The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Ko ha Kihiʻi Leʻo Siʻi mo ha Loto Mahuhuhuhu

Ko ha Kihiʻi Leʻo Siʻi mo ha Loto Mahuhuhuhu

Pīsope Richard C. Edgley
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé

Ko ha kihiʻi leʻo siʻi mo ha loto mahuhuhuhu ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e mana ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Pīsope Richard C. EdgleyNe fakaafeʻi au ʻi he 1995 ke u fakahoko ha lea talitali mo fakaava ha seminā fakasaienisi ʻi Sōleki Siti ʻi he kaveinga ko e meʻatokoni ʻa e fānaú. Ne ʻi ai ha kau saienisi ʻe toko hivangofulu mā ono mei ha ngaahi fonua ʻe 24. ʻI heʻeku vakai ki he haʻofangá he lolotonga ʻo ʻeku leá, naʻá ku mālieʻia ʻi he lahi ʻo e ngaahi fonua ne fakafofongaʻi maí, he naʻe hā ia ʻi honau teungá, lanu honau kilí, lea fakafonuá, pea mo honau ngaahi fōtunga kehekehé.

Ne ʻosi ha māhina ʻe tolu pe fā mei ai kuó u kau atu ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi he Matāfanga Fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI heʻeku tangutu ʻi muʻa ʻo teuteu ki he fakataha taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ne hū mai ha tangata ʻAfilika ki he fale lotú ʻo tangutu ofi ki loto mālie. Naʻe hangē naʻá ku ʻiloʻi iá, ka naʻe ʻikai ke u manatuʻi e feituʻu ne u sio ai ki aí. Naʻá ku punou atu leva ʻo ʻeke ange ki he palesiteni fakasiteikí pe ko hai ʻa e tangatá. Ne tali mai ʻe he palesiteni fakasiteikí, “ʻOi, ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Ko ha palōfesa ia ʻoku ʻaʻahi mai mei ʻAfilika, ʻoku faiako ʻi ha ʻunivēsiti ongoongoa he feituʻú ni. ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí ne kau atu ki ha seminā ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne maʻu ai ha kiʻi tohi tufa fekauʻaki mo e Siasí, pea naʻá ne lau ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne lava ʻo maʻu fekauʻaki mo e Siasí. ʻOkú ne ʻalu ki he ngaahi houalotu kotoa pē ʻoku lava ke ʻalu ki aí.” Ne tūkuhua mai ʻa e palesiteni fakasiteikí ʻo pehē, “Mahalo pē ʻoku toe ʻalu ki he houalotu ʻa e Fineʻofá.”

Hili e fakataha taki lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ku toe fakafeʻiloaki au ki he palōfesá. Naʻá ne fakapapauʻi mai ʻene fiefia ʻi he maʻuʻanga moʻoni ko ʻeni naʻá ne toki maʻú. Naʻá ne tala mai ʻoku kei ʻi ʻAfilika pē hono fāmilí, ʻoku nau ako mo e kau faifekaú pea te nau ō mai ki ʻAmelika ʻi ha uike nai ʻe fā mei heni, pea te nau papitaiso fakataha he taimi ko iá.

Hili e fakataha ʻa e kakai lalahí he efiafi Tokonakí, ne fakavavevave mai ʻa e tangatá ni ki he tuʻunga malangá mo tā pē hono fatafatá, peá ne lea fiefia mai, “ʻOku tā peheni pē hoku mafú. ʻOku ʻikai ke u faʻa mapukepuke ia. ʻOku ‘ikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo faʻa tatali ki hoku fāmilí ʻi ha uike ʻe fā ke u papitaiso.” Naʻá ku fokotuʻu ange ʻoku tonu ke kiʻi holo hifo e tā hono mafú kae tali ki hono uaifí mo ʻena fānaú ke nau toki papi fakataha.

ʻI he hola ko ia ʻa ʻIlaisiā ʻo kumi moʻui mei he pilinisesi angakovi mei Fonēsia ko Sisipelí, ne tataki ia ʻe he ʻEiki ki ha moʻunga māʻolunga ʻo hoko ai ha meʻa fakaofo. ʻI he tuʻu ʻa ʻIlaisiā he moʻungá, ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki, naʻá ne ongoʻi ha “matangi mālohi. . . : ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e matangí naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa [e ʻEikí]: Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e afí naʻe ʻi ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie” (I Ngaahi Tuʻi 19:11–12).

ʻOku faʻa ʻeke mai ʻe he kakai ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotú pe ko e hā ʻoku tupu vave pehē ai hotau Siasí, ʻo tatau pē ʻi hono tokolahí mo e tuʻunga mālohí, ka ʻoku hōloa e ngaahi siasi kehé ia he ongo meʻá ni. Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ko ha kihiʻi leʻo siʻi mo ha loto mahuhuhuhu. ʻI he maama femoʻuekina, māfulifuli, mo longoaʻa ko ʻení, ʻoku ʻikai hangē ia ko e havilí, afí pe mofuiké, ka ko ha kihiʻi leʻo siʻi, mo mahinongofua ʻokú ne fakatupu e loto mahuhuhuhú. Ko ha ongoʻi vela māfana ko e ongoongolelei ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, fakataha mo hono tokāteliné kotoa, lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi fuakava ne mole ʻi he ngaahi senituli lahi ʻo e fakapoʻulí mo e puputuʻú. ʻIo, ko ha kihiʻi leʻo siʻi mo ha loto mahuhuhuhu ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e mana ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Ko e kihiʻi leʻo siʻí mo ha loto mahuhuhuhu, ʻokú ne fakaʻaiʻai ha laui miliona ʻo e kāingalotú ke nau faʻifaʻitaki ki he moʻui ʻa Sīsuú ʻi he lea, tōʻonga, mo e ngāue. Ko e kihiʻi leʻo siʻí mo e loto mahuhuhuhú ʻokú ne fakaʻaiʻai ha ngaahi mātuʻa ʻe lauiafe kuo maʻu vāhenga mālōlo, ke nau ngāue fakafaifekau ʻi ha meimei māhina ʻe 18 pe lōloa ange ai. ʻOku nau fakamole ke tuku e fiemālie ʻo e moʻuí ka nau ō ki māmani ʻo tokoniʻi ha kakai kehe pea ʻe lau ʻe ha niʻihi ko ha feilaulau lahi ia, ʻo nau faʻa ngāue ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻo māmani ʻoku hoko ai ʻa e kaukau vai mafaná mo e mohenga moluú, ko ha meʻa ke nau ʻunaloto ki ai.

Ko e kihiʻi leʻo siʻí mo ha loto mahuhuhuhú, ʻokú ne ueʻi ha lauiafe ʻo ha kau talavou mo ha kau finemui ke tuku e ngaahi ngāue ne nau mei maʻú, tuku mo ʻenau akó (taimi ʻe niʻihi ʻoku tuku ai mo ha ngaahi sikolasipi sipoti pe sikolasipi kehe), pe fakatatali ha feʻofaʻaki, ka nau ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he fakamole pē ʻanautolu ke malangaʻaki e ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí. Ko e kihiʻi leʻo siʻí mo ha loto mahuhuhuhú, ʻokú ne ʻoange ki hotau toʻu kei talavoú ʻa e loto holi mo e loto lahi ke taukaveʻi e haohaoá, faitotonú, mo e tefitoʻi moʻoní, pea aʻu he taimi ʻe niʻihi ki hano manukiʻi mo taʻe tali lelei kinautolu. Ko e kihiʻi leʻo siʻí mo ha loto mahuhuhuhú ʻokú ne fakaʻaiʻai ha taha ke tauhi loto fiefia e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo kaungā fuesia siʻi kavenga ʻa e paeá. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi he kihiʻi leʻo siʻí mo e loto mahuhuhuhú.

Naʻe ʻi ai ha founga ʻa ʻAlamā ke ne fehuʻia ʻaki e tuʻunga fakalaumālie ʻo hotau lotó. ʻOkú ne fehuʻi mai, “Kuo fanauʻi fakalaumālie kimoutolu ʻi he ʻOtuá?” Peá ne toe pehē, “Kuo mou maʻu hono tataú ʻi homou matá? Kuo mou ongoʻi mo e fuʻu liliú ni ʻi homou lotó?” (ʻAlamā 5:14; toki fakamamafaʻi). ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku mahuhuhuhu nai ho lotó koeʻuhí ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi?

ʻE lava nai ke u fakahā atu ha meʻa ʻe tolu ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻokú ne ʻai ke mahuhuhuhu hoku lotó? ʻUluaki, ʻoku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi he ʻilo ko Sīsū Kalaisí ʻa hoku Fakamoʻuí pea naʻe lahi feʻunga ʻEne ʻofa kiate aú ke Ne fuesia ai ha mamahi taʻe faʻalaua ʻo aʻu ki he maté. ʻOku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻi he lōngonoa ʻo ʻeku fakakaukaú, ʻe lava ke fakamaʻa, fakahaohaoaʻi, pea mo huhuʻi au tuʻunga he taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukau ki he totongi huhuʻi ne faí—ʻi he mamahi naʻá Ne fuesia ke fakahaofi au mei heʻeku ngaahi angahalá mo e maumau-fonó.

Uá, ʻoku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi he ʻilo ne ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14, ne ʻalu ki he vaoʻakaú pea ʻi ha lotu mahino mo fakatōkilalo ne fakaava ai ʻa e langí, pea hā mai ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi, pea hifo mai mo ha kau ʻāngelo. Pea ko ia, kuo ʻosi fakafoki mai ai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí fakataha mo hono kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi fuakavá, mo hono kakato ʻo e tokāteliné. ʻOku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne kātekina ʻe he palōfita kei siʻí ni ke ʻomi ai hono kakato ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Neongo ne hifo mai ha kau ʻāngelo fakalangi, ka ne toe ngāue pē foki mo e kau ʻāngelo ʻa Sētané. Ne kamata ʻa e fakatangá pea hangē ko e moʻui ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, ne iku ʻa e moʻui ʻa Siosefá ki hono fakapōngí. Naʻe tuʻu maʻu pē e palōfita kei siʻi mo lototoʻá ni ʻi hono ngaahi faingataʻá mo hono ngaahi fakatangaʻí.

ʻOku mahino kakato ange kiate au hono taumamaʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí, tuʻunga ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Pea tuʻunga ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e mahino lelei ange kiate au e mafatukituki ʻo e Ngoue ko Ketisemaní—ko ha potu ʻo e faingataʻaʻia lahi fau ʻi hono fuesia ʻe Kalaisi e mamahi fakafoʻituitui maʻa ʻetau ngaahi angahalá, mo ʻetau ngaahi mamahí, ngaahi vaivaí, ngaahi faingataʻaʻiá, mo e ngaahi fakamamahí. Kuo mahino kiate au hono natula kilukilua mo taʻengata ʻo ʻEne feilaulau lahi mo fakaʻosí. ʻOku mahino lelei ange kiate au ʻa e ʻofa hotau Fakamoʻuí ʻoku fakafōtunga mai ʻi Heʻene huhuʻi fakaʻosí. Kuo fakautuutu ʻeku ʻofa mo ʻeku houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí, tuʻunga ʻia Siosefa Sāmita, pea ʻoku ʻuhinga mālie ange ai ʻeku lotú. ʻOku ʻi he tohi himi ha hiva ʻiloa ne faʻu ʻe Uiliami W. Felipisi, ʻoku fakalea peheni, “[Fakamālō ki he tangata ne fefolofolai mo Sihová!]” (“ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himi, fika 16). ʻOku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi heʻeku hivaʻi e hiva ko iá.

ʻIo, koeʻuhí ʻoku tau hiva fie hiva mo loto fiefia ʻa e “[Fakamālō ki he tangata naʻe fefolofolai mo Sihová,]” ʻoku tau hiva ai ki he Fakamoʻuí ʻi he ʻaʻapa, mo e ʻofa, pea mo e houngaʻia lahi ange, ʻi he fakalea: “[ʻOku fakaofo ʻa ʻene pekia koeʻuhí [ko ʻene ʻofa lahi kiate] aú! ʻOku fakaofo [ia] kiate au]” (vakai, “ʻOku Fakaofó,” Ngaahi Himi, fika 102). ʻOku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi he fakamaama kuo ʻomi ʻe he Palōfita ko Siosefá ki heʻeku moʻuí fekauʻaki mo e ʻaonga fakafoʻituitui ʻo e Fakalelei ʻa hoku Fakamoʻuí.

Tolú, ʻoku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi heʻeku ako mo fifili ʻi he ngaahi folofola toputapu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, he ʻokú ne fepoupouʻaki mo e Tohi Tapú pea toe fakamoʻoniʻi hono faka-ʻotua ʻo Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Tuʻunga he fengāueʻaki toputapu ko ʻeni ʻo e Tohi Tapú, ʻoku fakalahi ai e mahino kiate au ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí; pea ʻoku mahino ange ai kiate au ha ngaahi fehuʻi lahi naʻe teʻeki tali ʻe he Tohi Tapú. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mahino ia ko Siosefá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, naʻe hā moʻoni ʻa Kalaisi kiate ia, pea kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi hono tuʻunga haohaoa mo kakató.

ʻOku mahuhuhuhu hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukau ki he mana ʻo hono maʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná–ʻa e ngāue lahi ʻo hono tohi tongi ki he peleti ukameá, ʻa e laui taʻu hono tauhi malu ia ʻe kinautolu kuo fili ʻe he ʻOtuá, pea mo hono liliu fakaofó. ʻOku feʻunga moʻoni pē ʻa hono ui ko e tohi māʻoniʻoní. Tuʻunga ʻi he ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, kuó Ne ʻomi ai ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻoku tau lava ʻo ala ki ai, ʻoku tau lava ʻo lau, ako, pea mo poletaki ki ai. Kae mahuʻinga tahá, ʻa e lahi feʻunga e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate aú ke Ne foaki mai kiate au pea mo ha toe taha pē ʻoku fekumi moʻoni ki ha fakahā fakafoʻituitui ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná–ʻa e fakamoʻoni mahino ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea ko e palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmitá.

ʻI heʻeku lave ki he ʻilo toputapú ni, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he palōfita ko ia ko ʻAlamā ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“ʻIkai ʻoku mou ʻamanaki ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻa e ngaahi meʻá ni? Vakai, ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni ʻa ia kuó u lea ki aí. Pea ʻoku mou pehē ʻoku ou ʻiloʻi fēfē hono moʻoní?

“Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo fakahā ia kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻe au ʻa e ngaahi meʻá ni. Pea ko ʻeni, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia kiate au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻaki hono Laumālie Māʻoniʻoní; pea ko ia ia ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (ʻAlamā 5:45–46).

Te tau lava fakatāutaha, ʻa e kāingalotú mo e kau fie fanongo moʻoní, ʻo ʻilo fakapapau ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻo hangē ko ʻAlamā ʻo e kuonga muʻá. Ko hatau faingamālie lelei ke ʻilo ia. ʻOku mahulu atu ia ʻi he faingamālié; ko hotau fatongiá ke ʻiloʻi ia. Ko ha mole lahi ia kiate kitautolu ʻa e ʻikai ke tau ʻiloʻi e taimi ʻoku foaki ai ha faʻahinga faingamālie peheé. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí, “Tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). ʻOku pehē e Sēkope ko e palōfita he Tohi ʻa Molomoná, “Haʻu mo e lotó kotoa” (Sēkope 6:5). ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakafalala ki he potó pe ko hotau ngaahi ongo fakaesinó. Tau ako, tau lotu, pea tau ʻaukai ʻo hangē ko ʻAlamā ʻo e kuonga muʻá, pea ʻe hoko mai leva ha kihiʻi leʻo siʻi mo ha loto ʻoku mahuhuhuhu. Fakakaukau angé ki haʻo maʻu ha fakahā fakafoʻituitui mei he ʻOtuá ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku mahuhuhuhu ʻa hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukau ki aí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy