotuʻu fiefia ha fakatātā ʻo Kalaisi ʻi honau loki fakafāmilí—ko ha tā ia ne ma foaki ange ko ha meʻaʻofa.”
Ne toki liliu e loto ʻo e tangata-ʻeikí he taimi ne fakahā ange ai ʻe hono uaifí ʻoku fie papitaisó, pea fie lotua leva ʻe heʻena ongo tamaiki tangatá ke ʻiloʻi pe ʻoku totonu foki ke papitaiso mo kinaua. Talu mei he momeniti ko iá mo ʻene toutou lau maʻu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo lotua e papitaisó. Ne liliu ia ʻe heʻene holi moʻoni ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, pea hoko ai ko ha taki fakalaumālie ʻi hono ʻapí. Ki muʻa peá ne papitaiso mo hono fāmilí, naʻe kole ʻe he tamaí ni ha foomu vahehongofulu mo ha sila. Naʻe ʻikai loto ia ke toe toloi ʻene tauhi e ngaahi fekaú.
Ne toe fakamālohia foki ha talavou kei siʻi ʻe taha, tuʻunga ʻi hano fokotuʻu ʻo ha polokalama tokoni ke ne fakamālohia mai ʻa e kau tāutaha kei talavou taʻu 18 ki he 30. ʻI he ʻuluaki pō ne fai ai ha ʻekitivitī he taha ʻo e ngaahi fale ʻo e Siasí, ko e talavoú ni pē taha ne ʻi aí, ka ne ʻikai ko ha faifekau ia, pea ʻi ha ngaahi uike siʻi pē mei ai, kuó ne taki mai ha kakai ʻe toko 30 tupu nai ki he efiafi fakafāmilí mo e ngaahi ʻekitivitī kehé.
Ko e talavoú ni ko ha taha faʻu tuʻasila ʻInitaneti–naʻá ne fokotuʻu mo hano hoa ngāue haʻana pisinisi faʻu tuʻasila ʻInitaneti. ʻOkú ne lolotonga nofo fakataha mo ha ongo meʻa ʻoku ʻikai ke na kau ki he Siasí, ʻokú na fakatou ngāue ʻi heʻene kautaha faʻu tuʻasila ʻinitanetí. ʻOku ʻikai toe ufi ia ʻi hono vahevahe ʻene fakamoʻoní. ʻOku ʻi ai ha taha ʻo hono kaungā ngāué ne ako ki muʻa ki he tui faka-Kalisitiané pea ʻomi ia ʻe he talavoú ni ki he kau faifekaú ʻi ha polokalama ʻa e kau talavou tāutaha kei talavoú. ʻI he taimi ní, ʻoku ʻalu maʻu pē hono kaungā ngāué ki he ngaahi ʻekitivitií, pea tokoni mo e talavou ko ʻeni ne fakamālohia maí, ki he kau faifekaú ʻi heʻenau akoʻí, ʻaki ʻene tānaki atu ʻene fakamoʻoni ki heʻena fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí.
ʻI ha toe meʻa ʻe taha, ne fāifeinga ai ha finemui mei Hemipeeki ʻi Siamané, ke maʻu ha ʻuhinga fakalaumālie ki heʻene moʻuí. Naʻá ne kamata ke lotu ʻo kole ki he ʻOtuá pe ko e hā ʻoku totonu ke ne faí. ʻI ha pongipongi ʻe taha, hili haʻane ʻaukai mo lotu lahi ʻi ha ʻaho ʻe tolu, naʻá ne luelue atu ai mei hono ʻapí ki he taliʻanga pasí. ʻI heʻene aʻu ki aí, naʻá ne fakatokangaʻi ne ngalo ha ʻū kī ʻi hono ʻapí ka naʻá ne fie maʻu he ʻaho ko iá. Ne foki leva ki ʻapi, toʻo mai e kií, pea toe lue mai ki he taliʻanga pasí. Ne fuʻu loto mamahi heʻene fakatokangaʻi kuo tōmui ʻi he pasi naʻe faʻa heka aí.
Lolotonga iá, ʻoku lolotonga heka ha ongo faifekau ʻi ha pasi ʻo ofi ki he kolo ko Hemipekí. ʻI heʻena fonongá, ne fakafokifā pē kuó na maʻu ha ongo ʻoku totonu ke na fakalea ki he fuofua tokotaha te na fetaulaki mo ia ʻi heʻena hifo mei he pasí. Ne hifo ʻa e ongo ʻeletaá mei he pasí ʻo na fakatokangaʻi atu he taimi pē ko iá ʻa e finemuí ni. Naʻá na fakatalanoa nounou ki ai fekauʻaki mo e Siasí mo fokotuʻu ha taimi ke akoʻi ai ia. Naʻá ne ongoʻi he taimi pē ko iá ʻoku hangē ne fekauʻi mai ʻa e ongo faifekaú ko ha tali ki heʻene ngaahi lotú. Ne kau fakataha ʻa e kāingalotu lelei ʻo e Siasí mo e ongo faifekaú ʻi hono akoʻí pea tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ko ha konga mahuʻinga ʻo e uōtí. Naʻá ne tali ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea papitaiso. ʻOku ngāue he taimí ni ʻi he polokalama ʻa e Kau Finemui ʻo e uōtí.
Lolotonga e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní, naʻá Ne fakatokangaʻi e fie maʻu ke fokotuʻu ha faʻunga ke langa ai e tuí ʻi he loto ʻo e kāingalotu ʻo Hono Siasí, mo pukepuke kinautolu ke nau tupulaki ʻi Heʻene ongoongoleleí. Ne ʻiloʻi kotoa ʻe he fāmilí ni, tangatá ni, pea mo e fefiné ni, ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau kumi mo fakamālohia kinautolu ʻe Hono Siasí.
ʻI he ʻikai ha kau taki ke fakahinohino mo tataki kinautolu ʻi he hili e pekia ʻa e kau ʻAposetoló, ne hōloa ai e Siasí ʻo hē mei he moʻoní. ʻOku mahino ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he hisitōliá: ʻoku mahuʻinga ke ʻi ai ha faʻunga pule ʻo e Siasí ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí, ke ne ʻomi ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki he fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.
ʻOku ʻomi ʻe he Tohi Tapú ha ngaahi fakamoʻoni lahi ne hanga ʻe he ʻEikí lolotonga ʻene ngāue ʻi māmaní, ʻo fokotuʻu Hono Siasí ʻaki ʻa e mafai mo e faʻunga totonu. Hangē ko ʻení, ne pehē ʻe Paula:
“Pea naʻá ne foaki ʻa e niʻihi ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi ko e kau palōfita; mo e niʻihi ko e kau ʻevangeliō; mo e niʻihi ko e kau faifekau mo e kau akonaki;
“Ko hono fakahaoahoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:
“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí:
“Koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau kei fakatamaiki, ʻo felīliʻaki mo feʻaveaki fano ʻe he matangi ʻo e akonaki kotoa pē, ʻi he poto kākā ʻo e tangatá, mo e poto ʻi he fie muʻa, ʻa ia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākāʻí;
“Kae lea ʻaki ʻa e moʻoní ʻi he ʻofa, pea tupu hake ʻiate ia, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻulu ʻi he meʻa kotoa pē” (ʻEfesō 4:11–15).
ʻOku tau fakahā ʻi heʻetau tefito ʻo e tui hono onó: “ʻOku mau tui ki he ngaahi lakanga tatau mo e ngaahi lakanga naʻe fokotuʻu ʻi he Siasí ʻi he kuonga muʻá, ʻo hangē ko e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá mo e kau faifekaú mo e kau akonakí mo e kau ʻevangelioó, mo e alā lakanga peheé.”
Ko ia, ʻoku tau fakahā ki māmani kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, kuo ʻi māmani ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo ʻosi fokotuʻu ʻa ʻEne sīpinga ko ē te ne taki atu kitautolu ki Hono ʻaó. ʻOku tau tui kuo tau maʻu ʻa e tali lelei taha ki he fehuʻi: “Ko e hā ʻoku [mou] kumí?” Hangē ko hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí: “Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní, pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33).
ʻOku langa ʻa e Siasi moʻoni ʻo e Fakamoʻuí ʻaki ʻa e ului mo e fakamoʻoni pea mo e papitaiso ʻe taha he taimi ki he taimi, ʻo hangē ko hano langa ʻo ha fale ʻaki ʻa e foʻi piliki ʻe taha he taimi ʻe tahá. ʻOfa ke tau fekumi, ʻilo pea langa ʻa Hono Siasí ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi aí, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, pea ʻi he huafa ʻo Ia ʻoku tau fekumi ki aí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.