The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Tāpuaki Tukú

Tāpuaki Tukú

Palesiteni Gordon B. Hinckley

Ko e moʻoni ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí pea kuo pau ke tau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa ʻEne fānau faingataʻaʻiá, neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻoku nau ʻi aí.

Palesiteni Gordon B. HinckleySiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, kuo tau fakahoko ha konifelenisi lelei. Kuo tau kau fakataha mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. Kuo lahi ha ngaahi moʻoni kuo akonekina ʻaki kitautolu. Kuo fakamālohia ʻetau fakamoʻoní pea langaki ʻetau tuí.

Tuʻunga ʻi ha mana ʻo e tekinolosia fakaeonopōní, kuo malava ai ke fakamafola atu e konifelenisí ki he funga ʻo e māmaní. Ne malava ke kau fakataha mai ai mo kitautolu ha peseti ʻe hivangofulu mā nima ʻo e Kāingalotú ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ko ha taimi ʻeni kuo fakafoʻou ai ʻetau tuí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni taʻengatá, ʻa ia naʻe fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau monūʻia. Ko ha faingamālie lelei ia ke tau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga ko ʻení.

Kae hangē ko ia kuó u leaʻaki he kuohilí, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻetau kau ki he Siasí ni ʻo tau maʻu ai e faingamālie ki hono ngaahi tāpuakí, ko ha meʻa ke ne fakatupu haʻatau ongoʻi fie māʻoniʻoni, taʻe fieauna pe te tau tukuhifo ai ʻa e niʻihi kehé, ʻo taʻe tokaʻi kinautolu. Ko hotau kaungāʻapi e tokotaha kotoa pē. ʻI he taimi ne fehuʻi ai ki he ʻEikí pe ko e fē ʻa e fekau ʻoku lahi ʻi he fonó, naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālie kotoa mo hoʻo moʻuí kotoa mo ho lotó kotoa . . . [Pea] ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37, 39).

Neongo pe ko e hā e lanu hotau kilí, fōtunga hotau matá pe ko ʻetau lea fakafonuá, ka ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa pē kitau-tolu ʻo e ʻOtuá pea kuo pau ke tau fetokoniʻaki ʻi he ʻofa mo e loto tokanga.

Te tau lava ʻo hoko pē ko ha ngaahi kaungāʻapi mamae, ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau nofo ai. ʻE lava ke feohi ʻetau fānaú mo e fānau taʻe Siasí ka te nau kei tuʻu maʻu pē, ʻo kapau ʻoku akoʻi totonu kinautolu. Te nau lava ʻo hoko ko ha kau faifekau ki honau ngaahi māhení.

ʻOku mau fakamālō atu ki hotau toʻu tupu lelei ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo e māmaní, ʻo fakasītuʻaʻi e ngaahi kovi ko ʻení kae fakahōifua ʻenau moʻuí ki he ʻEikí. ʻOku mau lotua maʻu pē ʻa ʻenau mātuʻá ke nau moʻui taau foki ʻi he tapa kotoa pē.

ʻOku mau toe fakaongo atu ha meʻa ne mau ʻosi leaʻaki ki muʻá: angaʻaki e ʻalu maʻu pē ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ha toe founga lelei ange ke fakapapauʻi ʻa e moʻui tāú, ka ko e toutou ʻalu ki he temipalé. Te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo e ponokalafí, faitoʻo konatapú pea mo e hōloa fakalaumālié. Te ne fakamālohia ʻa e fetuʻutaki ʻi he nofo malí mo e fāmilí.

Kuo tau ako he Siasí ni, ke ngāue fakataha mo e niʻihi kehé ʻi hono fakafiemālieʻi e loto mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa kinautolu kuo hukitonu ai ʻa e mamahí. Kuo faitāpuekina ʻe heʻetau ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá ha moʻui ʻa ha laui afe ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotú. ʻI he peau kula fakalilifu ne hokó, pea pehē ki ha ngaahi fakatamaki kuo iku ki he fepakipakí, mahakí mo e fiekaiá, kuo tau fai ai ha ngāue lahi mo fakaofo ʻi hono tokoniʻi taʻesiokita ʻo e niʻihi kehé, ʻo ʻikai haʻatau hohaʻa pe ko hai ʻe fakamālōʻiá.

ʻI Fēpueli ʻo e taʻu ní, naʻe foaki ai ki he Siasí ʻe he palesiteni ʻo e Kolosi Kula ʻa ʻAmeliká, ʻa e pale ko e Circle of Humanitarians [Siakale ʻo e Tokoniʻofa Fakaetangatá], ʻa ia ko e fakalāngilangi māʻolunga taha ia ʻoku foaki ʻe he Kolosi Kulá ki he tokoni ʻofa fakaetangatá. Naʻe foaki ʻeni ko e fakahoungaʻi ʻo e paʻanga ne foaki ke huhu maluʻi ʻaki mei he mīselé ha longaʻi fānau ʻe laui afe.

ʻIkai ngata aí, ne toki fakalāngilangiʻi ʻa e Siasí ʻe he Lōtali Fakavahaʻa Puleʻangá ʻi heʻene tokoni fakapaʻanga ke fakaʻauha ʻaupito ʻa e polioó mei he ngaahi fonua langalanga hake ʻoku kei ʻasi aí.

Kuo lahi fau ha moʻui kuo fakahaofi pea taʻofi mo e mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi heʻenau moʻuí.

Tuʻunga he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo maʻu mei he foaki angaʻofa ʻa hotau kakaí, ko ia ʻoku tau lava ai ke ala atu ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e moʻoni ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí pea kuo pau ke tau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa ʻEne fānau faingataʻaʻiá, neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻoku nau ʻi aí.

Ko ia, ʻi heʻetau mātuku atu ki hotau ngaahi ʻapí, ʻoku ou fie kolea e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ke ʻiate kimoutolu. Faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea te Ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo lilingi hifo ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kimoutolu. ʻOku ou fie tuku kiate kimoutolu ha tāpuaki tuku pea mo ʻeku ʻofá. ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá, pea ʻokú Ne moʻui pea ko ʻetau Tamaí tonu Ia, pea ʻokú Ne fanongo mo tali ʻa e ngaahi lotú. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, ko e huafa pē Ia ʻe taha he lalo langí ʻe lava ke fakahaofi ai kitautolú pea ʻoku ou fakamoʻoni foki naʻe folofola tonu ʻa e ʻOtuá mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he talavou ko Siosefá pea fakaava hake ai ʻa e puipuí kae hoko mai ai ʻa e kuonga fakakōsipeli maʻongoʻonga mo fakaʻosí ni.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻofa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. Ko ʻeku lotú ia ke ʻiate kimoutolu ʻa e melinó he taimí ni pea pehē maʻu ai pē, ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy