ʻEletā Stephen B. Oveson
ʻO e Kau Fitungofulú
ʻOfa ke tau maʻu ha ʻilo lahi ange pea mo fakahoungaʻi lahi ange ʻa e mālohi ʻo e fakamoʻoní, tautautefito ki hono fakahoko mai ʻe kinautolu ʻoku [toulekeleka angé].
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻi he ʻamanaki ke tau fanongo ki he lea tuku ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahi fakaʻofoʻofá ni, ʻoku ou fakaʻānaua lahi te tau taki taha ongoʻi ʻoku tau monuʻia ke maʻu mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí, ʻa e poto mo e naʻinaʻi ko ia kuo nau fakatahatahaʻí, ʻa ia kapau te tau talangofua mo muimui ki ai, ʻe tokoni ke ne tataki kitautolu ke tau ofi ange ki hotau Fakamoʻuí. ʻOku totonu ke tau mātuʻaki houngaʻia ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku kei hokohoko ai pē maʻu fakahā ʻa hotau kau takí, mo ha ueʻi fakalaumālie ke ʻunuaki e puleʻangá he ʻaho taki taha, neongo ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo toulekeleka.
ʻI heʻeku kei talavoú, ne ʻomi kiate au ha naʻinaʻi ne hiki, ke u ngāue ʻo fakamoʻoniʻi ko ha foha faivelenga mo talangofua au, koeʻuhí ʻi heʻeku hoko ʻo matuʻotuʻa angé, ko e taimi pē te u fie maʻu ai ha faleʻi mo ha talatalaifalé, ʻoku tonu ke u ʻalu ki heʻeku mātuʻá, neongo ʻokú na toulekeleka, ʻo maʻu mei ai ha poto, fakafiemālie, mo ha fakahinohino. Kuo laka hake ʻeni ʻi he taʻu ʻe 20 e mālōlō ʻeku tangataʻeikí, hili ia haʻane hoko ko ha maʻuʻanga tokoni mo ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate au ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí, pea ne mau toki telió ni ʻeku faʻē taʻu 101 ʻi he tafaʻaki hono hoa taʻengatá ʻi he Mōnite kuo ʻosí. ʻI hono taʻu 100, naʻá ne toe fakapapauʻi ʻene fakamoʻoni ʻi heʻene moʻuí ʻaki e ngaahi leá ni: “Ko e ongoongoleleí ko ha tōʻonga moʻui; ko ha konga ia ʻo e palani ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he tāufehiʻá. ʻOku ou tui, ʻoku lelei ʻa e moʻuí ni ka ʻoku toe lelei ange ʻa e moʻui ka hokó” (“Growing Old Graciously: Lessons from a Centenarian,” Religious Educator 5, fika 1, [2004]: 11).
Ne faʻa tala mai ʻe heʻeku faʻeé naʻá ne faʻa lotua au mo homau fāmilí he ʻaho kotoa pē. Pea ʻi he ofiofi ke siʻi mālōloó, ne toe lahi mo mahuʻinga mālie ange kiate au siʻene lotú. Ne kātaki ki he ngataʻangá ʻa ʻeku ongomātuʻá, pea pehē ki heʻeku ongomātuʻa ʻofeina ʻi he fonó, ʻi he ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní, ʻo tuku mai ai ha tukufakaholo ʻo e liʻoa kakató ke muimui ai honau hakó.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻi he Ensign ʻo Nōvema 1989: “ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau toulekeleka ʻi Hono kakaí. Naʻe pehē maʻu pē, pea kuó Ne foaki kiate kinautolu ha konga lahi ʻo Hono ngaahi fatongiá. ʻI he ngaahi kuonga kotoa pē, kuó ne tataki ai Hono kakaí ʻo fakafou ʻi ha kau palōfita kuo nau toulekeleka. Naʻá Ne fie maʻu ʻa e fakapotopoto mo e taukei ʻo honau taʻu motuʻá, ʻa e tataki fakalaumālie meiate kinautolu kuo moʻui fuoloa mo fakamoʻoniʻi ʻenau faivelenga ʻi Heʻene ongoongoleleí” (“Ki he Kau Toulekeleka ʻo e Siasí,” 4 ).
Kuo ʻai ʻe he ngaahi fakakaukaú ni ke u sioloto ki he ngaahi malanga, ngaahi tāpuaki, ngaahi fakamoʻoni, pea mo e ngaahi naʻinaʻi lelei kuo tuku mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi kuongá, ʻo tautautefito ʻi heʻenau ongoʻi kuo nau “fakaʻau ke motuʻa” pe teuteu ke ʻalu hifo ki he efú. ʻOku kau ha niʻihi ʻo e ngaahi pōpoaki fakamāvaé ni ʻi he ngaahi folofola ʻiloa ʻoku lahi taha hono fakaʻaongaʻí. Hangē ko ʻení: ʻI he Mōsese 6:57 ʻoku fakahā mahino ai ʻe ʻĪnoke, “Ke ke akonaki ki hoʻo fānaú ʻo pehē, kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ke maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai lava ke nofo . . . ha meʻa taʻe maʻa . . . ʻi hono ʻaó.” Naʻe akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahinongofua ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí mei he kuonga ʻo ʻĀtama mo ʻIví, ʻo tukuʻau mai he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo hangē ko hono toutou fakamoʻoniʻi ʻe he folofolá.
Ne tuku ʻe Siosefa ne fakatau ki ʻIsipité ʻa e naʻinaʻi ko ʻení ki he kakai ʻo ʻIsilelí: “Te u mate au: pea ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu, ʻo ʻave ʻa kimoutolu mei he fonuá ni, ki he fonua naʻá ne fuakava ki ai kia ʻĒpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkopé” (Sēnesi 50:24).
Ne ʻosi ha ngaahi toʻu tangata mei ai, ʻi he ʻamanaki ke fakahoko ʻa e kikite ʻa Siosefá, kuo tuku ʻe Mōsese ʻene ngaahi tāpuakí ki he faʻahinga kotoa ʻo ʻIsilelí pea foaki mo e tuʻunga fakatakimuʻá kia Siosiua, ʻa ē naʻá ne fakafoki ʻa e kakaí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he ofiofi ki hono ngaahi ʻaho fakaʻosí, ne tuku ai ʻe Siosiua ʻa e lea taʻe toe ueʻia ke “mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; . . . ka ko au mo hoku falé, te mau tauhi ʻa [e ʻEikí]” (Sosiua 24:15).
Ne tuku ʻe ha kau palōfita ki mui ange, ʻo hangē ko Selemaia, ʻĪsaia, pea mo Malakai, ha fakamoʻoni fakangalongataʻa ʻi heʻenau ngāué, ʻo kikite ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá pea mo ʻEne fakalelei taʻe ngatá.
ʻOku tau maʻu ha sīpinga meimei tatau mo ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he fakamamafa ne fai ki he lea tuku ʻa Nīfai, Sēkope, mo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻa ia ne hanga heʻene malanga maʻongoʻongá ʻo liliu ha puleʻanga kakato, ka ʻoku ʻikai ngalo ai ʻa e ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻa ʻApinetaí, ʻa ia ne lea hangatonu neongo naʻá ne ʻiloʻi kuo vave ke ne pekia: “Akonaki kiate kinautolu, ʻoku fou mai ʻa e huhuʻí ʻia Kalaisi ko e ʻEikí, ʻa ia ko e Tamai Taʻengata moʻoní” (Mōsaia 16:15). ʻOku hoko atu ai lisí kia ʻAlamā mo hono foha ko ʻAlamaá; pehē kia Hilamani, ko e foha ʻo Hilamaní, ʻa ē naʻá ne fai ha akonaki mahuʻinga ki hono ongo fohá: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu, ʻoku totonu ke [mo] langa ha mo tuʻunga ki he maka ʻo hotau Huhuʻi, ʻa ia ko Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, . . . ʻa ia ko e tuʻunga mālohi, ʻa ia ko e tuʻunga ʻe ʻikai lava ke hinga ʻa e kakaí, ʻo kapau te nau langa ai” (Hilamani 5:12).
ʻOku lau ʻeni fakataha mo ha kau palōfita kehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kau ai ʻa Molomona, ʻi heʻenau tohi maʻa hotau kuongá, ʻi heʻenau ʻilo te tau fie maʻu ʻenau ʻiló mo honau potó ke tokoniʻi kitautolu he ngaahi kuonga faingataʻá ni. ʻOku fakaʻosi e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e fekau taʻefakatataua mo fisifisimuʻa ko ia ʻa Molonai, ko e foha ʻo Molomoná, ʻi heʻene tala mai, “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga fakataʻelotu kotoa pē, pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga fakataʻelotu kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou ivi mo e ʻatamai mo e mālohi kotoa, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofa kiate kimoutolú” (Molonai 10:32).
ʻOku tau maʻu ha “ngaahi fakamoʻoni tuku” pehē ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻo hangē ko e lea ko ia ʻa Paulá, “Kuó u tau ʻa e tau lelei, kuó u lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí” (2 Tīmote 4:7), ʻo fakapapauʻi ai ʻene kātaki ki he ngataʻangá.
Kuo tau maʻu ha ʻilo lahi ange ki he tupulaki ʻa e ʻAposetolo ʻiloa ko Pitá, ʻi heʻene pehē: “Pea kofu ʻaki ʻa e angavaivai: he ʻoku tekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e fielahí, ka ʻokú ne foaki ʻa e ʻaloʻofá ki he angavaivaí. Ko ia, ke fakavaivai ʻa kimoutolu ʻi he lalo nima māfimafi ʻo e ʻOtuá, ka ne hākeakiʻi ʻa kimoutolu ʻi he ʻaho totonú” (1 Pita 5:5–6).
Pea ko hono moʻoní, ko e taha maʻongoʻonga taha ʻi he kuonga kotoa pē ke tau ako mei aí, ko e ʻEikí tonu pē kuo toetuʻú, ʻo hangē ko ʻEne fakatukupaaʻi Ene kau ʻAposetoló mo Hono kau muimuí “ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní: ʻo akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú: pea, vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní” (Mātiu 28:19–20).
Hono ʻikai lahi e ngaahi fakamoʻoni mo e ʻilo kuo ʻomi ʻe he ngaahi folofolá ni kiate kitautolú. Te tau lava ʻapē ke maʻu ha fakakaukau fakalaumālie pehē ai? ʻOku ou tui ʻoku ʻilongofua pē kinautolu:
- • ʻOku moʻui ʻa Kalaisi, ko e ʻAlo e ʻOtuá, pea ko hotau Huhuʻí mo hotau Fakamoʻuí Ia.
- • ʻOku tonu ke tau muimui ai mo fakahaaʻi ʻetau ʻofa ʻiate Iá ʻaki ʻetau manatu kiate Ia mo tauhi ʻi he loto fakatōkilalo ʻEne ngaahi fekaú.
- • ʻOku tau lava ʻo fakatomala mo fakamaʻa kitautolu tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí.
- • Ko ʻEne kakai kitautolu ʻo e fuakavá, pea ʻoku totonu ke tau tauhi maʻu pē ngaahi fuakava kuo tau fakahokó.
- • ʻOku fie maʻu ke tau fakamafola ʻEne ongoongoleleí ki māmani fulipē.
- • ʻOku tonu ke tau tui, fakatomala, papitaiso, mo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá.
Kuo toutou akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení ʻi hotau kuongá. ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sione Teilá, “ʻi heʻene hoko ko e Foha ʻo e Tangatá, naʻá Ne kātekina ai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe malava ke kātekina ʻe he kakanó mo e totó; ʻi Heʻene hoko ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá naʻá Ne ikuna ʻa e meʻa kotoa peá Ne hāʻele hake ki he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila [2001], 52.)
Ko e taha ʻeni e ngaahi lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻoku ou manako ai: “ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní—ki he fakamoʻoni ʻa e kau tangata maʻongoʻongá ni pea mo e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá—ko hotau ngaahi tokoua ʻi he ngāue ʻa e ʻEiki tatau pē. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua moʻuí pea naʻe kalusefai ia koeʻuhí ko e angahala ʻa māmaní.
“Ko hoku kaumeʻa, mo hoku Fakamoʻui, mo hoku ʻEiki, mo hoku ʻOtua.
“ʻOku ou fakaʻamu ʻaki hoku lotó kotoa, ʻe lava ʻe he Kāingalotú. . . ʻo maʻu ha tofiʻa taʻengata mo Ia ʻi he nāunau fakasilesitialé” (“Ko ha ʻAmanaki Taʻengata Kia Kalaisi,” Tūhulu, Māʻasi 1979, 143).
ʻOku kei hoko atu pē ʻa hono tataki kitautolu ʻe hotau palōfita ʻo e ʻaho ní, ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻaki ʻene tui mālohí, ʻo hangē ko ʻene fakahā ʻi ha malanga konifelenisi ki muí ni mai: “ʻOku ai haʻaku fakamoʻoniʻoku moʻoni, māfana pea mo mahuʻinga, ki he moʻoni ʻo e ngāué ni. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá pea ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko hoku Fakamoʻui mo hoku Huhuʻí. Ko Ia ʻoku taki ʻi he Siasí ni. Ko ʻeku fakaʻamú, ke u laka ki muʻa mo e ngāué ni ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei fakahokó” (“Ngaahi Fakakaukau Fakalaumālie,” Liahona, ʻOkatopa 2003, 2).
ʻOku fakanounouʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻi onoʻaho mo ʻonopōní, ʻe he ngaahi lea fakangalongataʻa ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:
“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!
“He ne ma mamata kiate ia, ʻio, ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko e ʻAlo pē Taha ia naʻe Fakatupu ʻe he Tamaí” (T&F 76:22–23).
ʻOku ou loto ke tānaki atu ʻeku fakamoʻoni loto fakatōkilaló ki hono moʻoni ʻo e ngaahi fakamoʻoni ne fakalau atu ki muʻá. ʻOku ou ʻilo ko ʻetau Tamai Hēvaní ko e Tamai moʻoni ia ʻa hotau laumālié pea ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻui, ko hotau Huhuʻi, pea mo hotau ʻEiki, pea ʻe hoko ko hotau kaumeʻa, kapau te tau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú (vakai, Sione 15:14). ʻI heʻetau lau ʻa e folofolá, ʻofa ke tau maʻu ha ʻilo lahi ange pea mo fakahoungaʻi lahi ange ʻa e mālohi ʻo e fakamoʻoní, tautautefito ki hono fakahoko mai ʻe kinautolu ʻoku fakapotopoto ange mo toulekeleká. Ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.