The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2005
ʻOkú Ne ʻAfioʻi Ho Hingoá

ʻOkú Ne ʻAfioʻi Ho Hingoá

Elaine S. Dalton
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Mahalo ʻoku teʻeki ke mou fanongo ki hano ui mai ʻe he ʻEikí ʻa homou hingoá, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa kimoutolu taki taha, pea ʻokú Ne ʻafioʻi homou hingoá.

Elaine S. DaltonKo e “pongipongi ia ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa, mo ʻafua lelei, ʻi he kamataʻanga ʻo e tō-taʻu ʻo hono taha afe valungeau mā uofulu ʻo e taʻú,” ʻa ia naʻe ʻalu atu ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono taʻu 14 ki he vao ʻakaú, ʻo tūʻulutui ʻi he lotu peá ne “sio ki he Ongo Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ki ʻolunga ʻiate [ia] ʻi he ʻataá.” Peá ne pehē: “Naʻe folofola mai [ha] toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē: Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!1 Te mou lava nai ʻo fakakaukau atu ki he ongo naʻe maʻu ʻe he tamasiʻi taʻu 14 ko Siosefá ʻi heʻene mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea fanongo ki he ui mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hono hingoá?

ʻI heʻeku ʻaʻahi atu ki he Vao ʻAkau Tapú, naʻá ku feinga ke u fakakaukau ki he meʻa naʻe ongoʻi ʻe Siosefa Sāmitá. Naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié ki hoku loto tailiilí, ʻi he ngaahi momeniti lōngonoa ko iá, ʻoku ou tuʻu ʻi he potu toputapu, pea ʻoku moʻoni ʻa e meʻa kotoa naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe hoko mai ai ʻa e mālohi ʻo ʻeku ʻiloʻi ko ia ko e kau lavemonū kotoa kitautolu ʻi heʻene tuí, loto-toʻá, mo e holi taʻeueʻia ke talangofua ki he ʻOtuá. Naʻá ne maʻu ha tali ki heʻene lotu loto-fakatōkilaló. Naʻá ne mamata ki he Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he Vao ʻAkau Tapú, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e hingoa ʻo Siosefa Sāmitá, ka ʻokú Ne toe ʻafioʻi foki hotau hingoá kotoa. Pea hangē ko e ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo Siosefa ʻi he ngāue lahi mo fakaofo ko ʻení, ʻoku ʻi ai foki mo hotau fatongia mahuʻinga ke fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.

Naʻa mou ʻiloʻi nai ʻoku ʻafioʻi fakafoʻituitui kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní—ʻa homou hingoá? ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻoku moʻoni ʻeni. Naʻe tohi ʻe ʻĪnosi ʻi heʻene ʻalu ki he vao ʻakaú ke lotú, ʻo pehē, “Naʻe ongo mai ha leʻo kiate au, ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea te ke monūʻia.”2 Naʻe ʻikai ke lotu pē ʻa Mōsese, ka naʻá ne fefolofolai ko e mata ki he mata mo e ʻOtuá, pea folofola mai ai ʻa e ʻOtuá kia Mōsese, “Pea ʻoku ʻi ai ʻeku ngāue ke ke fai, ʻe Mōsese, ko hoku foha”.3 Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ʻo Sēkopé, peá ne liliu ia ko ʻIsileli, ke fakahā mahino ai ʻene misiona ʻi he māmaní.4 Naʻá Ne fakahoko foki ʻa e meʻa tatau ʻo liliu ʻa e hingoa ʻo Paula, mo ʻĒpalahame mo Selá. Naʻe tuku ha tāpuaki mo ha fakafiemālie kia ʻEma ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, vahe 25, ke tataki ʻene moʻuí. Naʻe kamata ʻe he ʻEikí ʻa e tāpuaki ko iá, ʻaki ʻEne folofola, “Fakafanongo mai ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko ho ʻOtuá, ka u lea kiate koe, ʻa ʻEma Sāmita, ko hoku ʻofefine.”5

Mahalo ʻoku teʻeki ke mou fanongo ki hano ui mai ʻe he ʻEikí ʻa homou hingoá, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa kimoutolu taki taha, pea ʻokú Ne ʻafioʻi homou hingoá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: “ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu, kuo fuoloa fau hono . . . ʻafioʻi fakatāutaha [kimoutolu] ʻe he ʻOtuá (vakai ki he T&F 93:23). Kuo fuoloa fau ʻEne ʻofeina [kimoutolú]. ʻOkú Ne ʻafioʻi e hingoa kotoa pē ʻo e ngaahi fetuʻú (vakai ki he Saame 147:4; ʻĪsaia 40:26); ʻOkú Ne ʻafioʻi [homou] hingoá mo [hoʻomou] ngaahi mamahí mo [hoʻomou] fiefiá!”6

Te mou lava fēfē ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní homou hingoá mo hoʻomou ngaahi fiemaʻú? Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili: “Lau e folofolá. Tūʻulutui ʻo fai haʻo lotu. Lotu ʻi he tui. Fakaongoongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní . . . Moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he faʻa kātaki mo e loto vilitaki.”7

Ko e meʻa ia naʻe fakahoko ʻe Siosefá. Naʻe hanga ʻe heʻene fakamoʻoní ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Ko e moʻoni ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hevaní. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.8 Kuo fakahā mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu ʻe siʻi hono mahuʻingá pe ko ʻene hoko ko ha koloa mahuʻinga ʻa e ʻOtuá, ʻo siʻi hifo ia ʻi ha taha kehe . . . ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu taki taha—neongo ʻetau ongoʻi taʻefiemālié, faingataʻaʻiá, pe ʻikai lelei hotua ʻīmisi fakafoʻituituí, mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē . . . ʻOkú Ne poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku kau ʻi he fakapuepué, ʻo Ne folofola mai ko e fakapuepué ʻeni ki hono fakafepakiʻi ʻo e angahalá, ka ʻoku ʻikai ko ha feʻauʻauhi ʻiate kitautolu pē.”9

Naʻe ʻikai ke faingofua ange ʻa e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá hili ʻene maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení. Ko hono moʻoní, naʻá ne fetaulaki mo ha fakafepaki lahi mei hono toʻú mo e kakai lalahí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he moʻui ʻa Siosefá ha sīpinga mahuʻinga kiate kitautolu. Te tau lava ʻo fakahoko ʻene ngaahi akonakí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ai e meʻa ke tau faí, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakafepaki mei hotau toʻú, pe ko e taimi ʻoku tau ongoʻi lōmekina ai ʻi he ʻahiʻahí, pe ongoʻi taʻe feʻunga pe tukuhāusia aí. Te tau lava ʻo lotu! Te tau lava ʻo ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo toputapu ko Sīsū Kalaisí, ʻo fekumi ki ha fakafiemālie, fakahinohino mo ha tataki. Kuo mou fehangahangai nai mo ha palopalema, pea ʻikai te mou ʻiloʻi e meʻa ke mou faí? Naʻe pehē ʻe Siosefa: “Naʻe ueʻi hake ʻeku fakakaukaú ke fifili fakamātoato pea hohaʻa lahi . . . Naʻá ku faʻa pehē ʻi hoku lotó: Ko e hā ha meʻa ʻe fai?”10

Naʻe founga fēfē ʻene maʻu e fakafiemālie mo e tatakí? Naʻá ne ako ʻa e folofolá, pea fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻoku ʻi aí, hili ia naʻe “fakapapau [hono] lotó ke fehuʻi ki he ʻOtuá.”11 Naʻe hanga ʻe he tali naʻá ne maʻu ʻi he pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahitaʻu matala ko iá, ʻo liliu ʻene moʻuí mo ʻene taumuʻá. Naʻá ne ʻiloʻi. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, pea tokoniʻi ia ʻe heʻene fakamoʻoní ke ne moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he faʻa kātaki mo e loto vilitaki. Naʻe ʻikai lotosiʻi ʻi he ngaahi fakafepaki hono toʻu meʻá mo e fakatangá, he naʻá ne pehē ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná, “Naʻá ku mamata ki ha meʻa hā mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ke fakaʻikai ki ai.”12 Naʻe lava ke ne tuʻu maʻu koeʻuhí ko ʻene fakamoʻoní. Pea ʻe lava ke pehē pē mo kimoutolu.

Kapau kuo mou ongoʻi hano ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻe he fakafepaki mei homou toʻú, mou lotu, pea kole ʻi he tui, mo fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea mou moʻuiʻaki leva ʻa e ongoongoleleí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa hono ngaahi vaivaí mo ʻene ngaahi tōnounoú. Ko ia naʻá ne lotu leva. Naʻe tali mai ʻene lotu ko iá ʻi he hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí. Naʻe tohi ai ʻe Siosefa: “[Naʻá ne] ui au ʻaki hoku hingoá,” ʻo ne pehē mai, “ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u fai.”13

ʻE tataki mo teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai hotau fatongiá, ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. Naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga, ʻi ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha, ʻi haʻaku fononga fakataha ki ʻIulope mo e BYU International Folk Dancers. Naʻá ku puke ai peá u ongoʻi loto-foʻi. Naʻá ku loto ke ʻoua te u toe hoko atu peá u fie foki ki ʻapi. Naʻa mau ʻi Sikotilani, pea naʻe ʻamanaki ke fai ʻemau faivá ki he kāingalotú, kau fie-fanongó, mo e kau faifekaú. Naʻa mau ʻalu ki he ʻapi misioná ke fai haʻamau lotu. ʻI heʻeku hū atu ki aí, naʻá ku sio ki ha fuʻu maka ʻoku tuʻu ʻi he kiʻi ngoue ki halá. Naʻe tongitongi he maká ʻa e lea ko ʻení, “Ko e hā pē ho fatongiá, fai ia ki he lelei tahá.” Naʻe ongo moʻoni ki hoku lotó ʻa e pōpoaki ko iá. Naʻá ku ongoʻi ko e lea mai ʻa e fuʻu maká kiate au. Naʻá ne liliu au. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi ko iá, ʻoku ʻikai ke ngata pē he ʻi ai hoku fatongia ʻi heʻemau folau ko iá, ka ʻoku ʻi ai hoku fatongia ʻi heʻeku moʻuí kotoa, pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke u “fai ia ki he lelei tahá.”14

Ko e hā ha meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakahokó? ʻOkú Ne finangalo ke tau fakahoko hotau fatongia fakaʻosí ki muʻa ʻi Heʻene hāʻele maí. ʻOkú Ne ʻamanaki mai ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau feʻunga ke tau foki hake ʻo nofo fakataha mo Ia. ʻOkú Ne finangalo ke tau hangē ko Iá. Muimui ʻi he sīpinga ʻa Siosefá. ʻOku ou saiʻia ʻi he fakalea ʻo e himi naʻe toki hivaʻi ʻe he kuaeá, “Naʻe ʻikai tuka, ka naʻá ne falala pē ki he ʻofa ʻa ʻene Tamai Hēvaní.”15 Ko hono ʻuhinga ʻo e ʻikai tuká, ko e ʻikai liliu ʻene fakakaukaú, pea loto-toʻa moʻoni. Naʻe tala ʻe Siosefa ko iá ko ha tokotaha “fakamoveuveu” ki he puleʻanga ʻo e filí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe he filí . . . te u hoko moʻoni ko ha fakamoveuveu mo ha fakatupu ʻita ki hono puleʻangá.”16 Kuó u tohi ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku folofolá, “Hoko ko ha tokotaha fakamoveuveu!” Falala ki he ʻofa ʻa hoʻomou Tamai Hēvaní.

ʻOku ʻi ai hatau fatongia mahuʻinga taki taha, kapau te tau muimui ki he sīpinga kuo fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmitá. Naʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ki hono misiona fakalangí. Te Ne fakamālohia foki mo kimoutolu ʻi homou misioná. Pea mahalo te Ne fekauʻi mai ʻEne kau ʻāngelo māʻoniʻoní ke akoʻi kimoutolu. Ko e tukupaá leva ʻeni: Te mou ʻi ha feituʻu nai ʻa ia ʻe lava ke ʻalu atu ki ai ʻa e kau ʻāngeló? Te mou fakalongolongo feʻunga nai ke mou lava ʻo fanongo? Te mou lava nai ʻo taʻe tuka mo loto falala?

ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga kuo fakafoki mai ai hono kakato ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní ʻi ha palōfita ʻa e ʻEikí, ʻa ia ko Siosefa Sāmita. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻoku tau maʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tākiekina kitautolu. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ha palōfita moʻui, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní pea mo e mālohi ʻo e fakamaʻú ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata ʻi he ngaahi temipale toputapú. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻaho “fakangalongataʻa.”17

ʻOku ou lotua ke tau tuʻu maʻu kotoa ʻi heʻetau tuí, koeʻuhí ke tau lava ʻo muimui ki he sīpinga kuo fokotuʻu mai ʻe Siosefa Sāmitá ke tau maʻu ai ha fakamoʻoni. ʻOku ou lotua foki ke tau taau kotoa ke fakafofongaʻi Hono huafá. Kuó Ne ʻosi talaʻofa mai: “ʻO hangē ko e tuʻu maʻu ʻi hoku ʻaó, ʻa e ngaahi langi foʻoú pea mo e maama foʻoú, . . . ʻe pehē . . . mo homou hingoá.”18

Kuo hoko ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ko ha fakahinohino mo ha taula ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku tuʻu atu ʻi homou ʻaó ʻi he ʻahó ni, pea fakahā atu ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo hoku lotó, “Fakamālō ki he ʻOtua koeʻuhí ko ha palōfita.”19 ʻOku ou fakafetaʻi moʻoni koeʻuhi ko e angatonu ʻa ha kiʻi talavou taʻu 14, ʻa ia naʻá ne lotu pea maʻu ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí, peá ne tauhi maʻu ʻi heʻene moʻuí ki he ʻilo kuó ne maʻú.

ʻOku ʻi ai hatau fatongia taki taha ke fakahoko ʻi he ngāue lahi mo fakaofo ko ʻení. Te Ne tokoniʻi kimoutolu. Te Ne tataki nima ʻa kimoutolu.20 ʻOkú Ne ʻafioʻi homou hingoá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

1. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:14, 17; toki tānaki atu e fakamamafá.

2. ʻĪnosi 1:5; toki tānaki atu e fakamamafá.

3. Mōsese 1:6; toki tānaki atu e fakamamafá.

4. Vakai, Bible Dictionary, “Israel,” 708.

5. T&F 25:1; toki tānaki atu e fakamamafá.

6. “Manatuʻi ʻa e Lahi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí”, Liahona, Mē 2004, 44.

7. “Ko Hono Maʻu ʻo Ha Fakamoʻoni ki he Ongoongolelei ʻi Sīsū Kalaisi Kuo Toe Fakafoki Maí”, Liahona, Nōvema 2003, 28.

8. Vakai ki he Kaveinga ʻa e Kau Finemuí.

9. “Ko e Foha Maumau Koloa ʻe Tahá,” Liahona, Siulai 2002, 69.

10. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:8, 10.

11. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:13.

12. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:25.

13. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:33; toki tānaki atu e fakamamafá.

14. Naʻe ueʻi hake ʻa Palesiteni Tēvita O. MaKei ʻe he fuʻu maka tatau ʻi he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Sikotilaní. Naʻe toki fakatau ʻa e fuʻu maká ki mui ange pea naʻe fokotuʻu ia ʻi he tafaʻaki ki hala ʻo e ʻapi misiona ʻi Sikotilaní, ke hoko ko ha ueʻi fakalaumālie ki he kau faifekaú. ʻOku lolotonga ʻi he Musiume ʻo e Hisitōlia mo e Ngaahi ʻAati ʻae Siasí.

15. “Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá,” Ngaahi Himí, fika 14.

16. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:20.

17. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:71, futinouti.

18. ʻĪsaia 66:22.

19. Ngaahi Himí, fika 10.

20. Vakai, T&F 112:10; ʻĒpalahame 1:18.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy