ʻEletā Russell M. Nelson
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko e taimi ʻeni ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. Mahalo pē ʻe tōmui ʻa e ʻapongipongí ia.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, hili pē ʻetau konifelenisi lahi fakamuimuitahá, ne pekia hoku ʻofaʻanga mo hoku uaifi ʻofeina he taʻu ʻe 59. ʻI ha Tokonaki ne u ʻataʻatā ai, ne fai haʻama ngāue. Naʻá ne fō homa valá. Naʻá ku tokoni ki hono fetuku e foó, pelupelu mo faʻo. Pea lolotonga haʻama tangutu he seá ʻo fepikinima pē mo mamata ʻi ha polokalama he televīsoné, naʻe siʻi folauhola fiemālie ai pē ʻa Tanisela ki he taʻengatá. Naʻe fakafokifā mo taʻeʻamanekina ʻene pekiá. ʻI ha ʻaho ʻe fā ki muʻa ange ai ʻi hano sivi anga maheni naʻe fai, naʻe lipooti mai ai ʻe heʻema toketaá ʻoku fakafiemālie pē ʻa e ola hono ngaahi siví. Hili ʻeku ngaahi feinga ke fakaake ia ka ne ʻikai pē ha olá, ne lōmekina au ʻe he ongoʻi ʻohovalé mo e loto mamahí. Kuo toʻo atu meiate kimautolu ʻa hoku kaumeʻa ofi tahá mo e faʻē fita ʻo ʻema fānau ʻe toko 10 mo e kui fefine ki homa makapuna ʻe toko 56.
Naʻe mahulu hake ʻa Tanisela mei heʻene hoko pē ko ha hoa ʻofaʻanga mo ʻofeiná. Naʻá ne hoko ko ha faiako: ʻi heʻene tā sīpinga fakaʻeiʻeikí naʻá ne akoʻi ai ʻa e tuí, angamaʻá, talangofuá mo e manavaʻofá. Naʻá ne akoʻi au ki he fakafanongó pea ke u ʻofa. Pea tuʻunga ʻiate ia, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe ha husepāniti, tamai mo ha kui tangatá.
ʻOku ou fie fakamālō loto houngaʻia moʻoni ki he ngaahi ʻofa kotoa pē ne taumalingi mai mei ha ngaahi kaungāmeʻa he funga ʻo e māmaní. Kuo lahi fau ha ngaahi tohi, fetuʻutaki telefoni, kaati mo ha ngaahi pōpoaki kehe kuo aʻutaki mai kiate au mo hoku fāmilí. Pea naʻe hā mei he ngaahi pōpoaki kotoa ko ʻení ha ʻofa kiate ia pea mo ha ongoʻi fie kaungāmamahi kiate kimautolu kuó ne tuku hení. Naʻe lahi fau e ngaahi pōpoaki ne aʻutaki maí, ko ia ʻoku mau kole fakamolemole atu he ʻikai lava ke mau tali fakatāutaha atu kinautolú. Tuku pē muʻa ke u fakamālō fakatāutaha atu kiate kimoutolu kotoa ʻi hoʻomou angaʻofá. Mālō ʻaupito. Kuo hanga ʻe hoʻomou ngaahi fakafōtungá ʻo ʻomi ha fakafiemālie ki homau fāmilí ʻi he taimi fakamamahi ko ʻení. ʻOku mau ʻofa moʻoni kia Tanisela! ʻOku mau manatu loto kiate ia!
ʻOku mau ako ha lēsoni mahuʻinga fau mei heʻene folauhola fakafokifā ko ʻení: ko e taimi ʻeni ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. ʻE lava pē ke tōmui ʻa e ʻapongipongí ia. Kuo ʻosi fakahā ʻe he kau palōfita he ngaahi kuongá ʻo pehē: “Ko e moʻuí ni ko e kuonga ia ki he tangatá ke teuteu [ai] ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. . . . Ke ʻoua naʻa mou fakatoloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá.”1
Ko e Fie maʻu Ke Teuteu Leva he Taimi Ní
Ka ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku kei fakatoloi.2 ʻOku fakatokanga mai ha palōfita: “ʻE ʻikai te mou lava ke pehē . . . te u toki fakatomala, pea te u toki tafoki ki hoku ʻOtuá. ʻIkai, ʻe ʻikai te mou lava ke lea ʻaki ʻeni; he ko e laumālie pē ko ia ʻoku puleʻi homou sinó ʻi he kuonga ʻoku mou fononga [ai]mei he moʻui ní . . . [ʻe] puleʻi homou sinó ʻe he laumālie pē ko iá ʻi he maama taʻengata ko iá.”3 Ne toe fakalahi mai ʻe ha palōfita ʻe taha, “ʻE kei ʻuli ai pē ʻa e tokotaha ʻoku ʻulí; pea ko ia ia ʻoku māʻoniʻoní te ne māʻoniʻoni ai pē.”4
He toki meʻa maʻongoʻonga moʻoni ko e ʻilo ko ia “ʻilonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu . . . ʻi he moʻui ní, te tau toetuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú.”5 ʻOku tau ako foki mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻoku ʻi ai ha . . . taimi . . . kuo kotofa . . . ʻe he ʻOtuá ke Ne ʻomi fakataha ai ki hono mālōlōʻanga fakasilesitialé, ʻa Hono kakai kuo nau talangofua ki Hono leʻó mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e mālōlōʻanga6 ko ʻení ko ha feituʻu ia ʻo e haohaoa mo e nāunauʻia, pea fakatatau mo e ngaahi fono ʻo e puleʻanga ko iá, ʻoku fie maʻu ke mateuteu ʻa e tangatá ki muʻa peá ne toki lava ʻo hū ki ai ʻo maʻu hono ngaahi tāpuakí. . . . Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fono tukupau ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia kapau te nau talangofua ki ai, ʻoku feʻunga pē ia ke teuteuʻi ai kinautolu ke nau maʻu ʻa hono mālōlōʻangá.”7 Naʻe ʻosi mateuteu pehē ʻa Sisitā Nalesoni!
Hangē ʻoku hā ngali taumamaʻo ʻa e taumuʻa nāunauʻia ko iá, ʻo kapau ʻe hoko e ngaahi puputuʻu mo e faingataʻa ʻo e māmaní ko ha fakalotosiʻi ki ha taha. ʻOku ou manatu ki ha taimi naʻe aʻusia ai ʻe haku kaumeʻa ha ʻaho faingataʻa, peá ne pehē, “ʻOiauē, ko e hā naʻe fāʻeleʻi mai ai aú?” ʻOku tali mai ʻene fehuʻí ʻe he palani ʻa e ʻOtuá. Naʻa tau haʻu ki he māmaní ke maʻu ha sino fakamatelie. ʻE lava ke tau feʻofaʻaki pea tau mali. ʻE ʻi ai haʻatau fānau pea tau aʻusia e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié. (Kātaki muʻa heʻeku lave ki he fānaú mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí he sētesi tatau peé. ʻOku ou ongoʻi ko ha konga kinaua ʻo ʻetau fakalakalaká). Naʻe toe fakafoki mai ʻa e Siasí—fakatupu ʻa e māmaní—ke lava ʻa e ngaahi fāmilí ʻo fakamaʻu ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní. He ka ne ʻikai, ʻe fakaʻauha ʻa e māmaní “ʻo ʻosiʻosingamālie.”8
Naʻa tau haʻú ke siviʻi, ʻahiʻahiʻi pea ke fili kitautolu.9 ʻOku hanga ʻe heʻetau ngaahi filí ʻo fakapapauʻi mai hotau ikuʻangá. ʻOku tau “ʻataʻatā ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá ʻi he fuʻu fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá . . . , pe fili ʻa e fakapōpulá mo e maté.”10 Ko kinautolu ʻoku fili ki he hala ʻo e ʻEikí, ʻe lava ke nau kātekina ʻa e fakatangá.11 Ka ʻoku pau ʻa honau palé. Ko kinautolu ʻe fakamoʻoniʻi ʻenau faivelengá, te nau “maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, . . . pea ʻe kakato ʻenau fiefiá ʻo taʻengata.”12 Kuo maʻu ʻe Sisitā Nalesoni ʻa e pale ko iá. Ko ha fakanonga moʻoni ia kiate au mo homa fāmilí!
ʻOku hoko ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e siví ki he koloaʻiá mo e masivá fakatouʻosi. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe kole mai ai ke u tafa ha tangata tuʻumālie. Naʻe hanga ʻe he ngaahi sivi fakafaitoʻo ne faí ʻo fakapapauʻi mai kuo mafola e kanisaá ia ʻi hono sinó kotoa. ʻI heʻeku fakamatala ange ʻa e ongoongo ko ʻení, ko ʻene fuofua talí naʻe fakafalala pē ki heʻene koloaʻiá. Te ne ʻalu ki ha faʻahinga feituʻu pē mo fai ha faʻahinga meʻa pē ke faitoʻo ai ia. Naʻá ne fakakaukau te ne lava ʻo fakatau mai ʻa e moʻui leleí. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuó ne pekia. Naʻe fehuʻi mai ʻe ha taha, “Ko e hā e lahi ʻo e koloa naʻá ne tuku maí?” ʻOku moʻoni foki ko e talí ʻeni, “Kātoa pē!”
Naʻe fokotuʻu ʻene ngaahi taumuʻá ʻo fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Naʻá ne laku maka fai pē ki he moaná. ʻOku ou fakakaukau kiate ia ʻi heʻeku lau e potufolofola ko ʻení: “Vakai, kuo hiliange ʻa e ngaahi ʻaho ʻo homou ʻahiʻahiʻí, kuo mou fakatoloi ʻa e ʻaho ʻo homou fakamoʻuí kae ʻoua kuo tōmui.”13
ʻI hono fakafehoanaki lelei atú, naʻe mateuteu ʻa Sisitā Nalesoni ʻi heʻene moʻuí kotoa ki he taimi te ne toe foki ai ki he ʻOtuá. Naʻá ne moʻui he ʻaho takitaha ʻo hangē ko hono ʻaho fakaʻosí ia. Naʻá ne mahuʻingaʻia he houa kotoa pē, ʻo ne ʻiloʻi ʻoku pelepelengesi ʻa hotau taimi he māmaní.
ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau moʻui ʻo hangē ʻoku ʻikai ha ʻaho ia ʻo e fakamāú. ʻOku fakamoleki ʻe ha niʻihi ia honau taimí ʻi he manavasiʻi ki he ʻapongipongí pe ko haʻanau femoʻuekina he tokanga ki he ngaahi fehālaaki ʻo e ʻaneafí. ʻE lelei ke tau tokanga ki he ngaahi lea ʻa ha punake, ʻa ia naʻe tohi tongi ʻi ha uasilaʻā:
ʻOku fakafōtunga ʻe he ʻata ʻo hoku tuhú:
ʻA hono vaetuʻua ʻo e kuo hilí mei he kahaʻú;
Ka ki muʻa iá, ʻoku teʻeki ke mafoa mai e atá
Toka ai he fakapoʻulí, pea ʻikai ke ke mafeiá;
Ka kuo fakalaka ia ki he tuʻa ʻo e tapu tafokí;
Pea pulekehea ʻo ʻikai kei ʻaʻau ke fakaʻaongaʻí;
Ko e houa pē ʻe taha ʻoku ʻi ho nimá,—
ʻA ia ko e LOLOTONGÁ ia, ʻoku tuʻu ai hoku ʻatá.14
Ko e Hā e Founga Ke Tau Teuteu Aí?
Ko e taimí pē ʻeni. Ka ko e hā e founga ke tau teuteu aí? Kamata ʻaki ʻa e fakatomalá! ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá: “Ko ia kapau kuó ke feinga ke fai kovi ʻi he ʻaho ʻo homou ʻahiʻahiʻí, ʻe toki tuku koe ko e taʻemaʻa ʻi he fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá; . . . [he] ʻoku ʻikai lava ke nonofo mo e ʻOtuá ha meʻa ʻoku taʻemaʻa.”15 Naʻá ne ʻomi ʻa e kiʻi lao faingofua ko ʻení: “Kapau ʻe ʻikai te mou tauhi ʻeku fonó, he ʻikai te mou lava ke maʻu ʻa e nāunau ko ʻení.”16
Ko e taimi pē ʻeni ke tau fakahaaʻi ai ʻetau fakaʻapaʻapa molumalu ki ha sino ʻo ha taha. ʻOku hoko ia ko e tāpanekale ʻo e laumālié ʻo aʻu ki he taʻengatá. Kuo pau ke hanga hotau laumālié ʻo mapuleʻi hotau ngaahi uʻa fakatuʻasinó. Kuo pau ke tau fakafisi mei he anga fakataʻelotu kotoa pē.17 Kuo pau ke tau “liʻaki ʻa e kovi kotoa pē pea pikitai ki he lelei kotoa pē, [pea] . . . moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he ngutu ʻo e ʻOtua.”18
Koeʻuhí ko e toutou hoko e ngaahi meʻa fakamanavahē ʻi he māmaní, ko ia ʻoku kei ongoʻi veiveiua ai ha niʻihi pe ʻoku ʻi ai koā ha ʻOtua pe ʻikai. Ka ko hono moʻoní, ʻokú Ne kei feinga ke tokoniʻi kitautolu. Kuó Ne fakahā mai e ngaahi leá ni: “Hono ʻikai tuʻo lahi ʻeku ui atu kiate kimoutolu ʻi he ngutu ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí pea ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea ʻaki hoku leʻo pē ʻoʻokú mo e leʻo ʻo e ngaahi maná, . . . ʻuhilá . . . ngaahi afaá, . . . mofuiké, . . . taufa ʻuha maka lalahí, . . . hongé mo e mahaki fakaʻauha ʻo e faʻahinga kotoa pē, . . . peá u fie fakamoʻui kimoutolu ʻaki ʻa e fakamoʻui taʻengatá, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai!”19
Ko e moʻui taʻengatá ʻokú Ne ʻamanaki mai te tau maʻú. ʻOku tau feʻunga ke maʻu ia ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé—maʻatautolu, hotau ngaahi fāmilí mo ʻetau ngaahi kuí. He ʻikai lava ke tau haohaoa taʻe kau ai ʻa kinautolu.20 He ʻikai ke tau lava ʻo fakaʻamu ʻataʻatā pē pea tau aʻu ai ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke tau talangofua ki he ngaahi fono ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení.21
ʻOku angatonu e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOku aʻu foki ki he niʻihi “kuo nau pekia ka ʻoku teʻeki ai ke nau maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ko ʻení, ʻa ia naʻa nau mei tali ia ʻo kapau naʻe fakaʻatā ke nau kei moʻui, te nau hoko ko e kau ʻea-hoko ki he puleʻanga fakalangi ʻo e ʻOtuá.”22 ʻOku mohu ʻaloʻofa ʻEne palaní. Te Ne “fakamāuʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué; pea fakatatau ki he ngaahi holi ʻo honau lotó.”23
Ko e taimi ʻeni ke fakakau ai hotau hingoá ʻi he kakai ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fai ia ʻaki ʻetau totongi vahehongofulú. ʻOkú Ne fakavahehongofuluʻi Hono kakaí ke faitāpuekina ai kinautolu.24 Naʻe tā tuʻo lahi hono akoʻi ʻe Sisitā Nalesoni e lēsoni ko iá ki homau fāmilí.25
Ko e taimi ʻeni ke fokotuʻu ai ʻetau ngaahi taumuʻá ke fenāpasi mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ʻatautolu ʻa ʻEne ngāué mo Hono Nāunaú ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻematé mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”26 Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo e mali temipalé ʻo pehē, “Kapau ʻe [mali] ha tangata mo ha fefine ʻi heʻeku leá, ʻa ia ko ʻeku fonó, pea ʻi he fuakava foʻou mo taʻengatá, . . . [te na] maʻu ʻa e ngaahi nofoʻanga fakatuʻi mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi fonua mo e ngaahi mālohi mo e ngaahi pule, . . . ʻo maʻu hona hakeakiʻí mo e nāunau ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”27 Kuo pau ke tau faʻifaʻitaki ki he sīpinga ʻa e ʻEikí, ʻo ʻofa hangē ko ʻEne ʻofá, lotu hangē ko ʻEne lotú pea kātaki ki he ngataʻangá ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí.28
Ko e Mahuʻinga ʻo e Maté ʻi he Palani Taʻengata ʻa e ʻOtuá
ʻOku mahuʻinga ʻa e maté ki heʻetau moʻui he taʻengatá. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe ha taha e taimi ʻe hoko mai aí, ka ʻoku mahuʻinga ia ki he palani lahi ʻo e fiefiá kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá.29 Fakafetaʻi koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e ʻEikí, ke hoko mai ai ʻa e toetuʻú pea malava ke aʻusia ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e moʻui taʻengatá.30 ʻE lava ke hoko ia ʻi heʻetau talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá. Naʻá Ne folofola, “Ka ʻikai te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú, . . . ʻe ʻikai te mou teitei faʻa hū ki he puleʻanga ʻo e langí.”31 ʻE fakamaauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí32 pea te tau ʻalu atu ki hotau taki taha nofoʻanga kuo teuteu moʻotautolu ʻi he fale ʻo e Tamai Hēvaní.33 ʻOku fakatatali mai e nāunau fakasilesitialé maʻanautolu kuo tauhi faivelenga ki he ngaahi fekau angaʻofa ʻa e ʻOtuá.34
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku tau moʻuí ke tau mate pea tau maté ke tau moʻui—ʻi ha maama ʻe taha. Kapau te tau mateuteu lelei, he ʻikai hoko ʻa e maté ia ko ha meʻa fakalilifu. ʻI heʻetau vakai taʻengata ki aí, ʻoku hoko taimi hala maʻu pē ʻa e maté ia ki he niʻihi ʻoku ʻikai mateuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.
Ko e taimi pē ʻeni ke tau teuteu aí. Pea ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e maté, ʻe lava ke tau laka atu ki he nāunau fakasilesitiale kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní maʻa ʻene fānau faivelengá. Ka ki he ngaahi ʻofaʻanga loto mamahi ʻoku ʻi he māmaní—hangē ko au mo homa fāmilí—ʻoku fakanonga e ngaahi huhu ʻo e maté ʻe he tui taʻeueʻia kia Kalaisí, ʻa ia ko ha ʻamanaki lelei haohaoa, ko ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai kotoa pē, pea mo ha loto holi moʻoni ke tokoniʻi kinautolu.35 ʻE hanga ʻe he tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa ko iá, ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau hū ki he ʻafioʻanga māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, mo hotau hoa taʻengatá mo hotau ngaahi fāmilí pea nofo fakataha mo Ia ʻo taʻengata. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá
1. ʻAlamā 34:32–33; vakai foki, ʻAlamā 13:27.
2. ʻOku naʻinaʻi mai e folofolá kiate kitautolu fakatāutaha ke “ʻikai toe fakafefeka homou lotó; he vakai; ko ʻeni ʻa e kuonga mo e ʻaho ʻo homou fakamoʻuí; pea ko ia, kapau te mou fakatomala . . . , ʻe fakaʻaonga leva kiate kimoutolu ʻa e fuʻu founga lahi ʻo e huhuʻí” (ʻAlamā 34:31).
3. ʻAlamā 34:34; toe fakamamafaʻi.
4. Molomona 9:14; vakai foki, 2 Nīfai 9:15–16; T&F 88:27–32, 34–35; 130:2.
5. T&F 130:18.
6. ʻI he Fuakava Foʻoú, ʻoku fakaʻaongaʻi e foʻi lea ko e mālōlōʻangá ʻo liliu mei he lea nauna faka-Kalisi ko e katapausis, ʻa ia ʻoku ʻuhingá, “ko e nāunauʻia fakalangi ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá.” ʻA ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he mālōlōʻangá, ha ʻelemēniti ʻo e nāunau.
7. Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 54.
8. Vakai, T&F 2:1–3; 138:48; Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 2:39.
9. Vakai, 2 Nīfai 9:27; T&F 98:12; ʻĒpalahame 3:24–26.
10. 2 Nīfai 2:27.
11. Vakai, 2 Tīmote 3:12.
12. 2 Nīfai 9:18.
13. Hilamani 13:38.
14. Henry Van Dyke, “The SunDial at Wells College,” ʻi he The Poems of Henry Van Dyke (1911), 345. Sundial and poem displayed at Wells College, Aurora, New York.
15. 1 Nīfai 10:21.
16. T&F 132:21; vakai foki, T&F 88:36–39.
17. Molonai 10:32; vakai foki, 2 Nīfai 2:21; Molomona 9:28.
18. T&F 98:11.
19. T&F 43:25.
20. Vakai, T&F 128:15, 18.
21. Vakai, T&F 130:20–21.
22. T&F 137:7.
23. T&F 137: 9.
24. Vakai, Malakai 3:10; 3 Nīfai 24:10. ʻOku hanga foki ʻe he vahehongofulú ʻo teuteuʻi e kakaí ke nau matuʻuaki e ʻaho ʻo e tauteá mo e velá (vakai, T&F 85:3).
25. Vakai, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson, Father, Surgeon, Apostle 2003, 104.
26. Mōsese 1:39; vakai foki, Mōsese 6:59; Joseph Smith Translation, Genesis 6:62.
27. T&F 132:19; vakai foki, T&F 75:5; 101:65.
28. Vakai, 2 Nīfai 33:4; 3 Nīfai 15:9; 27:21–22; T&F 14:7.
29. Vakai, ʻAlamā 42:8–9.
30. Vakai, 1 Kolinitō 15:50–54; 1 Sione 5:11, 20; ʻAlamā 12:25; Molomona 9:13; T&F 46:14; 76:40–42, 50–59; 133:62.
31. 3 Nīfai 12:20.
32. Vakai, 1 Nīfai 10:20; 2 Nīfai 9:41–46; ʻAlamā 12:27.
33. Vakai, Sione 14:2; T&F 98:18.
34. Vakai, T&F 78:7; 131:1–3.
35. Vakai, 2 Nīfai 31:20; Mōsaia 16:7–8; Molonai 7:38–48.