The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
Ko Ha Ngāue Ke u Fai

Ko Ha Ngāue Ke u Fai

Julie B. Beck
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha ʻāngelo kia Siosefa Sāmita, ke fakahā mai kiate ia ʻoku ʻi ai ha ngāue ke ne fakahoko. ʻOku hokohoko atu ʻa e ngāue ko iá ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku tataki ia ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.

Julie B. BeckʻOku ou manatu ki ha lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻi heʻeku kei siʻí, naʻe akoʻi mai ai ʻe heʻeku tamaí kiate kimautolu, ʻo fekauʻaki mo e ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne pehē, naʻe hili ha lotu fakamātoato ʻa Siosefa, naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻi hono veʻe mohengá. Ko e ʻāngeló, ko ha talafekau mei he ʻOtuá, pea ko hono hingoá ko Molonai, pea naʻá ne fakahā kia Siosefa, ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke ne fakahoko (Vakai, Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:33.) ʻOku ou manatu ki he akoʻi mai ʻe heʻeku tamaí: “Naʻe ʻikai pehē ange ʻe Siosefa, “Oiauē, ʻikai, ʻe ʻĀngelo. Naʻá ku fie maʻu pē ʻe au ke ʻiloʻi ʻa e siasi ʻoku moʻoní. Naʻe ʻikai te u ʻilo ʻe au ʻe ʻi ai mo ha ngāue ke u fakahoko!’” Ka naʻe fiemaʻu ke fai ʻe Siosefa ha meʻa. Naʻá ne maʻu ai ha uiuiʻi makehe mei he ʻEikí.

Ko ha meʻa fakaofo naʻe fai ʻe Siosefá. Naʻe kamata ʻene moʻuí ko ha kiʻi tamasiʻi ngāue pē ʻi ha faama, ka naʻe ʻomi ʻiate ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná, peá ne liliu ia, pea fakafoki mai ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi kií ki he māmaní. Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea kamata hono langa ʻo e ngaahi temipale toputapú. Naʻe fakafou mai ʻia Siosefa Sāmita hono fakafoki mai ki he māmaní ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fiemaʻu ʻe he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki honau fakamoʻuí. Ko e ʻaho ʻeni ʻo e ngaahi meʻa mana naʻe lea ki ai ʻa Molonaí (vakai, Molonai 7:35-37) mo e ngāue lahi mo fakaofo naʻe tomuʻa fakahā kia Nīfai ʻi he ngaahi senituli lahi kuo hilí (vakai, 1 Nīfai 14:7).

Naʻe hoko atu ʻa e ngāue naʻe kamata ʻe Siosefá ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi muʻá, ʻa ia naʻa nau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe tuʻunga ʻi heʻenau ngāué ʻa e kamata ke mafola ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní kotoa, pea fokotuʻu Hono Siasí. Naʻa nau fakahoko ha ngāue fakaofo moʻoni.

Ka ʻoku teʻeki ʻosi ʻa e ʻaho ʻo e ngaahi meʻa maná, pea ʻoku kei fakahoko pē ʻa e ngāue fakaofó. ʻI he ʻaho naʻa tau papitaiso aí, naʻa tau hoko ai ko ha konga ʻo e ngāue ko iá.

Kuó u mamata ʻi he taʻu kuo hilí ʻi heʻeku ʻaʻahi atu ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku makatuʻunga ʻi he ngāue ʻa ha kakai māʻulalo, hono fokotuʻu ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní (vakai, T&F 1:17–23).

ʻOku ʻi ai ha finemui ʻi Kōlea, ko e fuofua mēmipa ia ʻo hono fāmilí ke kau ki he Siasí. Naʻá ne puke ʻene kiʻi tohi Fakalakalaka Fakatāutaha motuʻá, mo pehē ʻokú ne ʻamanaki ki ha ʻaho te ne maʻu ai ha fāmili ʻoku fakavaʻe ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai ha palesiteni ʻo e Kau Finemuí ʻi ʻĀmenia, ʻokú ne feinga faivelenga ke fakahoko ʻa e polokalama ʻa e Kau Finemuí, neongo ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e Siasí ʻi heʻene lea fakafonuá.

ʻOku ʻalu maʻu pē ʻa e kāingalotu ʻi Lūsiá ki he temipalé. ʻOku nau tānaki ʻenau paʻangá pea nau fononga pasi, lēlue, mo folau vaka ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ki he temipale ofi tahá ʻi Sueteni.

ʻOku talanoa fiefia maʻu pē hoku kiʻi fakafotu taʻu hiva ko Kimipelī ki hono kaumeʻá ʻo kau ki he Siasí, ko ia naʻe pehē ange ai ʻe hono kaumeʻá, “ʻOku ou fie kau ki homou siasí. Ko e hā ha ʻa e meʻa te u faí?”

ʻOku fakatupulaki ʻe he kau talavou mo e kau finemui ʻi homau uōtí ʻa ʻenau ngaahi poto fakatakimuʻá mo e ngaahi talēnití. ʻOku nau fie hiva, tā pe ifi ha ngaahi meʻalea, fai ha lea, kau ki ha ngaahi ngāue-tokoni, pea fai ha ngaahi meʻa kehe pē te nau lava ʻo kau ki ai ʻi he ngāue fakaofo ko ʻení.

Pea naʻe ʻi ai ha talavou ʻi Pokotā, naʻá ne pehē, “ʻOku ou lea ʻo fakafofongaʻi ʻa e kau talavou ʻo Kolomupiá. ʻOku mau feʻunga mo taau, pea ʻoku mau teuteu ke ngāue!”

Kuó u aʻu atu ki he ngaahi feituʻu ʻoku toko siʻi pe toko lahi ʻaupito ai ʻa e Siasí, pe ko hano toki fokotuʻu foʻou pe kuo fuoloa pē hono fokotuʻu aí, ka ʻoku tatau pē hotau taki taha fatongiá; ʻoku tau hoko ko ha konga ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOku ʻi ai haʻatau ngāue ke fakahoko. ʻOku tau ngāue ʻi he ngaahi founga mahinongofua, pea ʻoku tupulaki ʻetau fakamoʻoní, pea tau hoko ko e konga ʻo e ʻaho ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa maná.

Kuó u hoko ko ha fakamoʻoni ki he mana ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe hiki hoku fāmilí ʻi heʻeku kei siʻí ki Sao Paulo, ʻi Palāsila, ʻi hono uiuiʻi ʻeku tangataʻeikí ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona Palāsilá. Ko ha taimi fakafiefia ia kiate au, mo ha feituʻu lelei ke te tupu hake ai. Ko e kiʻi vaʻinga naʻá ku manako ai mo hoku ngaahi tuongaʻané, ko ʻemau tui teunga ʻo pehē ko ha kau faifekau kimautolu. Naʻa mau fakaʻaongaʻi ha ngaahi houa lahi ʻi hono faʻu ʻemau fanga kiʻi tohi tufa mo “malanga” mo “fehikitaki” takai holo ʻi homau ʻapí. Naʻe taʻu ʻe nima ʻa e fakataumuʻa ʻemau talanoa ʻi he efiafi kotoa ʻi he tēpile kaí ki he ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ku fanongo tokanga ai ki he ngaahi talanoa fekauʻaki mo e tuí, ʻa ia naʻe fakahoko ʻe he kau faifekaú. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá, ʻoku ou hoko ko e konga ʻo ha ngāue mahuʻinga.

Naʻe toko 3,000 nai ʻa e toko lahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Palāsila ʻi heʻemau aʻu atu ki aí. ʻOku ou manatu ki haʻaku kau ki ha kiʻi Palaimeli mo ha fānau toko siʻi kehe, ʻo mau hivaʻi he uike kotoa pē ha foʻi hiva tatau pē ʻe nima, koeʻuhí ko e ngaahi hiva pē ia ne ʻosi liliu ki he lea faka-Potukalí. Naʻe kau ʻa e foʻi hiva ʻe ua ko ʻení ʻi he ngaahi hiva naʻá ku manako aí, ko e A Luz Divina pe “Ko e Maama Faka-ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 197), pea mo e hiva fekauʻaki mo ha kiʻi lāpisi ʻi he loto vao (vakai, “The Little Rabbit,” Children’s Friend, Sune 1995, 257).

Naʻe lahi ha ngaahi founga ne faitatau ai ʻa e meʻa ne hoko kiate kimautolú, mo e meʻa ne hoko ki he kau paionia ʻi muʻá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻamau tohi himi pe ngaahi fakatātā pe ngaahi tohi lēsoni ne ʻomi mei he hetikuota ʻo e Siasí. Naʻe faʻu mo pulusi ʻi homau ʻapi fakamisioná ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he lea faka-Potukalí. Naʻa mau kau kotoa, ʻo aʻu pē kiate kimautolu fānaú, ʻi he fiemaʻu ko ia ke mau tokoni ki hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi tohi feʻaveʻaki fakamisioná (mission newsletters) mo e ngaahi lēsoní. Naʻe ʻikai fakafolau mai ʻe ha taha ha nāunau ʻa e Siasí kiate kimautolu. Naʻe ʻikai ʻomi ʻe he palōfitá ha kau palesiteni fakasiteiki pe kau pīsope. Naʻe ʻikai te ne ʻomi ha kau palesiteni Fineʻofa pe ngaahi polokalama ʻa e toʻu tupú. Naʻe faʻu ʻa e Siasí ʻi Palāsila ʻaki ʻa e nāunau tatau mo ia naʻe kamataʻaki ʻe he kau paioniá. Ko e kakaí ʻa e nāunau ki hono langa hake ʻo e Siasí.

Naʻa mau vakai ki ha tupulaki lahi ʻo e Siasí ʻi homau ngaahi taʻu ʻi Palāsilá. Naʻe lau afe ha kakai naʻa nau kau ki he Siasí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo vaeua ʻa e misioná, pea fokotuʻu ha ngaahi vahefonua mo ha ngaahi kolo, pea langa mo ha ngaahi fale lotu foʻou. Naʻe loto vēkeveke ʻa e kāingalotu foʻoú, pea naʻa nau tupulaki ʻi he tuí pea nau taukei ange ʻi he ongoongoleleí.

Ne ʻosi atu ha ngaahi taʻu lahi, peá u foki ki Palāsila ʻi he taʻu kuo ʻosí ki hono toe fakatapui ʻo e temipale Sao Pauló. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá ʻoku ʻi ai ha siteiki ʻe 187 ʻi Palāsila. ʻOku ʻi ai he taimí ni ha misiona ʻe 26, temipale ʻe 4, mo ha kāingalotu ʻe meimei toko 1 miliona. Mou fakakaukau angé ki heʻeku ʻohovale lahi ʻi heʻeku hū atu ki ha fuʻu fale sipoti lahi kuo fakataha mai ki ai ha kāingalotu ʻe toko 60,000, ke fanongo kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, mo fakafiefiaʻi hono fakatapui ʻo e temipalé. ʻOku ou lau ko ha mana ʻeku vakai ki he toʻu tupu ʻe lau afe ne faiva mo hiva fakataha. Naʻá ku pehē loto pē ʻi heʻeku mamata ki he kātoanga fiefiá, “Ko ha meʻa fakaofo ʻeni! Ko ha mana ʻeni! Naʻe founga fēfē e hoko ʻa e maná ni?”

Naʻá ku fakatumutumu ʻi he pō kotoa ko iá ʻi he meʻa naʻá ku mamata ki aí. Pea ʻi he pongipongi hono hokó, naʻá ku toe feʻiloaki ai mo ʻeku faiako Palaimeli, ko Sisitā Kolōlia Siliveí ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé. Ko ha papi ului foʻou ia pea naʻe teʻeki ʻi ai haʻane taukei ʻi he Siasí. Ko e taimi ia naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e founga ne hoko ai ʻa e maná. Naʻe haʻu ʻa Sisitā Silivei ki he Palaimelí kuó ne mateuteu ke vahevahe ʻa ʻene fakamoʻoní mo akoʻi mai kiate au ʻa e ngaahi tefito ʻo e tuí ʻi he lea faka-Potukalí. ʻOkú ne kei tui faivelenga pē mo hono husepāniti ko Hiupetí. Kuó na ngāue ʻi ha ngaahi fatongia lahi ʻi he Siasí, ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea ʻokú na kei ngāue pē. ʻI heʻeku mamata kia Sisitā Siliveí, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku tupulaki ʻa e Siasí ʻi Palāsila koeʻuhí ko ia mo ha lau afe kehe hangē ko iá. ʻOkú ne fakafofongaʻi mo Misa Silivei ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa ia ʻoku nau maʻu ha tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. Kuó na tupulaki ʻi he ʻilo mo e taukei, pea kuó na ngāue ʻi he Siasí (vakai, T&F 88:80). Kuó na fakahā ʻa e ongoongoleleí ki hona ngaahi kaumeʻá (vakai, T&F 30:5). ʻOkú na ngāue ʻi he temipalé (vakai, T&F138:48). Naʻá na akoʻi ki heʻena fānau ʻe toko nimá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú (vakai, 68:28). Ko e toko 15 ʻi hona hako ʻe toko 43, kuo nau ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOku mali hona makapuná ʻi he temipalé, pea ʻoku hoko hona makapuna uá ko e toʻu tangata ia hono fā ʻo e fāmili Siliveí ʻoku kau ki he ngāue fakaofo ko ia naʻe kamata ʻe Siosefa Sāmitá. Kuo tupulaki ʻa e tuí ʻi he māmaní tuʻunga ʻiate kinautolu. ʻOku nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mana naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí, ʻi Heʻene folofola ʻe malangaʻaki ʻEne ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló (vakai, T&F 1:23), pea ʻoku fakahoko ʻa e ngaahi meʻa lalahí ʻaki ʻa e ngaahi founga iiki (vakai, 1 Nīfai 16:29).

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha ʻāngelo kia Siosefa Sāmita, ke fakahā kiate ia ʻoku ʻi ai ha ngāue ke ne fakahoko. ʻOku hokohoko atu ʻa e ngāue ko iá ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku tataki ia ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia ko ha palōfita moʻui, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku nāunauʻia moʻoni ʻa e ngāué ni. Te ne tāpuekina e moʻui ʻa e tangata, fefine, tamasiʻi mo e taʻahine kotoa pē ʻe pīkitai ki aí” (“Ngāue Fakafaifekaú,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 11 Sānuali 2003, 21). “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e fakaofo ʻo ʻEne foaki mai ʻa e fakamoʻoní, mafaí, mo e tokāteline ko ia ʻoku fekauʻaki mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo Toe Fakafoki Maí” (“Ko e Makatuʻunga Fakaofo ʻo ʻEtau Tuí, Liahona, Nōvema 2002, 81). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy