ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ivi mo ha ʻilo taʻengata ke tau fehangahangai fiemālie ai mo e kahaʻú.
Te tau maʻu fēfē ʻa e melinó ʻi he māmani faingataʻa ko ʻení? Te tau lava fēfē ke kātakiʻi pea ikuʻi ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá?
Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻuí: “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”1
ʻOku tau fou atu ʻi he faingataʻaʻiá, mamahí, mo e siva ʻo e ʻamanakí, ʻa ia ko ha konga pē ia ʻo hotau siviʻi he nofo māmaní. Ko Sīsū Kalaisi pē te tau maʻu ai ʻa e melinó. Te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fiemālie mo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻo e moʻuí ni.
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fiemālié? ʻOku ʻuhinga ia ki hono maʻu ʻo e ʻamanaki leleí, ʻo ʻikai loto foʻí, ʻikai mole ʻete tuí, pea mo e moʻui fiefiá. “Pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefia.”2 ʻOku ʻuhinga ia ke tau fehangahangai mo e moʻuí ʻi he loto falala.
ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha ivi mo ha ʻilo taʻengata ke tau fehangahangai fiemālie ai mo e kahaʻú. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tukunoaʻi e ngaahi faingataʻa ko ia kuo kikiteʻi ʻe hoko ʻi hotau kuongá ni.
Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení? ʻE fēfē haʻatau fehangahangai mo kinautolu?
Ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha ʻamanakí, siʻi ʻa e ʻofá, pea siʻi ʻa e melinó.
Naʻe akonaki ʻa e palōfita ko Molonaí ʻo pehē, “Pea kapau ʻoku ʻikai ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻamanakí, kuo pau ke mou loto foʻi; pea ʻoku tupu ʻa e loto foʻí koeʻuhí ko e faiangahalá.”3 ʻE hoko e ngaahi taʻu ka hoko maí ko ha ngaahi taʻu fakamamahi ki ha toko lahi. Ko e lahi ange ko ia ʻo e angahalá, ko e lahi ange ai pē ia ʻa e loto foʻí.
Naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Pea ko e meʻa ʻi he lahi ʻaupito ʻo e angahalá, ʻe momoko ai ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.”4 ʻI he fakautuutu ko ia ʻa e fai angahalá ʻe fakaʻau ke puli e ʻofa moʻoní. Ko e meʻa leva ʻoku tupú ko e manavahē, ongoʻi ʻoku ʻikai ke malu, pea mo e loto siʻí!
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: [“Peá u]. . . loto ke ʻiloʻi ʻe he kakai fulipē ʻoku vave mai ʻa e ʻahó . . . ʻa ia ʻe toʻo atu ʻa e melinó mei māmani ʻe he tēvoló ki hono puleʻanga ʻoʻoná. Pea ʻe maʻu foki ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ki hono kāinga māʻoniʻoní, pea te ne pule ʻi honau lotolotongá.”5 ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga kuo toʻo atu ai ʻa e melinó mei māmani.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku tau moʻui ʻi he kuonga nāunauʻia, ʻa e kuonga kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono lakanga fakataulaʻeikí. Kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei moʻoní. Ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní! ʻOku tau tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo pule tonu aí.
Ko e hā kuo pau ke tau fou atu ai he ngaahi faingataʻá ʻi he moʻuí ni?
ʻOku ʻikai toe fūfuuʻi ʻe he ʻEikí te Ne siviʻi ʻa ʻetau tuí mo ʻetau talangofuá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Te tau ʻahiʻahiʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.” 6
ʻOku tau ako mei he tohi ʻa Tangata Malangá: “He ʻoku hoko tatau ʻa e meʻa fulipē ki he kakai kotoa pē: ko e meʻa ʻe taha ʻoku hoko ki he māʻoniʻoní mo e angahalá; ki he angaleleí mo ia kuo fakamaʻá, pea ki he taʻe maʻá; . . . ʻoku hangē ko ia ʻoku angaleleí, ʻoku pehē ʻa ia ʻoku angahalá . . . ʻa e hoko tatau ʻa e meʻa ki he kakai kotoa pē.”7 ʻOku hoko ʻa e ngaahi faingataʻá ki he tangata naʻá ne langa ʻene moʻuí ʻi he maka ʻo e ongoongoleleí, ʻo tatau pē mo ʻene hoko ki he vale naʻá ne langa ʻene moʻuí ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní.8
Ko e hā e founga ʻoku totonu ke tau taliʻaki e ngaahi faingataʻa ko ʻení?
Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Kapau ʻe muimui ha taha kiate au, tuku ke siʻaki ia ʻe ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻi he ʻaho kotoa pē, pea muimui ʻiate au.” 9 Kuo pau ke tau toʻo hake ʻa ʻetau ʻakau mafasiá he ʻaho taki taha pea laka atu ki muʻa—ʻo ʻikai tuʻu noaʻia pē he tafaʻakí ʻi he fononga taʻengatá ni.
Ko e hā e founga te tau ʻiloʻi ʻaki pe ʻoku ʻahiʻahiʻi pe tauteaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí?
ʻOku hoko e ngaahi faingataʻá ko ha ngaahi faingamālie ke tau tupulaki ai. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku totonu ke ʻahiʻahiʻi ʻa hoku kakaí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke teuteuʻi ʻa kinautolu ke maʻu ʻa e nāunau ʻa ia ʻoku ʻi ai ke u foaki kiate kinautolú, ʻio, ʻa e nāunau ʻo Saioné; pea ko ia ia ʻe ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e tauteʻí, ʻoku ʻikai ke ne feʻunga mo hoku puleʻangá.”10
Ko e taimi ko ē ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú, ʻoku totonu ke tau fifili pea tau fehuʻi, “Ko e hā e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke u fai ʻi he meʻá ni?”
Naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻa e folofola fakafiemālie ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ke ke ʻilo, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ʻo ʻaonga ia kiate koe. Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?”11 ʻOku fie mau ke tau lau ʻa e ʻahiʻahi taki taha ko ha faingamālie ia ke tau tupulaki ai. ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻe toki mahino ai kiate kitautolu ʻa hono taumuʻá.”
Kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “Ko kinautolu ʻoku ou ʻofa ki aí, ʻoku ou tauteʻi foki koeʻuhí ke lava ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá, he ʻoku ou teuteu fakataha mo e tauteá ha founga ke fakahaofi ai ʻa kinautolu.”12 ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu taki taha. ʻOkú Ne finangaló ke tau fiefia. ʻOku maʻu ʻa e fiefia ko ʻení ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻi heʻetau fakatomala moʻoni mo fakamātoató, ʻi heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea ʻi heʻetau kātaki ki he ngataʻangá.
Te tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke fanongo mai ʻa e ʻEikí pe tali ʻetau ngaahi lotú. Ko e ngaahi taimi pehení, ʻoku fie maʻu ke tau kiʻi tuʻu ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa kuo tau fakahoko ʻi hono kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Kapau ʻe fie maʻu pea kuo pau leva ke tau moʻui ke fenāpasi mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe folofola mai e ʻEikí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo pehē:
“Ko au ko e ʻEikí, kuó u tuku ke hoko kiate kinautolu ʻa e meʻa fakamamahi ʻa ia kuo fakamamahiʻi ʻaki ʻa kinautolú ko e tupu mei heʻenau ngaahi faiangahalá. . . .
“Naʻe tuai ʻenau tokanga ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá, ko ia ʻoku tuai ai e tokanga ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá, ki heʻenau ngaahi lotú, ke tali ʻa kinautolu ʻi he ʻaho ʻo ʻenau faingataʻaʻiá.
“ʻI he ʻaho ʻo ʻenau nofo melinó, naʻa nau meʻavaʻingaʻaki ʻeku akonakí, ka ʻi he ʻaho ʻo ʻenau faingataʻaʻiá kuo pau ke nau tautaufā mai kiate au.”13
Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e holi fakamātoato ke moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí, te Ne mateuteu maʻu pē ke tokoni ke fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá.
Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakaʻauha ʻetau fiemālié mo ʻetau ʻamanaki leleí?
Naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia te ne lava ke fakaʻauha ʻa ʻetau ʻamanakí pea ngaohi kitautolu ke tau lotofoʻí: ko ʻetau tuku pē kitautolu ke tau tō ki he ʻahiʻahí; ʻikai ke tau kātekina e mamahí mo e faingataʻá mo e fakatangá; ko ʻetau manavasiʻi ki he “tokanga” ʻa e māmaní; fuofua fekumi ki he koloá; ʻikai ke kātaki ke aʻu ki he ngataʻangá; pea mo ʻetau tuku ke lohiakiʻi kitautolu ʻe he kau palōfita loí.14
Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e loto toʻá mo e ʻamanaki leleí kiate kitautolú?
Ko e fakaafe ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kitautolu takitaha, ke “haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”15 ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau mālōlō mei heʻetau mamahí mo e faingataʻaʻiá.
Naʻe akonaki ʻa e palōfita ko Molomoná ʻo pehē:
“Ko ia, kapau ʻoku maʻu ʻe ha tangata ʻa e tuí, ʻoku pau ke ne maʻu ʻa e ʻamanakí; he koloto ke lava ke ʻi ai ha ʻamanaki taʻe ʻi ai ha tui. . . .
“. . . Pea kapau ʻoku angamalū mo loto māʻulalo ha tangata, ʻo ne fakamoʻoni ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ʻoku pau ke ne maʻu ʻa e ʻofá.”16
Kapau te tau ngāue fakaʻaho ʻaki ʻa e tuí, angamaluú, ʻofa faka-Kalaisí, loto fakatōkilaló mo fakahā ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea tali ʻa ʻEne Fakaleleí, ʻe tāpuekina ʻa kitautolu ʻaki e mālohi mo e ʻamanaki lelei ke fehangahangai pea ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahi mo e mamahi ʻo e moʻui ní.
Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolu taki tahá?
“Mou fiefia ʻe fānau iiki, he ʻoku ou ʻi homou lotolotongá, pea kuo ʻikai te u liʻaki ʻa kimoutolu.”17
“Ke mou fiefia lahi, he te u tataki atu ʻa kimoutolu. ʻOku ʻomoutolu ʻa e puleʻangá, pea ʻoku ʻomoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e nofo taʻengatá.”18
Te u fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻEtá: “Ko ia, ʻilonga ia ʻoku tui ki he ʻOtuá, kuo pau ke ne faʻa ʻamanaki ki ha maama ʻoku lelei ange, ʻio, ki ha nofoʻanga ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea ko e ʻamanaki ko iá ʻoku tupu mei he tuí, ʻo fokotuʻu ha falalaʻanga ki he loto ʻo e tangatá.”19
Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí. Ko ʻEne fānau kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko hono finangaló ke tau fiefia ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá kotoa. ʻOku tataki kitautolu ʻe ha palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Te tau lava ke maʻu ʻa e melinó ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá
1. Sione 16:33.
2. 2 Nīfai 2:25.
3. Molonai 10:22.
4. Mātiu 24:12.
5. T&F 1:35–36.
6. ʻĒpalahame 3:25.
7. Tangata Malanga 9:2–3.
8. Vakai, Mātiu 7:24–27.
9. Luke 9:23.
10. T&F 136:31.
11. T&F 122:7–8.
12. T&F 95:1.
13. T&F 101:2, 7–8.
14. Vakai, Mātiu 13:19–23.
15. Mātiu 11:28.
16. Molonai 7:42, 44.
17. T&F 61:36.
18. T&F 78:18.
19. ʻEta 12:4.