Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻE lava ke ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻi ha ngaahi founga lahi—ʻi he ngaahi lea ʻokú ke lea ʻakí, ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga te ke fakahokó, pea ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí.
ʻE hoku tuofāfine ʻofeina, ʻa kimoutolu ʻoku mou fakataha mai ki he Senitā Konifelenisi fakaʻofoʻofa ko ʻení pea mo kimoutolu foki ʻoku aʻu ki ai e fakamafolá ʻi he satelaité. ʻOku ou lotua ke mou manatua au ʻi hoʻomou ngaahi lotú ke u lava ʻo fakahoko kakato ʻa e fatongia ko ia ke lea atu kiate kimoutolú.
Kuo langaki pea ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻe he ngaahi pōpoaki kuo fakahoko ʻe he kau palesitenisī ʻo e Kau Finemuí, ʻa e ngaahi hiva fakaʻofoʻofa kuo fakahokó, pea mo e laumālie ʻo e fakatahaʻangá ni. Kuo toe fakafoʻou ʻa ʻetau houngaʻia ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻene moʻuí, pea mo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.
ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo hoʻomou kau takí, pea ʻoku nau falala atu. ʻOku mou hoko ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e angatonú ʻi ha māmani ʻoku nau fiemaʻu moʻoni hoʻomou tākiekina leleí, pea mo hoʻomou mālohí.
Mahalo ʻe lava ke hoko ko haʻamou kaveinga, ʻa e tala ko ia naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki hono ʻofaʻanga ko Tīmoté: “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui mo e māʻoniʻoni.”1
ʻI he ʻaho ní, ʻoku fakatupu ʻe he talatalakehé, anga-ʻulí, ponokalafí pea mo e mālohi fakaetoʻú, ʻo felīlīaki holo ha tokolahi ʻi he fukahi tahi ʻo e angahalá pea laiki kinautolu ʻi he ʻuluʻulu māsila ʻo e ngaahi faingamālie mole noá, pea pehē ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi fakaʻānaua tō-noá.
Siʻi kau finemui pelepelengesi, mo kimoutolu siʻi ngaahi faʻē, kau taki mo e kau ʻetivaisa ʻo e Kau Finemuí, ʻoku ou fie tuku kiate kimoutolu ha lao ki homou ʻulungāangá ke ne tataki mo maluʻi kimoutolu ʻi he moʻui fakamatelié ni ki he nāunau fakasilesitiale ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kuó u vahevahe ʻa ʻeku lao ko ʻení ki ha konga ʻe fā:
- • ʻOku ʻi ai hamou tukufakaholo; fakaʻapaʻapaʻi ia.
- • Te mou fehangahangai mo e ʻahiʻahí; matuʻuaki ia.
- • ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e moʻoní; moʻui ʻaki ia.
- • ʻOku ʻi ai haʻamou fakamoʻoni; vahevahe atu ia.
ʻUluakí, ʻoku ʻi ai haʻamou tukufakaholo; fakaʻapaʻapaʻi ia. ʻOku ʻuʻulu hangē ha mana ʻi hotau telingá ʻa e ngaahi lea ko ia mei Sainaí: “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé.”2
ʻOku mātuʻaki ʻofaʻi kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi mātuʻá, pea lahi mo ʻenau lotua kimoutolú. Fakaʻapaʻapa kiate kinautolu.
ʻOkú ke fakaʻapaʻapa fēfē ki hoʻo ongo mātuʻá? ʻOku ou saiʻia ʻi he lea ʻa Viliami Seikisipia ʻoku pehē: “ʻOku ʻikai ke nau ʻofa, ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakahā ʻenau ʻofá.”3 ʻOku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi founga ke mou fakahā ʻaki hoʻomou ʻofa moʻoní ki hoʻomou tamaí mo hoʻomou faʻeé. Te mou lava ʻo talangofua mo muimui ki heʻenau ngaahi akonakí koeʻuhí, he ʻikai pē ke nau takihalaʻi kimoutolu. ʻE lava ke mou fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Kuo nau feilaulauʻi ha ngaahi meʻa lahi pea kei hokohoko atu pē ʻenau feilaulau maʻaú koe.
Faitotonu ki hoʻo tamaí pea mo hoʻo faʻē. Ko e konga ʻe taha ʻo hoʻo faitotonú ko hoʻomou faʻa pōtalanoa mo hoʻomou mātuʻá. Fakaʻehiʻehi mei hono fakalongolongoʻi kinautolú. ʻOku leʻo lahi ange e tā ʻa e uasí, pea toe tuai ange e ʻalu ʻa e taimí ʻi he kaupoʻuli ange ʻa e poó, kapau ʻoku teʻeki pē ke foki ki ʻapi siʻa ʻofefine ʻofeina. Kapau ʻokú ke tōmui, telefoni: “ʻE fineʻeiki, tangataʻeiki, ʻoku mau sai pē. Naʻa mau mālōlō ʻo kumi ha meʻa ke mau kai. ʻOua te mo hohaʻa mai he ʻoku mau sai pē. Te mau vave atu pē.”
ʻI ha ngaahi taʻu kuo hilí, lolotonga haʻaku ʻi ha fakataha ʻa e toʻu tupú ʻi ha faʻitoka ʻi Kalakesitoni ʻi ʻIutā, naʻe mamata ai ʻa e kulupu taki taha ki he maka fakamanatu ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e faʻitoka ʻo Māteni Hālisí, ko e taha ʻo e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku fakatokangaʻi atu ha toe maka ʻe taha —naʻe siʻi ange pea naʻe tongi ai ha hingoa pea mo e veesi fakaʻofa ko ʻení: “Ko ha maama siʻomau familí kuo pulonga. Ko ha leʻo ne mau ʻofa ai kuó ne longo. Ko ha konga ia ʻo homau lotó kuo mole. Pea he ʻikai lava hano toe fakafonu.”
ʻOua te mou fakatatali kae ʻoua kuo mole siʻi maama ko iá mei homou ʻapí; ʻoua te mou tatali kae ʻoua kuo ʻikai toe ongona ʻa e leʻo kuó ke angamaheni mo iá, ka ke toki pehē atu, “Siʻi faʻē, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe; ʻE tamai, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” Ko e taimi ʻeni ke fakahoko ai e fakakaukaú pea mo e taimi ke fai ai e fakamāloó. ʻOku ou falala pē te ke fakatou fai ʻeni. ʻOku ʻi ai hamou tukufakaholo, fakaʻapaʻapaʻi ia.
Hoko atu ʻi heʻetau lao ki he ʻulungāangá: Te mou fehangahangai mo e ʻahiʻahí; matuʻuaki ia.
Naʻe fehangahangai ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e ʻahiʻahí. ʻE lava nai ke mou fakakaukau atu ki he fakaanga, fakakata, pea mo e taukae naʻe taulōfuʻu atu kiate ia ʻi he taimi naʻá ne tala ai naʻe mamata ki ha vīsoné? ʻOku ou tui pē naʻe ʻikai ke kei matuʻuaki ʻeni ʻe he talavoú ni. ʻOku ʻikai toe veiveiua naʻá ne ʻiloʻi ʻe faingofua ange ke ne fakafoki ʻene ngaahi lea felāveʻi mo e vīsoné kae hoko atu ʻa ʻene moʻui anga-mahení. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne tukulolo. Ko ʻene ngaahi leá ʻeni: “Kuó u mamata moʻoni ki ha maama, pea naʻá ku mamata ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá ki ha Ongo tangata, peá na folofola moʻoni mai kiate au; pea neongo naʻe fehiʻa mai mo fakatanga mai kiate au koeʻuhí ko ʻeku taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa hā maí, ka naʻe moʻoni ia; . . . He naʻá ku mamata ki ha meʻa hā mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikai ki ai.”4 Naʻe akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e loto-toʻá ʻi heʻene tā sīpingá. Naʻá ne fehangahangai mo e ʻahiʻahí peá ne matuʻuaki ia.
ʻOku tokolahi ʻha niʻihi ʻiate kimoutolu kuo mou maheni mo e tulama ko ia ʻo “Kamelotí. ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha taha ʻo e ngaahi laine ʻoku ou saiʻia aí. ʻI he fakaʻau ke fakalalahi ange ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he vā ko ia ʻo Kingi ʻAfá, ʻEiki ko Laniselotí pea mo Kuini Kuineviá, naʻe fakatokanga ange ʻa Kingi ʻAfa, “ʻOua naʻa tau tuku ke hanga ʻe heʻetau ngaahi holí ʻo fakaʻauha ʻa ʻetau ngaahi ʻamanakí.” ʻOku ou tuku atu ʻa e kole ko ʻení, kiate kimoutolu he pooni. ʻOua naʻa tuku ke hanga ʻe hoʻomou ngaahi holí ʻo fakaʻauha hoʻomou ngaahi ʻamanakí. Matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí.
Manatuʻi ʻa e ngaahi lea mei he Tohi ʻa Molomoná: “Kuo teʻeki ai ke hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”5
ʻOku matuʻaki mahuʻinga ki hoʻo lavameʻá mo hoʻo fiefiá ʻa e faleʻi ko ia ke ke, “Mātuʻaki tokanga ʻi hoʻo fili ho ngaahi kaungāmeʻá.” ʻOku tau faʻa hangē tofu pē ko kinautolu ʻoku tau saiʻia aí, pea ʻoku meimei ko hotau ngaahi kaumeʻá pē ia. ʻOku totonu ke tau feohi mo kinautolu ʻoku nau hangē ko kitautolú,—ʻo fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻa ia ko kinautolu ko ia ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi taumuʻa ʻoku taʻengatá.
Mou nofo mo vakai maʻu pē ki he ngaahi meʻa ʻo ʻitānití. ʻAi ke kau ʻa e mali temipalé ʻi ho kahaʻú. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe melie ange, pe taimi ʻe toe toputapu ange ka ko e ʻaho makehe moʻoni ko ia ʻo hoʻo malí. ʻI he taimi mo e feituʻu ko iá, te ke kiʻi vakai siʻi ki he fiefia fakasilesitialé. Tokanga; pea ʻoua te ke tukuange ʻa e ʻahiʻahí ke ne kaihaʻasi ʻa e tāpuaki ko ʻení.
ʻAi ʻa e fili kotoa pē te ke faí ke paasi ia ʻi he kiʻi sivi ko ʻení: Ko e hā ʻokú ne fakahoko kiate aú? Ko e hā ʻa e meʻa te ne fakahoko maʻakú? Pea ʻoua ʻe fakamamafaʻi ʻe hoʻo lao ki ho ʻulungāangá ʻa e “Ko e hā ʻa e fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé?” ka ko e “ʻE anga fēfē haʻaku fakakaukau hifo kiate aú?” Tuku ke tākiekina koe ki he leleí ʻe he kihiʻi leʻo siʻí. Manatuʻi naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha maʻu mafai naʻe hilifaki hono nimá ki ho ʻulú he taimi naʻe fakamaʻu ai koé peá ne pehē: “Maʻu ʻe koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Fakaava homou lotó, pea mo homou ngaahi laumālié, ki he ongo ko ia ʻo e leʻo makehe ko ʻení ʻokú ne fakamoʻoniʻi atu ʻa e totonú. Hangē ko e talaʻofa ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá, “ʻE fanongo ho telingá ki ha lea . . . ʻo pehē . . . “Ko ʻeni ʻa e halá, ke ke ʻalu ʻi ai.”6
Kuo anga hotau kuongá ni ki he faʻifaʻitelihá. Kuo ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he niʻihi ʻiloa ʻo e ngaahi heleʻuhilá, kau helo ʻo e malaʻe sipotí—ʻa ia ʻoku fakaʻamua ʻe ha niʻihi tokolahi ʻo e kau talavoú ke nau tatau mo ia—ʻi hono fakasītuaʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea toe fakatonuhiaʻi foki ʻa e faiangahalá, ʻo ʻai ke pehē ʻoku ʻikai hano kovi pe nunuʻa. ʻOua te mou teitei tui ki ai. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe fai ai hano ʻekeʻi meiate kimoutolu—ʻo tānaki tuʻunga hoʻomou ngaahi ngāué. Kuo pau ke ngata ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau pehē ʻoku leleí; ʻoku ui ia ko e ʻAho Fakamāú, ko e Sivi Taupotu ia ʻo e Moʻuí. Kuó ke mateuteu? ʻOkú ke fiemālie ʻi he tuʻunga hoʻo ngaahi ngāué?
ʻE lava ke hoko mai ha tokoni maʻau mei ha ngaahi feituʻu kehekehe. Ko e ʻuluakí, ko ho tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku ʻi he tāpuaki ko iá ha ngaahi vahe mei he tohi ʻo e ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua te ke malava ke maʻú. Toutou lau ho tāpuakí. Tuku ke tataki koe ʻe heʻene ngaahi fakatokangá. Moʻui ke ke lava ʻo maʻu ʻa hono ngaahi talaʻofá.
Kapau kuo ʻi ai ha niʻihi kuo humu ʻi he fonongá, ʻoku ʻi ai ʻa e hala ke foki mai ai. ʻOku ui ʻa e foungá ni ko e fakatomalá. Naʻe pekia hotau Fakamoʻuí kae lava ʻe koe mo au ʻo maʻu ʻa e meʻa-foaki fungani ko iá. Neongo ʻoku faingataʻa ʻa e halá, ka ʻoku moʻoni hono talaʻofá: “Neongo kuo kulaʻānoa hoʻo faiangahalá ka ʻe hinehina ia ʻo hangē ha sinoú.”7 “Pea ʻe ʻikai teu toe manatu [ki heʻenau] angahalá.”8 Te mou fetaulaki mo e ʻahiʻahí; ko ʻeku lotú ke mou matuʻuaki ia.
Ko e hoko hake heʻetau lao ki he ʻulungāangá:ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e moʻoní; moʻuiʻaki ia.
Hili e mata-meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú, naʻe ʻikai ke toe fai ha fetuʻutaki mai kiate ia ʻi ha taʻu ʻe tolu. ʻE lava nai ke ke fakakaukau atu pe ko e hā haʻo ongoʻi kapau naʻá ke ʻosi mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi ko Hono ʻAló, pea lea tonu atu ʻa Kalaisi kiate koe pea ʻikai ha toe lea mai mo ha fetuʻutaki ʻi he taʻu ʻe tolu? ʻE kamata nai ke ke tālaʻa? Te ke kamata ke veiveiua? Te ke fakakaukau mo fifili pe te ke fakafehuʻi ʻa hono ʻuhingá? Naʻe ʻikai ke fakakaukau pehē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻikai ke ne fakafehuʻia, pea ʻikai haʻane tālaʻa ki he ʻEikí. Naʻá ne maʻu ʻa e moʻoní, pea naʻá ne moʻui ʻaki ia.
Siʻoku hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, naʻe fakatatali kimoutolu ke mou toki haʻu ʻi he taimi ko ʻeni kuo toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní. ʻI heʻeku lave ko ia ki he ongoongoleleí pea mo e fakamoʻoní, naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Ko e meʻa ko ʻeni ʻoku tau ui ko e fakamoʻoní . . . ʻoku moʻoni mo mālohi kehe ʻi he māmaní. . . . [ʻoku] ʻiloa ia ʻi he toʻu tupú mo e toulekeleká fakatouʻosi. . . . ʻOkú ne fakapapauʻi mai ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻo e moʻuí, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻi ha ngaahi meʻa kehe, ka ʻoku tau fononga ʻi ha fononga taʻengata, pea kuo pau ke tau fai ha fakamatala ki he ʻOtuá.”9
Kuo akonekina kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi mātuʻá pea mo e kau faiako ʻi he Siasí ʻo kau ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE hokohoko atu pē hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi moʻoní ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá, pea fakafou mai ʻi he ngaahi ueʻi fakalaumālie te ke maʻu ʻi hoʻo tūʻulutui ko ia ʻo fekumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá.
Manatuʻi, he ʻikai lava ʻo nofo fakataha ʻa e tuí mo e loto veiveiuá ʻi he ʻatamaí ʻi he taimi tatau, he ʻe tuli ʻe he tahá ʻa e tahá. ʻTekeʻi ʻa e veiveiuá. Tanumaki ʻa e tuí. Feinga maʻu pē ke ke tauhi maʻu ʻa e tuí ʻo hangē ko ha kiʻi tamasiʻí ,ʻa ia te ne lava ke hiki ʻa e moʻungá pea ʻomi ʻa hēvani ke toe ofi ange ki he lotó mo e ʻapí.
ʻI he taimi ʻoku loloto ai hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, Fakamoʻuí, pea mo ʻetau Tamai Hēvaní, te ne maʻu ha ivi tākiekina lelei ʻi he meʻa kotoa pē te ke fakahoko ʻi hoʻo moʻuí. ʻE tokoni ia ke fakapapauʻi ʻa e anga hoʻo fakaʻaongaʻi ho taimí pea mo e niʻihi ʻokú ke fili ke feohi mo iá. Te ne liliu ʻa e founga hoʻo fetuʻutaki mo ho fāmilí, pea mo e anga hoʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Te ne ʻomi ʻa e ʻofá, nongá mo e fiefiá ki hoʻo moʻuí. ʻOku totonu ke tokoni ia kiate koe ke fakapapauʻi ʻokú ke taau ʻi ho teungá mo hoʻo leá.ʻI he taʻu pē ʻeni nai ʻe taha kuo maliu atú, kuo mau fakatokangaʻi ha liliu lahi ʻi he anga ʻo e teuteu ʻa ha niʻihi ʻo ʻetau kau finemuí. ʻOku liliu ʻa e fōtunga ʻo e valá; pea feliliuaki mo e ngaahi sīpingá; ka ʻo kapau ʻoku ʻikai taau ʻa e ngaahi sīpinga vala ko iá, ʻoku mahuʻinga ke fakaʻehiʻehi ʻetau kau finemuí mei ai. Ko e taimi ʻokú ke teunga taau aí, ʻokú ke fakahā ai hoʻo fakaʻapaʻapa ki hoʻo Tamai Hēvaní pea kiate koe foki. ʻI he taimí ni, ʻoku fakatatau ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e valá ki he vala tātāʻolunga mo taʻetaau ʻoku tui ʻe he niʻihi ʻiloa ʻo e heleʻuhilá mo e malaʻe hivá, ko ia mahalo pē ʻe faingataʻa ke maʻu ha vala taau ʻi he ngaahi fale koloá. Ka neongo ia, ʻe lava pē ke maʻu, pea ʻoku mahuʻinga. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? . . . Ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu.”10 ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e moʻoní; moʻui ʻaki ia.
Ko hono fakaʻosí, ʻoku mou maʻu ha fakamoʻoni; mou vahevahe atu ia. ʻOua te mou taʻetokaʻi ʻe malava ʻe hoʻomou fakamoʻoní ʻo tākiekina ki he leleí ha niʻihi tokolahi ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke mou fepoupouʻaki; ʻoku mou lava ke fakatokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku liʻekiná. ʻI he taimi ʻoku mou maʻu ai ʻa e mata ke mamatá, telinga ke fanongó, mo e loto ʻokú ne ongoʻi moʻoní, ʻe lava ke mou ala atu ai pea fakahaofi ha niʻihi kehe ʻi homou toʻú.
Hangē ko ʻení, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha meʻa naʻe hoko ʻi ha ngaahi taʻu ki muʻá ʻi he taimi naʻe ʻi falemahaki ai ʻa Sisitā Monisoni ko haʻane tō. Naʻá ne kole mai ke u ʻalu ki falekoloa ʻo fai mai ha fakatau. Ne teʻeki foki ke u fakahoko ʻeni ki muʻa. Naʻe ʻosi hiki mai ʻa e ngaahi meʻa ke fakataú pea naʻe kau ai ha pateta. Naʻá ku fakavave atu ʻo maʻu ha saliote pea faʻo ki ai ʻa e patetá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi milemila pelesitiki ʻoku angamaheni ʻaki hono faʻo ki ai ʻa e fakataú. ʻI heʻeku teke atu ʻa e salioté, naʻe fenganganaʻi ʻa e patetá ia he ava ʻi mui ʻi he salioté ki he falikí. Naʻa fakatoʻotoʻo mai ha fai fakatau ʻo tokoni mo pehē mai, “Tuku ke u tokoni atu!” Ne u feinga ke fakamatala ange ʻoku maumau ʻa e salioté. Naʻá ne toki fakamatala mai leva ko e ʻuhinga ʻo e ongo kiʻi ava ko ia ʻi mui ʻi he salioté, ke fakahū ai ʻa e vaʻe ʻo e fānau īkí.
Naʻe hoko atu leva ʻa e fai fakataú ke tokoni mai ki hono kumi ʻa e toenga ʻo ʻeku fakataú. Peá ne toki pehē mai leva, “Ko Pīsope Monisoni koā koe?”
Naʻá ku tali ange naʻá ku hoko ko ha pīsope ʻi he ngaahi taʻu atu ki muʻá. Naʻá ne hoko atu leva ʻo pehē: “ʻI he taimi ko iá naʻá ku nofo ʻi he hala Keilí ʻi ho uōtí pea naʻe teʻeki ai ke u kau au ki he Siasí. Naʻá ke fakapapauʻi ʻi he uike kotoa pē naʻe fetuʻutaki mai ʻa e tamaiki fefine Siasí pea ʻoatu au ki he Mutualé mo e ngaahi ʻekitivitī kehé. Ko e kau finemui lelei ʻeni pea naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa ʻenau anga fakakaumeʻá mo ʻenau ʻofá. ʻOku ou fiemaʻu pē ke ke ʻiloʻi ko e feohi ko ia naʻá ke fakahoko maʻakú, ne tupu ai ʻa hono papitaiso mo fakamaʻu au ko e mēmipa ʻo e Siasí. Ne hoko ʻeni ko ha tāpuaki moʻoni ʻi heʻeku moʻuí, pea ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻo anga-ʻofá.”
ʻE lava ke ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻi he ngaahi founga kehekehe—ʻi he lea ʻokú ke lea ʻakí, ʻi he ngaahi sīpinga ʻokú ke fakahokó, pea ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí.
ʻOfa ke tau taki taha muimui ki he sīpinga fisifisimuʻa ʻa e Palōfita ko Siosefá. Naʻá ne akoʻi ʻa e moʻoní; naʻá ne moʻui ʻaki ʻa e moʻoní; pea naʻá ne vahevahe ʻa e moʻoní. ʻOku ʻi ai hoʻomou fakamoʻoni; vahevahe atu ia.
Siʻoku ngaahi tuofāfine, ʻofa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku mau ʻofa ʻiate kimoutolu; ʻoku mau lotua kimoutolu. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke mou fononga toko taha. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kiate kimoutolu: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”11
Ko ʻapongipongí ko e ʻaho Toetuʻú ia. ʻI he efiafi ko ʻeni ki muʻa he Toetuʻú, ʻoku hanga atu ʻetau ngaahi fakakaukaú kiate Ia naʻá Ne hoko ko e fakalelei ʻo ʻetau ngaahi angahalá mo fakahinohino mai ʻa e hala ʻoku totonu ke tau fou aí, founga ʻo e lotú, pea fakahaaʻi ʻi Heʻene ngaahi ngāué ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakahokó. Naʻe ʻaloʻi Ia ʻi he fale ʻo e fanga manú, fakatokoto he ʻaiʻangakai ʻo e manú, pea ʻoku feinga mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke tau muimui ange ʻiate Ia: “[Hono ʻikai fakafiefia ʻa e ngaahi leá ni: “ʻOku ou ʻilo] ʻoku moʻui hoku Huhuʻí.’”12 ʻOfa ke ʻiate kimoutolu maʻu pē ʻa Hono Laumālié, ko ʻeku lotú ia, ʻi hono huafa—ʻio ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻēmeni.
Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá
1. 1 Tīmote 4:12.
2. ʻEkesōtosi 20:12
3. The Two Gentlemen of Verona, in The Complete Works of William Shakespeare, ed. William Aldis Wright, Cambridge edition (1936), act 1, scene 2, line 31.
4. Hisitōlia—Siosefa Sāmita 2:25.
5. ʻAlamā 41:10.
6. ʻĪsaia 30:21
7. ʻĪsaia 1:18.
8. Selemaia 31:34.
9. “Fakamoʻoní,” Tūhulu, Siulai 1998, 83–86.
10. 1 Kolinitō 3:16–17.
11. T&F 84:8.
12. Samuel Medley, “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himí, fika 68.