The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Ko e Ngaahi Tokoni ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí

Ko e Ngaahi Tokoni ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí

ʻEletā David A. Bednar
ʻO e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ko e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku ʻatā ia kiate kitautolu kotoa pē pea ʻoku fiefia ʻa e Huhuʻi ʻo ʻIsilelí ke foaki mai e ngaahi meʻaʻofa ko iá.

ʻEletā David A. BednarʻI he māhina ʻe ono kuo hilí, ne u fuofua tuʻu atu ai ʻi he tuʻunga malangá ni ko e mēmipa foʻou taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ku ongoʻi ai, pea toe lahi ange he taimí ni, hono mafatukituki ʻo e ui ke ngāué pea mo e fatongia ke akoʻi mahino pea mo fakamoʻoni ʻaki ʻa e mafaí. ʻOku ou lotua mo fakaafeʻi e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻeku lea atu kiate kimoutolú.

ʻOku ou loto he hoʻataá ni ke u fakamatalaʻi mo aleaʻi ha ongo fakalaumālie naʻá ku maʻu ʻi he ngaahi momeniti siʻi peá u toki haʻu ki he tuʻunga malangá ni ʻi he fakataha ʻo e pongipongi Sāpate ʻo e konifelenisi lahi ko ia ʻo ʻOkatopa kuo ʻosí. Ne toki ʻosi pē ʻa e meʻa atu ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo ne fakahā ʻa ʻene fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí. Hili ia pea tau tuʻu fakataha kotoa ʻo hivaʻi ʻa e himi ne ʻosi fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Ko e himi he pongipongi ko iá ko e “Huhuʻi ʻo ʻIsilelí” (Ngaahi Himí, fika 5).

Ko e ngaahi hiva foki ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí naʻe ʻosi fili ia ʻi ha ngaahi uike lahi ki muʻa—ʻo fuoloa ange ia ʻi hoku uiuiʻi ke ngāué. Kapau naʻe fakaafeʻi au ke u fokotuʻu ha himi ki he fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi ko iá—ha himi ko ē ʻoku langaki moʻui mo fakalaumālie kiate au mo e fakatahaʻangá, ki muʻa peá u toki lea atu ʻi he Senitā Konifelenisí ni—naʻá ku mei fili ʻa e himi ʻoku ou manako taha aí, ʻa e “Huhuʻi ʻo ʻIsilelí.” Ne u loʻimataʻia ʻi heʻeku tuʻu ke tau hivaʻi e himi ongo ko ia ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻI he fakaʻosiʻosi ʻo e hivá, ne u fakakaukau ai ki he veesi ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná: “Ka ko au Nīfai, vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi tokoni ʻaloʻofá koeʻuhí ko ʻenau tuí, ke fakaiviʻi ʻa kinautolu ʻo feʻunga mo e ivi ʻo e fakahaofí” (1 Nīfai 1:20).

Ne afe he taimi ko iá ʻeku fakakaukaú ki he kupuʻi lea ʻa Nīfaí, “ʻa e ngaahi tokoni ʻaloʻofa [ʻa e ʻEikí],” peá u ʻiloʻi he momeniti pē ko iá ko ha faʻahinga tokoni ʻaloʻofa tatau pehē naʻe fakahoko kiate aú. Ne ʻomi ai ʻe ha Fakamoʻui ʻofa ha pōpoaki fakafoʻituitui mo taimi tonu ʻoku fakanonga pea mo ha ʻilo fakapapau, ʻi ha himi ne ʻosi fili pē ia ʻi ha ngaahi uike ki muʻa. Mahalo naʻa lau ʻeni ʻe ha niʻihi ko ha meʻa lelei ne hoko noa pē, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ʻoku ʻikai ko ha ngaahi meʻa anga-maheni pe tupukoso ia. ʻI he taimi lahi, ko e taimi tonu ko ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi tokoni ʻaloʻofá, ʻoku tokoni ia ke tau fakatou ʻilo mo fakamoʻoniʻi ai kinautolu.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Tokoni ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí?

Talu mei ʻOkatopa taʻu kuo ʻosí mo ʻeku toutou fakakaukau ki he kupuʻi lea ko e “ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.” ʻOku ou tui kuo mahino lahi ange kiate au, tuʻunga heʻeku ako fakafoʻituitui, siofi, fifili, mo lotú, ko e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi tāpuaki, ivi, maluʻi, fakamahino, fakahinohino, ʻaloʻofa, fakafiemālie, poupou, pea mo e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie fakafoʻituitui ʻoku tau maʻú, pea makatuʻunga mo fakafou ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakafeʻunga ʻe he ʻEikí ʻa “ʻene ngaahi ʻaloʻofá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e fānau ʻa e tangatá” (T&F 46:15).

Manatuʻi e founga hono fakahinohinoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ʻAposetoló, he ʻikai te Ne tuku ke [nau] tuēnoá. He ʻikai ngata pē ʻi Haʻane fekauʻi mai ha “Fakafiemālie ʻe tahá” (Sione 14:16), ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí te Ne haʻu kiate kinautolu (vakai, Sione 14:18). Ka u fokotuʻu atu, ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu fakatāutahá, ʻe fakafou ia Heʻene ngaahi tokoni ʻaloʻofa lahí. Hangē ko ʻení, ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi sivi ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku hoko ʻa e meʻaʻofa ʻo e tuí mo ha ongoʻi falala fakatāutaha ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku tau lavá, ko ha ongo sīpinga ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Ko e fakatomala mo e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá mo e nonga ʻo e konisēnisí, ko ha ongo sīpinga ia ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Pea ʻoku hoko ʻa e vilitakí mo e kātaki ko ia ʻokú ne ʻai ke tau tuiaki atu ʻi he fiefia ʻi hotau ngaahi fakangatangata fakaesinó mo e ngaahi faingataʻaʻia fakalaumālié, ko ha ngaahi sīpinga ia ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.

ʻI ha konifelenisi fakasiteiki ki muí ni mai, ne hā mahino ai e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi ha fakamoʻoni ongo ʻa ha uaifi mo ha faʻē kei siʻi ʻa ha fānau ʻe toko fā, ne fakapoongi hono husepānití ʻi ʻIulaki ʻi Tīsema ʻo e 2003. Ne fakamatala ʻe he fefine loto toʻá ni ʻa ʻene maʻu e kaati mo e pōpoaki Kilisimasí mei hono husepānití, ʻi he hili hono fakahā mai kuó ne ʻosi mālōloó. ʻI he lotolotonga hono liliu fakafokifā ʻo e moʻui ʻa e fefine leleí ni, ne hoko taimi tonu mai ai ha fakamanatu ongo ʻe lava pē ke fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. Kuó u maʻu ha ngofua ke u lau atu mei he kaati Kilisimasi ko iá:

“Ki he fāmili lelei taha ʻi māmaní! ʻOfa ke mou maʻu ha taimi feohi fiefia pea manatuʻi e ʻuhinga moʻoni ʻo e Kilisimasí! Kuo fakafaingamālieʻi ʻe he ʻEikí ke tau lava ʻo fakataha ʻo taʻengata. Pea neongo ʻetau vāmamaʻó, te tau kei fakataha pē ko e fāmili.

“ʻOfa ke tāpuakiʻi mo maluʻi kotoa kimoutolu ʻe he ʻOtuá pea ke hoko ʻa e Kilisimasí ni ko haʻatau meʻaʻofa kiate Ia ʻoku ʻi ʻolungá!!!

“ʻOfa atu, ko hoʻomou tamai mo e husepāniti ʻofa!”

ʻOku mahino, ko e vāmamaʻo ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e husepānití ni ʻi heʻene pōpoaki Kilisimasí, ko ʻenau mavahevahe ʻi heʻene ngāue fakakautaú. Ka ki he fefiné ni, ko ha pōpoaki ʻeni ne hangē ha leʻo mei he efú mei ha hoa taʻengata mo ha tamai kuo mavahe atu, ko ha fakamahino fakalaumālie mo ha fakamoʻoni naʻe mātuʻaki fie maʻu. Hangē ko ia ne u fakahā atu ki muʻá, ko e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai hokonoa pe tupukoso pē. ʻOku fakaafeʻi ʻe he angatonú, talangofuá, pea mo e loto fakatōkilaló ʻa e ngaahi tokoni ʻaloʻofá ki heʻetau moʻuí, pea ko e taimi ʻoku fakahoko ai ia ʻe he ʻEikí, ʻoku tau malava leva ke fakatokangaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻingá ni.

Naʻá ku talanoa ki muʻa atu mo ha taki lakanga fakataulaʻeiki naʻe ueʻi ke ne ako maʻuloto e hingoa ʻo e toʻu tupu taʻu 13 ki he 21 kotoa ʻi hono siteikí. Naʻá ne faʻu ha fanga kiʻi kaati fakamanatu ʻo e kau talavoú mo e kau finemuí ʻaki ha fanga kiʻi tā ke ne vakaiʻi he lolotonga ʻo ʻene fononga fakapisinisí mo ha toe taimi kehe pē. Ne ʻikai hano taimi kuo ʻilo ʻe he taki lakanga fakataulaʻeikí ni e hingoa kotoa ʻo e toʻu tupú.

ʻI ha pō ʻe taha ne misi ai e taki lakanga fakataulaʻeikí ni ki ha taha ʻo e kau talavoú naʻá ne ʻilo pē ʻi he taá. Naʻe sio heʻene misí ʻoku sote hina ʻa e talavoú ni pea ʻokú ne tui ha pine hingoa fakafaifekau. Naʻe tangutu pē hono hoá ʻi hono tafaʻakí, kae akoʻi ʻe he talavoú ni ha fāmili. Naʻe toʻo ʻe he talavoú ni ha Tohi ʻa Molomona ʻo hangē ʻokú ne fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e tohí. Naʻe toki ofo leva ʻa e taki lakanga fakataulaʻeikí ni mei he ʻene misí.

ʻI ha fakataha ʻa e kau lakanga fakataulaʻeikí ki mui ai, ne fakafeʻiloaki atu ʻa e takí ni ki he talavou ne sio ki ai ʻi heʻene misí ʻo kole ke na kiʻi talanoa. Hili ha kiʻi fakafeʻiloaki ange ʻa e takí ni, naʻá ne ui ʻa e hingoa ʻo e talavoú ni mo ne pehē ange: “ʻOku ʻikai ko ha taha faʻa misi au. Kuo teʻeki ke u misi au ki ha taha ʻi he siteikí, tuku kehe pē koe. Te u tala atu ʻeku misí, pea ʻoku ou loto ke ke tokoni mai ke mahino kiate au hono ʻuhingá.”

Ne fakamatala ʻe he taki lakanga fakataulaʻeikí ni ʻa e misí peá ne ʻeke ange ki he talavoú ni hono ʻuhingá. Ne ʻikai faʻa mapukepuke ʻe he talavoú hono loʻimatá, ka ne pehē ange pē, “ʻOku ʻuhinga ia ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá.” Ko hono toenga ʻo e talanoa ʻa e talavoú mo e taki lakanga fakataulaʻeikí ni naʻe mātuʻaki ʻuhinga mālie, pea ne na felotoi ke na toe talanoa ʻamui ange mo toutou talanoa fakalelei ʻi he ngaahi māhina ka hoko maí.

Ne maʻu ʻe he talavou ko iá ʻa e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo fou ʻi ha taki lakanga fakataulaʻeiki ne ueʻi fakalaumālie. Te u toe fakaongo atu, ʻoku ʻikai hokonoa pe tupukoso pē e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. ʻOku hanga ʻe he anga-tonú mo e talangofuá ʻo fakaʻatā kitautolu ke tau maʻu e ngaahi meʻaʻofa mahuʻingá ni, pea ʻi he taimi lahi, ʻoku tokoni e taimi ʻoku fakahoko ia ʻe he ʻEikí ke tau fakatokangaʻi kinautolu.

ʻOku ʻikai totonu ke tau taʻe tokaʻi pe taʻe fakatokangaʻi ʻa e mālohi ʻo e tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. ʻE fakahoko ʻe hono faingofua, lelei, mo pau e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ha meʻa lahi ke ʻaofi mo maluʻi kitautolu he taimi faingataʻa ko ia ʻoku lolotonga hokó mo ia ʻoku hanganaki maí. Ko e taimi ʻoku ʻikai ke lava ai ʻe he leá ʻo ʻomi ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fie maʻú pe fakahaaʻi e fiefia ʻoku tau ongoʻí, ko e taimi ʻoku taʻe ʻaonga ai ha feinga ke fakamatalaʻi e meʻa ʻoku ʻikai malava ke fakamatalaʻí, pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino ai ʻa e taʻe fakamaau totonú pea mo e filifilimānako he moʻuí, ʻi he taimi ʻoku ʻikai toe feʻunga ai e taukei ʻo e moʻuí mo hono vakaiʻi fakaleleí ke ne ʻomi ha ola ʻoku fie maʻú, pea ʻi he taimi ʻoku hangē ai kuo tau liʻekina moʻoní, ʻoku toki tāpuekina moʻoni kitautolu ʻe he ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí mo ne fakaivia ʻa kitautolu ʻo feʻunga mo e ivi ʻo e fakahaofí (vakai, 1 Nīfai 1:20).

Ko hai Kuo Fili ʻe he ʻEikí ke Maʻu ʻEne Ngaahi Tokoni ʻAloʻofá?

ʻOku mahuʻinga ʻa e foʻi lea ko e filí ʻi he 1 Nīfai 1:20 ke mahino ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. ʻOku pehē ʻe he tikisinalé ko e filí ʻokú ne fokotuʻu mai ko ha taha ʻoku toʻo mai, toʻo ʻi hono fiemaʻu, pe filiʻi. ʻE toe lava pē foki ʻo fakaʻuhingaʻi ki he kakai fili pe kuo fili ʻa e ʻOtuá (Oxford English Dictionary Online, second ed. [1989], “Chosen”).

ʻE fanongo pe lau e ha niʻihi e pōpoakí ni pea nau ʻave-halaʻi pe liʻaki ʻi heʻenau moʻuí e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku maʻú, ʻo pehē “ʻOku ʻikai pē ko ha taha au ia ne fili pe ʻe faifaiangé pea fili.” ʻE lava pē ke tau maʻu hala tokua ko e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi meʻaʻofa ko iá ʻoku tuku pē ia maʻanautolu ʻoku ngali māʻoniʻoni angé pe ʻoku ʻi hanau ngaahi fatongia ʻiloa he Siasí. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ko e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku ʻatā ia kiate kitautolu kotoa pē pea ʻoku fiefia ʻa e Huhuʻi ʻo ʻIsilelí ke foaki mai e ngaahi meʻaʻofa ko iá.

ʻOku ʻikai ko e filí pe ke filí, ko ha tuʻunga ia ʻoku tuku mai pē kiate kitautolu. Ka kuo pau ke ta fakakaukauʻi ʻe kitaua pe ʻe fili kitaua. Kātaki ka mou fakatokangaʻi ange heni hono fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi lea filí ʻi he ongo veesi ko ʻeni mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Vakai, ʻoku ui ʻa e tokolahi, kae fili ʻa e toko siʻi, Pea ko e hā ʻoku ʻikai ke fili ai ʻa kinautolú?

“Koeʻuhí he ʻoku mālohi pehē fau hono tuku ʻo honau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea nau holi ki he fakaʻapaʻapa ʻa e kakaí” (T&F 121:34–35; toki fakamamafaʻi).

ʻOku ou tui ʻoku ʻikai toe heliaki e ʻuhinga ʻo e ongo vēsí ni. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha kakai pau ia ʻoku ʻofa taha ai ʻa e ʻOtuá pea kuo pau ai ke tau fakaʻānaua pe ʻamanaki ke tānaki atu ki ai hotau hingoá ʻi ha ʻaho. ʻOku ʻikai ke Ne fakangatangata ʻa e “kakai filí” ki ha niʻihi toko siʻi pē. Ka ʻe makatuʻunga mei hotau lotó mo ʻetau ngaahi holí pea mo ʻetau talangofuá, pe ʻe lau kita ko ha taha ʻo e kakai fili ʻa e ʻOtuá.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻa ʻĪnoke ʻe he ʻEikí ʻi he tokāteliné ni. Kātaki ʻo fakatokangaʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi lea filí ʻi he ongo vēsí ni: “Vakai, ki he faʻahingá ni ko ho kāingá; kuó u fakatupu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e nima pē ʻoʻokú, peá u ʻatu kiate kinautolu ʻa ʻenau ʻiló ʻi he ʻaho naʻá ku fakatupu ai ʻa kinautolú; pea ne u tuku ki he tangatá ʻi he Ngoue ko ʻĪtení ʻa ʻene tauʻatāina ke filí;

“Pea kuó u pehē ki ho kāingá, peá u fai foki ʻa e fekau, ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu, pea ke nau fili au, ʻa ia ko ʻenau Tamaí” (Mōsese 7:32–33; toki fakamamafaʻi).

Hangē ko ia kuo tau ʻilo he potu folofolá ni, ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí, ke feʻofaʻaki mo fili ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene peheé, ʻoku tau hoko ai ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá mo fakaafeʻi ʻa ʻEne ngaahi tokoni ʻaloʻofá ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāina ke filí, ke fili ʻaki e ʻOtuá.

Ko e taha ʻo e ngaahi potu folofola ʻiloa mo fakaʻaongaʻi lahi tahá, ʻoku maʻu ia ʻi he tohi ʻa Mōsese 1:39. ʻOku fakamatalaʻi mahino mo pau ʻe he vēsí ni e ngāue ʻa e Tamai Taʻengatá: “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (toki fakamamafaʻi).

ʻOku fakamatalaʻi mahino mo pau ʻe ha potu folofola ʻe taha ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa ʻetau tefitoʻi ngāue ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Taʻengatá. Ko e meʻa mālié, he ʻoku hangē ʻoku ʻikai ʻilolahiá pea ʻoku ʻikai ke lahi hono faʻa fakaʻaongaʻí. “Vakai, ko hoʻo ngāué ʻeni, ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú, ʻio, ʻaki ho iví kotoa, mo e ʻatamaí, pea mo e mālohí” (T&F 11:20; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e ngāue leva ʻa e Tamaí ko hono fakahoko e moʻui taʻemate mo e moʻui taʻengata ʻa ʻEne fānaú. Ko ʻetau ngāué ke tauhi ʻa ʻEne ngaahi fekaú ʻaki hotau iví, ʻatamaí, pea mo hotau mālohí kotoa—pea ʻoku tau hoko ai ko ha kakai fili, pea tau maʻu leva mo fakatokangaʻi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

ʻOku hoko mo e konifelenisi ko ʻeni ʻoku tau kau ai he fakaʻosinga ʻo e ʻuike ní, ko ha sīpinga ia ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Kuo tāpuekina kitautolu ke tau maʻu ha faleʻi fakalaumālie mei he kau taki ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí—ko ha faleʻi taimi totonu ki hotau ʻahó pea mo hotau ngaahi tūkungá mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Kuo fakahinohinoʻi, hiki hake, langaki, ui ke fakatomala, pea mo fakamālohia kitautolu. Kuo hanga ʻe he laumālie ʻo e konifelenisí ni ʻo ʻaofi ʻetau tuí mo tafunaki hotau lotó ke tau fakatomala, talangofua, fakalakalaka, pea mo ngāue. ʻOku ou hangē pē ko kimoutolú ʻo loto vēkeveke ke ngāue leva ki he ngaahi fakamanatu, naʻinaʻi mo e tataki fakalaumālie kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ʻi he konifelenisí ni. Pea ʻi ha ngaahi momeniti siʻi mei heni te tau maʻu ai ha taha ʻo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fanongo ki he lea tuku mo e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. ʻIo, “ʻoku anga-lelei ʻa [e ʻEikí] ki he kakai kotoa pē: pea ʻoku kāpui ʻene ngāué kotoa pē ʻe heʻene ngaahi [tokoni] ʻaloʻofá” (Saame 145:9).

ʻOku ou fakafetaʻi ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e ʻilo ʻoku tau maʻu he ʻahó ni fekauʻaki mo e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. ʻOku fakaafeʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau loto holí, heʻetau faivelengá, pea mo ʻetau talangofuá ke tau ʻiloʻi ʻa ʻEne ngaahi tokoni ʻaloʻofá ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau hoko ko e taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻoku ou fakahaaʻi ʻeku fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko hotau Huhuʻi mo hotau Fakamoʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui pea ʻoku ʻatā ʻEne ngaahi tokoni ʻaloʻofá kiate kitautolu kotoa. Te tau lava ke maʻu ha mata ke ʻiloʻi lelei mo ha telinga ke ongoʻi e ngaahi tokoni ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau fakamālohia mo tokoniʻi kitautolu he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOfa ke fakafonu maʻu pē hotau lotó ʻaki ʻa e houngaʻia ʻi Heʻene ngaahi tokoni ʻaloʻofa lahí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy