Susan W. Tanner
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí
Ko koe mo aú, ʻe ʻikai ngata pē ʻi haʻatau moʻui, ka te tau ikuna foki, ʻo hangē ko Molonaí, ʻi heʻetau feinga ke taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻi he ngaahi kuonga fakatuʻutāmakí
ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he kiʻi fale ʻakau siʻisiʻi mo masivesiva ʻo Siosefa Sāmita naʻe fakafoʻoú, naʻá ku ongoʻi ai ʻoku ou ʻi ha potu māʻoniʻoni. Naʻá ku ʻi he feituʻu naʻe ʻuluaki hā ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ke kamata ʻa e ngāue lahi mo fakaofo ko ʻeni ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku fakakaukau ki he moʻui ʻa ha ongo palōfita maʻongoʻonga—ʻa Molonai, ko e palōfita fakaʻosi ʻo hono kuongá, mo Siosefa, ko e ʻuluaki palōfita ʻo hotau kuongá—kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa tatau pē ne “hoko” foki kiate au. ʻOku ou fie lea ki ha ngaahi lēsoni ʻoku ou ako ʻi heʻeku “fakatatau” ʻa e folofolá kiate au, ʻi heʻeku fakamoʻoni ki he “ngāue lahi mo fakaofo ko ʻení.
Naʻe taʻu 17 ʻa Siosefa ʻi heʻene ʻuluaki feʻiloaki mo Molonaí, pea ko e taʻu ia ʻo ha toko lahi ʻo kimoutolu kau finemuí. ʻOku tau ʻiloʻi e taimi mo e feituʻu naʻe hoko ai iá. Naʻe hoko ia he pō 21 ʻo Sepitema 1823, ʻi ha loki ʻi ʻolunga, lolotonga e kei mohe hono ngaahi tokoua ʻe toko nimá. Naʻe lotu ʻa Siosefa ke ne “ʻiloʻi [hono] angá mo hono tuʻungá ʻi he [ʻao ʻo e ʻOtuá]” (Hisitōlia—Siosefa Sāmita 1:28). Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa ʻokú ne taʻefeʻunga mo taʻe taau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai te ne halaia ʻi ha ngaahi angahala lalahi pe kovi ʻaupito, ka naʻá ne tō ki he “ngaahi fai vale lahi naʻe taʻepoto, peá [ne] fakahā ʻa e ngaahi vaivai ʻo e kei talavoú” (Hisitōlia—Siosefa Sāmita 1:29), ko ia naʻá ne lotu ai ke maʻu ha fakafiemālie. ʻOku mahino kiate au ʻa e fakakaukau ʻa e talavou ko Siosefá ʻo hangē pē ko ʻene mahino ki ha toko lahi ʻo kimoutolu. Kuo tuʻo fiha nai haʻatau faʻa tūʻulutui koeʻuhí ko ha ongoʻi taʻefeʻunga mo fie maʻu vivili ha fakafiemālie fakalangí?
Naʻe hā mai ʻa e talafekau fakalangi ko Molonaí, ko e tali ki he lotu loto-fakatomala mo faivelenga ʻa Siosefá. Naʻe tohi ʻe Siosefa, “naʻá ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tala mai . . . ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u fai” (Hisitōlia-Siosefa Sāmita 2:33). Naʻe “fakatumutumu ʻo lahi ʻaupito [ʻa Siosefa] ʻi he meʻa kuo fakahā mai kiate [ia] ʻe he talafekau ngali kehé ni” (Hisitōlia-Siosefa Sāmita 2:44).
Te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha fakafiemālie fakalaumālie ki heʻetau ngaahi lotú. Te tau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa hotau hingoá, pea ʻoku ʻi ai Haʻane ngāue ʻi he māmaní ke tau fakahoko.
Naʻe tuʻo ua ʻa e toe hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa ʻi he pō ko iá, pea toe hā mai ʻi he ngoue ʻangá, pea ʻi he tafa moʻungá he ʻaho hono hokó, pea hokohoko ai pē ʻi he taʻu kotoa ʻi he ngaahi taʻu ʻe fā hono hokó, ʻi he feituʻu ko ia ʻoku tau ui he taimí ni ko e moʻunga ko Komolá. Naʻe toutou fakamanatu mai ʻe Molonai ʻa e pōpoaki tatau ʻi he ʻuluaki ʻaho ko iá. Te mou lava nai ʻo fakatatau ʻeni ki ha meʻa kuo hoko kiate kimoutolu? ʻOku faʻa fakamataliliʻi au ʻe heʻeku fānaú, o pehē ʻoku ou toutou tala ange ʻa e meʻa tatau pē. ʻOua te mou fakaangaʻi hoʻomou mātuʻá mo e kau takí ʻi heʻemau toutou tala atu ʻa e meʻa tatau. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Molonai ke ne akoʻi ha talavou palōfita ʻaki hono toutou fakamanatu mai ʻo e meʻa tataú. ʻOku hanga ʻe hono toutou fakahā mai e meʻa tataú, ʻo tohi-tongi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó.
Ko ia ʻi he ngaahi ʻaʻahi mai ko ʻeni ʻa e ʻāngeló, naʻe tupu ai hono hanga ʻe he palōfita fakakuongamuʻa ko ʻeni naʻá ne fakamaʻu ʻa e ngaahi peletí, ʻo fai ha fetuʻutaki nāunauʻia mo e palōfita onopooni ko ia naʻá ne toe fakafoki mai iá. ʻOku ou tui ʻoku totonu ke tau tanumaki ʻi hotau lotó ha ʻofa ki he kau palōfita ʻi he kuonga muʻa mo e onopōní. ʻOku feʻunga moʻoni e tuʻu ʻa e ʻīmisi ʻo e ʻāngelo ko Molonaí ʻi he tumutumu ʻo hotau ngaahi temipalé. ʻOku nau hoko ko ha fakamanatu, ko Molonai ʻa e “ʻāngelo [nāunauʻia] mei he langí, [naʻá ne fakangata ʻa e pulonga fuoloa ʻo e leʻo mei he langí],” (Ngaahi Himi, fika 8), ʻa ia ʻe hiva ki ai ʻetau kuaea ʻi he efiafi ní.
Naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita ha meʻa lahi meia Molonai. Naʻe fakahā ʻe Siosefa ʻa e ngaahi meʻa kuó ne ʻiloʻí mo hono fāmili fie fanongó, ʻi loto he malu mo e toputapu ʻo e fale ʻakau ko iá. Naʻe pehē ʻe heʻene faʻeé:
“Naʻe hokohoko hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi fakahinohinó, ko ia naʻá ma fakataha ai mo ʻema fānaú ʻi he efiafi kotoa pē, ʻo mau lau ki he ngaahi meʻa ko iá. . . . ʻOku ou tui naʻa mau fakaʻaliʻali ai ʻa e tuʻunga makehe ʻo ha fāmili kuo nau nofo ʻi he māmaní, kuo haʻohaʻo mai, . . . ʻo fanongo ʻi he fie ʻilo ki he ngaahi akonaki fakalotu ʻoku fai ʻe ha tamasiʻi taʻu hongofulu mā valu” (The Revised and Enhanced History of Joseph Smith by His Mother, filifili ʻe Scot Facer Proctor mo Maurine Jensen Proctor, [1996], 111).
Naʻe tupu ʻi he ngaahi efiafi fakafāmili fakaʻaho ko ʻení, ha pehē ʻe Lusi Meki Sāmita naʻe hoko ʻa e taimi ko ʻení ʻi honau ʻapí ko ha taimi uouangataha, feʻofoʻofani, fiefia, mo nonga moʻoni. ʻOku hoko moʻoni ʻa e talavou ko Siosefá ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu ʻo hono fakamālohia ʻo e ʻapí mo e fāmilí! Naʻe ʻikai ke ne tukulotoʻi ʻa ʻene fakamoʻoní mo e ngaahi meʻa fakalaumālie naʻe hoko kiate iá, ka naʻá ne vahevahe ia ki heʻene mātuʻá mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau ʻi hotau ngaahi ʻapí.
Naʻe fiemaʻu ʻe he fāmili Sāmitá ke nau fepoupouʻaki, koeʻuhí he naʻe mālohi ʻa e fakatanga mei tuʻa kia Siosefa mo e fāmilí. Mahalo ne hanga ʻe he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Molonaí, ʻo tokoniʻi ʻa e Palōfita ko Siosefá ke ne ako ʻa e founga ke ne hoko ai ko ha fakamoʻoni ʻi ha māmani fai angahala. Naʻe moʻui ʻa Molonai ʻi ha māmani naʻá ne kikiteʻi ʻe hoko ʻi he “kuonga” fakaonopōní—ko ha “ʻaho ʻa ia . . . ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakapō, mo e ngaahi kaihaʻa, mo e ngaahi loi, mo e ngaahi ngāue fakakākā, mo e fai feʻauaki, pea mo e faʻahinga angahala kotoa pē” (Molomona 8:31).
Naʻe toe ʻilo foki ʻa Molonai ki he nofo tukuhāusiá mo e loto-foʻí. Naʻe hili ha fuʻu tau lahi mo fakamanavahē ʻi he kau Nīfaí mo e kau Leimaná, ʻa ia naʻe fakaʻauha kotoa ai hono kakaí, naʻá ne tangilāulau ai ʻo pehē, “Kuo tōtau ʻa ʻeku tamaí, mo hoku kāingá kotoa pē, pea ʻoku ʻikai haku ngaahi kaumeʻa pe potu ke u ʻalu ki ai; pea ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻe fēfē hono fuoloa ʻo e tuku ʻe he ʻEikí ke u moʻuí” (Molomona 8:5). ʻOku ongo nai kiate kimoutolu ʻa e nofo tukuhāusia mo e loto-foʻi ʻa Molonaí?
ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hotau toko lahi ʻoku nau ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau kaumeʻa pea nau nofo tukuhāusia ʻi ha māmani fai angahala. ʻOku pehē ʻe hatau niʻihi, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ha “potu ke [tau] ʻalu ki ai” ʻi heʻetau fepaki mo e ngaahi ʻahiʻahí. Ka ko kitaua, he ʻikai ngata pē ʻi haʻata moʻui, ka te tau ikuna foki, ʻo hangē ko Molonaí, ʻi heʻetau feinga ke taukaveʻi ʻa e moʻoní ʻi he ngaahi kuonga fakatuʻutāmakí. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fai ʻi heʻene fehangahangai mo ha māmani fakataʻelata mo fakafilí? Naʻá ne faivelenga ʻo talangofua ki he fakahinohino ʻa ʻene tamaí ke hiki fakakakato e fakamatala he ʻū lauʻi koulá. Naʻá ne ako ke ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi tohi ʻa e kau palōfitá. Ka ko e meʻa tēpuú, ko ʻene feinga ke taʻofi ʻene ongoʻi loto-foʻí ʻaki ʻene pīkitai ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he kahaʻú. Naʻá ne pīkitai ki he ngaahi fuakava kuo fai ʻe he ʻEikí mo e fale ʻo ʻIsilelí ke Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻo taʻengata.
Naʻe maʻu ʻe Molonai ha tui ki he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ki he nofo ʻamanaki fiefia ko ʻeni ʻa e kau palōfita ʻi he kuohilí, kau ai ʻa Molonai, koeʻuhí he naʻa nau mamata mai ʻi ha mata vīsone ki hotau ʻahó. Naʻa nau vakai mai ki ha toʻu tupu mālohi mo tauhi fuakava, hangē ko kimoutolú, ʻa ia te mou fuesia e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani, “Naʻe lava ʻe he . . . kau taki ʻiloa ʻi he kuonga ʻo e kuohilí, ʻo hokohoko atu ʻenau ngāué, ʻo ʻikai tuʻunga ʻi haʻanau ʻiloʻi te nau ikuna, ka naʻa nau ʻiloʻi te mou ikuna, ʻa ia ko ha toʻu tangata fakaofo ʻo e kau [finemui] hangē ko kimoutolú . . . kuo mou fakapapau te mou feinga ke tolonga pea ikuna ʻa e ongoongoleleí” (“Manavaheé, Ikuná, mo e Kātoanga Taʻáne,” Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, Sepitema 12, 2004; vakai, www.ldsces.org). ʻOku ai hotau fatongia mafatukituki ke fakahoko ʻa e “ʻamanaki fiefia” ko ia ʻa Molonaí.
Ko kitautolu ʻoku tau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau haʻisia ki ha fuakava mo e ʻEikí. Kuó Ne folofola mai: “[ʻE ʻikai te u] fakangalongaloʻi koe. . . . Kuó u tongitongi koe ʻi hoku ʻaofi nimá” (ʻĪsaia 49:15–16, vakai foki, 1 Nīfai 21:15–16).
Naʻe toki hā moʻoni mai kiate au ʻa e mālohi ʻo e haʻi mo e ivi fakamālohia ʻo e ngaahi fuakavá ʻi heʻetau moʻuí, ʻi he hoko ha mole fakamamahi ʻi he fāmili ʻo ha taha ʻo homa ngaahi kaumeʻa ofí. ʻI he lolotonga ha foki mai ʻa Katalina mo Kimipolo Hēlota mo ʻena fānau ʻe toko faá, ʻa ia naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e māhina hivá ki he taʻu fitú, mei haʻanau maʻu meʻatokoni ʻi he ʻapi ʻo ʻenau kuí, naʻe lele mai ha fuʻu loli lahi ʻi he faʻahi ʻe taha ʻo e halá, pea homo hano ongo foʻi vaʻe, ʻo kolosi mai ʻi he vaeuaʻanga ʻo e halá ʻo taʻu ʻi he faʻahi ʻo e fakaʻulí ʻi he veeni ʻa e fāmilí. Ko e tamai mo e husepāniti ko Kimipoló naʻe fakaʻulí, pea naʻá ne lavea lahi ai ʻo ʻikai toe ʻiloʻi ha meʻa. Naʻe lava ʻe Katalina ʻo ʻave ʻa e meʻalelé ki he kauhalá pea telefoni ai ʻo kole tokoni fakavavevave. Lolotonga ʻene nofo ʻo siofi e ngāue ʻa e kau tokoni fakafaitoʻó ki hono husepānití mo ʻene ongo tamaiki lalahí, naʻá ne tangutu ʻi ha kā ʻa e kau polisí mo huki ʻene ongo kiʻi tamaiki īkí pea lotu leʻo lahi ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ʻoku mau ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ʻa e mālohi ke fakamoʻui ʻa Kimipolo ʻo kapau ko Ho finangaló ia, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ko Ho finangaló ia, ʻoku mau tui te ke tokoniʻi kimautolu ke mau lavaʻi ʻa e faingataʻá ni.” Naʻe ʻave ʻa Kimipolo ʻi ha helikopeta ki he falemahakí, ka naʻá ne mate ʻoku teʻeki ke ne aʻu ki ai.
Naʻe hili pē hono faitoʻo ʻo e ngaahi lavea mo e mamulumulu ʻo e fānaú, naʻe fakaʻatā leva kinautolu mei he fale mahakí, pea fakafoki kinautolu ki honau ʻapí ʻo fakamohe. Naʻe foki leva ʻa Katalina ki he falemahakí ke lea fakamāvae fakaʻosi ki hono husepānití. Pea neongo hono faingataʻá, ka naʻá ne pehē ange ki heʻene ongo mātuʻá, ʻa ia naʻá na ʻi ai, “ʻOku ou ʻiloʻi kuo fakamaʻu au mo Kimipolo ʻe heʻema ngaahi fuakava ʻi he temipalé, pea kuo pau ke ma toe fakataha ʻi ha ʻaho.” Naʻe hanga ʻe he ngaahi fuakava ʻa ha faʻē kei talavou, ʻo poupouʻi ia ʻi he faingataʻa fakamamahi taha ʻo ʻene moʻuí.
Naʻe fakamanatu mai kiate kimautolu ʻi he meʻa-fakaʻeikí, ʻa e mālohi ʻo e ngaahi fuakavá ke poupouʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí. ʻI hono fakahoko ko ia ʻo e hiva tukú, naʻa mau fanongo ki he leʻo ʻo e kiʻi foha taʻu nima ko Teilá ʻi heʻene hivaʻi leʻo-lahi ʻa e, “Ko e Fāmilí ke Taʻengata” (Ngaahi Himi, fika 192). Naʻe fakafiefia ki he kāingalotú ʻa ʻenau ʻiloʻi kuo akonekina ha kiʻi tamasiʻi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi haʻi ʻo e fuakavá ʻa ia te ne fakamaʻu ia ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé.
Naʻe toe akoʻi mai foki ai ʻa e mālohi ʻo e ngaahi fuakavá ʻi he malanga naʻe fai ʻe he tamai ʻa Kataliná. Naʻá ne lau ha potu folofola mei he ngaahi lekooti mahuʻinga naʻe fakamaʻu ʻe Molonai pea toki ʻomi ki he Palōfita ko Siosefá, ʻo fakamanatuʻi ai ʻoku talaʻofa mai ʻe he ongoongoleleí ha fakavaʻe mālohi ʻi he ngaahi matangí mo e ʻahiohió, kae ʻikai ko ha meʻa vaivai mo taʻefalalaʻanga:
“Manatu, manatu ʻoku totonu ke mou langa hamo tuʻunga ki he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí . . . ʻe ʻikai lava ʻe ia ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí . . . koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e tuʻunga mālohi” (Hilamani 5:12).
Ko e ivi lahi naʻe hā mei he fāmilí, naʻe tupu ia mei heʻenau ʻiloʻi kuo haʻi fakatahaʻi kinautolu ko ha fāmili ʻo taʻengata, pea ʻoku fakamaʻu ʻa kinautolu ki he Tamai Hēvaní pea he ʻikai lava ke fakamavaheʻi kinautolu meiate Ia.
Hangē ko Molonai, Siosefa Sāmita, Katalina mo Kimipoló, te tau lava foki ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá, faiangahalá, mo e ngaahi fakatangá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fuakava taʻengata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakamaʻu taʻengata kitautolu ki hotau ngaahi fāmili fakamāmani mo fakalangí, pea fakaivia kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoni mo e mālohi.
ʻOku ou fakafetaʻi ʻi heʻeku moʻui ʻi he konga mahuʻinga mo fakaofo ko ʻeni kuo fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí! ʻOku ou fakahā ʻeku fakamoʻoní mo e fakafetaʻi koeʻuhí ko e ongo palōfita maʻongoʻonga ko ʻení, ʻa Molonai mo Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻá na feʻiloaki ʻi ha loki ʻi ʻolunga peá na fengāueʻaki ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki haʻaku toe fakaongo atu ʻa e ʻamanaki fiefia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí:
“Ko ʻeni, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú? Ko e leʻo ʻo e fiefia! . . .
Ko e ongoongo fakafiefia mei Komola! Ko Molonai, ko e ʻāngelo mei langi, ʻokú ne fakahā ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻo e ngaahi kikite ʻa e kau palōfitá—ʻe fakahā mai ʻa e tohí. . . .
“ʻE [ngaahi tuongaʻane mo e ngaahi tokoua], he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mamafa pehē? . . . Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito. . . .
“. . . Ko ia, tuku ke tau fai, ko e siasi mo e kakai . . . ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni” (T&F 128:19, 20, 22, 24).
ʻOku ou ʻiloʻi ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOfa ke tau tuku ke tō mamafa ki hotau laumālié ʻa e ongoongoleleí, koeʻuhí ke tau ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.