Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo pau ke tau fakafepakiʻi ʻi he lototoʻa ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne ʻākilotoa kitautolu mo hotau fāmilí.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻa ia ʻoku ou mamata atu ki aí pea fakatahataha ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní, ʻoku ou kolea ʻa hoʻomou lotu pea mo hoʻomou tuí ʻi heʻeku talia ʻa e fatongia pea mo e lāngilangi ke lea atu kiate kimoutolu.
ʻOku ou fie kamata ʻaki pē haʻaku fakamālō kiate kimoutolu hono kotoa .ʻI he māmani faingataʻa ko ʻení, ʻoku hoko ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ko e lelei taha ia ʻi ha toe kuonga. ʻOku tonu ke vikia ʻa e tui, ngāue tokoni pea mo e ngaahi ngāue ʻa hotau kāingalotú. Ko ha kakai faʻa lotu mo loto tui ʻa kitautolu, pea ʻoku tau feinga maʻu pē ke angalelei pea mo faitotonu. ʻOku tau fetauhiʻaki. ʻOku tau feinga ke fakahā ʻetau ʻofá ki hotau kaungāʻapí.
Ka neongo ia, koeʻuhí ke ʻoua te tau fakafiefiemālie, tuku muʻa ke u lau atu mei he 2 Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná:
“ʻI he ʻaho ko iá [ʻe hanga ʻe he tēvoló] . . .[ʻo] fakalelulelu ʻa kinautolu ke fiemālie anga fakakakano koeʻuhí ke nau pehē: ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione; ʻio, ʻoku tuʻumālie ʻa Saione, ʻoku lelei pē ʻa e meʻa kotoa pē —pea ʻoku kākaaʻi peheʻi ʻa honau laumālié ʻe he tēvoló.”1
Naʻe ʻi ai ha taha naʻá ne pehē kuo lahi ʻa ʻetau fakafiefiemālie ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, pea fakaʻau ke toe fakautuutu ange.
ʻOku ʻikai totonu ke tau fakafiefiemālie. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga fakatuʻutāmaki; ʻoku hā takai ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi fakaʻilongá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina ʻi hotau sosaietí ʻa ia ʻokú ne tuʻu fakamanamana ki he tuʻunga fāmili tukufakaholó. ʻOku hanga ʻe he televīsoné mo e heleʻuhilá ʻi he ngaahi taimi lahi ʻo fakaʻaliʻali mai ha kau tangata mo ha kau fefine tuʻukimuʻa ʻoku angaʻuli, ʻo pehē ko ha kau toʻa nai pea feinga ke ʻai kinautolu ko e faʻifaʻitakiʻanga, hili iá ko e kau tangata mo e kau fefine faiva ko iá ʻoku tuʻu fehangahangai ʻenau tōʻongá mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí. Ko e hā te tau muimui ai ʻi ha taki ʻoku kui? ʻOku tā leʻolahi ʻi he lētioó ha ngaahi hiva ʻoku kovi pea taʻefeʻunga hono ngaahi leá, mo ha ngaahi fakaafe fakatuʻutāmaki, pea ʻikai toe ha faʻahinga kovi fulikivanu hono fakamatalaʻi ai.
ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo pau ke tau fakafepakiʻi ʻi he lototoʻa ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne ʻākilotoa kitautolu mo hotau fāmilí. ʻOku ou ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu, pea pehē ki ha ngaahi fakatātā mei heʻeku moʻuí ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke fakahoko ʻení.
ʻOku ou fie kamata mei he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku ʻikai fakapotopoto ke tau tukunoaʻi ʻa e polokalama fakalangi ko ʻení. ʻE lava ke ne ʻomi ha tupulaki fakalaumālie ki he mēmipa taki taha ʻo e fāmilí, ʻo tokonia ia ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi fakatauvelé ʻa ia ʻoku ʻi he feituʻu kotoa peé. Ko e ngaahi lēsoni ʻoku tuʻuloá, ʻa e ngaahi lēsoni ko ia ʻoku ako ʻi ʻapí. Hangē ko ia naʻe lau ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī mo kinautolu naʻe ʻi muʻ a ʻi aí, “Ko e ʻapí ʻa e makatuʻunga ʻo e moʻui māʻoniʻoní, pea he ʻikai lava ʻe ha toe meʻa ke ne fetongi ia pe fakahoko ʻene ngaahi ngāue mahuʻingá.”2
Naʻe tohi ʻe he tokotaha faʻu tohi mo mataotao ʻi he faitoʻó ko Toketā Keleni J. Tōmani ʻo pehē: “ʻOku mei tatau tofu pē ʻa e kiʻi valevale toki fanauʻí, mo ha ngeʻesi komipiuta, neongo ʻoku ʻikai ke na tatau kinaua mo e komipiutá ʻi ha faʻahinga tafaʻaki ʻe taha. . . . Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fakahū ki he fakakaukau ʻa e kiʻi tamasiʻí ʻi he ngaahi ʻuluaki taʻu ʻe valu ʻo ʻene moʻuí, he ʻikai toe matoʻo ia mei ai. Kapau te ke fakahū ha ngaahi fakamatala hala ki hono ʻatamaí lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ʻení, ʻoku mātuʻaki faingataʻa ʻaupito ke toe toʻo ia mei ai.” Naʻe toe pehē ʻe Toketā Tōmani, “Ko e taʻu ʻoku lahi taha ai ʻa e akó ʻi he moʻui ʻa e tangatá, ko e taʻu uá pe ko e taʻu tolú.”3
ʻOku ou manako ʻi he fakakaukau ko ʻení: “ʻOku hangē ho ʻatamaí ha kōpaté, pea ʻokú ke fakafonu hono ngaahi laupapá.” Tau fakapapauʻi muʻa ʻoku fakafonu ʻa e laupapa ʻo ʻetau kōpaté, pea mo ia ʻi hotau fāmilí, ʻaki ʻa e ngaahi meʻa te nau ʻomai ʻa e malu ki hotau laumālié pea lava ai ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻE lelei ke fakafonu ʻa e ngaahi laupapa ko iá ʻaki ʻa e ʻilo ki he ongoongoleleí, tuí, lotú, ʻofá, ngāue tokoní, talangofuá, faʻifaʻitakiʻangá mo e manava ʻofá.
Ko hono hokó, ʻoku ou fie lave ki he fakamoʻuá. Ko ha ʻaho ʻeni ʻo e meʻa ko e nō, pea ʻi he uike kotoa pē ʻoku aʻutaki mai ʻi heʻetau puha meilí ha ngaahi tuʻuaki kehekehe ʻo e ngaahi kaati fakamoʻuá. ʻOku nau tuʻuaki mai ha totongi tupu māʻulalo, ʻa ia ʻoku ngāue ʻaki ia ʻi ha taimi nounou; ka ko e meʻa ʻoku ʻikai fakatokangaʻí ko e hili pē ʻa e taimi ko iá, ʻoku hiki māʻolunga ʻaupito ʻa e totongi tupú ia. ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake, ko e Siʻí, ʻa ia naʻe hoko ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻOku tuʻuloa ʻa e moʻoni ko ʻení. Naʻá ne pehē:
“Ko e lao ia ʻo ʻetau moʻui fakapaʻangá mo e fakaʻekonōmiká ʻi he māmaní, kuo pau ke fai ha totongi tupu ia ki ha paʻanga ʻoku nō. . . .
ʻOku ʻikai ʻaupito teitei mohe, puke pe mate ʻa e totongi tupú ia; ʻoku ʻikai ʻaupito ʻalu ia ki falemahaki; ʻoku ngāue ia he Sāpaté mo e ngaahi ʻaho mālōloó; ʻoku ʻikai teitei mālōlō ʻeveʻeva ia; ʻoku ʻikai ke ʻalu ia ʻo ʻaʻahi pe folau; ʻoku ʻikai fakafiefia ia; ʻoku ʻikai fakamālōlooʻi ia pe tuli mei he ngāué; ʻoku ʻikai holoki ʻene houa ngāué ʻaʻana. . . . Ko hoʻo ʻefihia pē ki ha moʻua, ko e hoko ia ʻa e totongi tupú ko ho takaua ʻi he miniti kotoa pē ʻo e ʻahó mo e poʻulí; pea he ʻikai te ke lava ʻo taʻofi ia pe hola mei ai; ʻoku ʻikai lava ke tuli ia; ʻoku ʻikai teitei moʻulaloa ia ki ha ngaahi kole tāumaʻu, ngaahi fiemaʻu pe ngaahi tuʻutuʻuni; pea ka ʻi ai ha taimi te ke tō ai ki hono halá pe kolosi ʻi muʻa ʻiate ia pe ʻikai ke ke fai ki heʻene ngaahi fie maʻú, te ne laiki koe.”4
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku fakalilifu kiate au ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tuʻuaki ʻoku ou mamata mo fanongo ki ai ʻoku nau fakaʻaiʻai ke nō kae maluʻi ʻaki honau ngaahi ʻapí. Ko hono fakalea mahinó, ko ʻenau toe nō mōkisi (mortgage) fika ua ʻaki ia e ʻapí. ʻOku ʻuhinga hono fokotuʻutuʻu pehē ʻo e ngaahi tuʻuakí ni ko hono fakatauveleʻi kitautolu ke tau nō lahi ange ka tau maʻu ha ngaahi meʻa lahi ange. Ko e meʻa ko ia ʻoku ʻikai talamaí, ko e foʻi moʻoni ko ia kapau he ʻikai lava ʻo totongi ʻa e nō ʻapi ko ʻeni “hono ua (second mortgage)” ʻe lava pē ke mole ai ho ʻapí.
Fakamamaʻo mei he lau fakapoto mo tulitonuhia ko ia ʻoku pehē ko e ngaahi koloa naʻe fakamānako hono kumí kuo hoko ia ko e ngaahi koloa ʻoku matuʻaki fie maʻu he ʻahó ni. ʻOku ʻikai ko ha fiemaʻu vivili ia, tuku kehe kapau te tau ʻai ia ke pehē. ʻOku lahi ʻa e kau mali kei talavou ʻi he ʻahó ni ʻoku nau holi ke kamata ʻaki ha ngaahi meʻalele lahi pea maʻu mo e faʻahinga fale naʻe ngāueʻi ʻe he Tamaí mo e Faʻeé ʻi he kotoa ʻo ʻena moʻuí. Ko e meʻa leva ʻoku hokó, ko ʻena fakahoko ha fakamoʻua taimi lōloa (long term) ʻo makatuʻunga ʻi hona vāhengá fakatouʻosi. Mahalo te na toki fakatokangaʻi hake ka kuo tōmui, kuo pau ke ʻi ai ʻa e ngaahi liliu ʻe hoko, ʻoku toutama ʻa e kakai fefiné, ʻoku fehangahangai ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi mo e mahamahakí, mole ʻa e ngāué, hoko mo e ngaahi fakatamaki fakaenatula mo e ngaahi meʻa kehe, pea ʻikai toe lava ai ʻo totongi ʻa e nō ʻo maluʻi ʻaki ʻa e ʻapí, ʻa ia naʻe fakafalala ki he vāhenga ʻe uá.
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau maʻú.
Ko hono hokó, ʻoku ou ongoʻi mālohi ke u lea ki he ngaahi faʻeé, ngaahi tamaí, pea ki he ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné.
ʻOku ou fie lea ki he ngaahi tamai mo e faʻē kotoa pē–ke mou hoko ko ha taha fakafanongo lelei. ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻa e fetuʻutakí ʻi hotau māmani femoʻuekiná ni. Tuku taimi ke ke fakafanongo. Pea kiate kimoutolu fānau, mou talanoa ki hoʻomou ongo mātuʻá. Mahalo pē ʻe faingataʻa ke mahino, ka kuo ʻosi fehangahangai hoʻomou mātuʻá mo e ngaahi faingataʻa tatau ʻoku mou fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní. Ko e taimi lahi ʻoku mahino ange kiate kinautolu ʻa e ola hoʻomou ngaahi filí. ʻOku nau lotua kimoutolu ʻi he ʻaho takitaha pea ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke ʻoatu maʻamoutolu ha faleʻi mo ha akonaki.
Ngaahi faʻē, mou vahevahe ʻa e ngaahi ngāue fakaʻapí. ʻOku faʻa faingofua ange ke ke fai kotoa pē ia ʻe koe ʻi hano toe fakakolekole hoʻo fānaú ke tokoni atu, ka ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ke nau ako ʻa hono mahuʻinga ko ia ke fakahoko ʻenau tafaʻakí.
Ngaahi tamai, ʻoku ou tapou atu kiate kimoutolu ke mou fakahā ʻa e ʻofa mo e angalelei ki ho uaifí. Mou faʻa kātakiʻi hoʻomou fānaú. ʻOua te mou fakatōliʻa ʻenau fiemaʻú he ʻoku totonu ke nau ako ke ngāue mo fakafalala pē kiate kinautolu.
ʻOku ou fakalotolahiʻi kimoutolu ke mou ʻoange ha taimi maʻa hoʻomou fānaú. Kuó u fanongo ʻi he pehē ʻoku teʻeki ha tangata ia, te ne pehē ʻi he ʻamanaki ke ne pekiá, ʻokú ne fakaʻamu naʻe toe lahi ange ʻa hono taimi ʻi he ngāué.
ʻOku ou manako ʻaupito ʻi he fakatātā ko ʻení naʻe toʻo mei ha fatu ʻa ʻAfa Kōtoni naʻe ui “Ko Ha ʻAho ʻi he Matātahí.” Naʻá ne pehē:
“Naʻe palōmesi mai ʻema tamaí te ne ʻave kimaua ki he sēkasí ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu mā tolú nai pea taʻu hongofulu hoku tehiná. Ka naʻe fai mai ha telefoni he taimi kai hoʻataá; pea naʻe fie maʻu fakavavevave ia ki ha pisinisi ke fai ʻi loto kolo. Naʻá ma teuteu pē ki haʻama loto mamahi. Peá ma fanongo atu ki heʻene pehē ʻi he telefoní, ʻIkai, he ʻikai te u ʻalu atu. Kuo pau ke fakatatali ia.’
“Naʻá ne foki mai ki he tēpilé, pea naʻe malimali ʻa e fineʻeikí [peá ne pehē ange]. ʻOkú ke ʻilo ʻe toe foki mai pē ʻa e sēkasí ia.’
Naʻe pehē ange leva ʻe he tangataʻeikí, ‘Oku ou ʻilo, ka he ʻikai toe foki mai ʻa e kei tamasiʻí ia.’”5
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻe vave ke ʻosi ʻa homou taimi mo hoʻomou fānaú. ʻOua te mou fakatoloi hoʻomou feohí ʻi he taimí ni. Naʻe toe fakalea ia ʻe ha taha ʻo pehē: Kapau ko ʻetau moʻuí ke hohaʻa pē ki he ʻapongipongí, ta ʻe mole meiate kitautolu ʻa e ngaahi faingamālie ʻo e ʻaho ní; pea ʻikai ha meʻa ke tau manatu ki ai he kuohilí.6
Ngaahi mātuʻa, mou tokoni ki hoʻomou fānaú ke fokotuʻu haʻanau ngaahi taumuʻa ki he akó mo e ngāué. Tokoniʻi homou ngaahi fohá ke ako ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí pea ke nau fakaʻapaʻapa foki ki he kakai fefiné mo e fānaú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “Ko e taimi ʻoku tau akoʻi ai ha toʻu tangata foʻoú, ʻe fai pehē foki ʻa e māmaní ʻi he ngaahi taʻu siʻi ka hoko maí. Kapau ʻoku mou manavasiʻi ki he kahaʻú, vakai ki he founga ohi hake hoʻomou fānaú.”7
ʻE lava pē ke fakaʻaongaʻi e lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki hono ʻofaʻanga ko Timoté: “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui mo e māʻoniʻoni.”8
Siʻi ngaahi mātuʻa, mou moʻui koeʻuhí ke lava hoʻomou fānaú ʻo pehē ʻoku taau ke nau muimui ʻi hoʻomou ngaahi faʻifaʻitakiʻangá.
ʻOku ou fakatokanga atu ki he ngaahi fāmilí kotoa: Mou fekumi ki homou tukufakaholó. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi, ki he lahi taha ʻe ala lavá, ʻa kinautolu ne muʻa mai ʻiate kitautolú. ʻOku tau ʻiloʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ki heʻetau ngaahi kuí.
ʻOku ou manatuʻi ʻi heʻeku kei siʻí ʻa ʻeku fanongo ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ki heʻeku ngaahi kui ʻi he tafaʻaki Milá. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1848 naʻe kau ai ʻeku ongo kui tolú, Sālesi Sitīuati Mila mo Mele Makāueni, ki he Siasí ʻi hona fonuá ko Sikotilani, pea naʻá na mavahe mei hona ʻapí ʻi Lutakeleni ʻi Sikotilaní ʻo folaua mai e Tahi ʻAtalanitikí. Naʻá na tūʻuta hake ki he taulanga ʻi Niu ʻŌliní pea toe folau hake mo ha kāingalotu, ʻi he Vaitafe Misisipí ki Seni Luisi ʻi Mīsulí, ʻo aʻu ki ai ʻi he 1849. Ko e taha ʻena fānau ʻe toko 11, ko Makeleta, naʻe hoko ia ko ʻeku kui fefine uá: ʻI he taimi naʻe tūʻuta ai ʻa e kiʻi fāmilí ki Seni Luisi, naʻa nau palani ke ngāueʻi ha paʻanga feʻunga ke fakaaʻu ʻenau fonongá ki he Teleʻa Sōlekí, ka naʻe tō ʻa e mahaki kōlela fakaʻauhá ʻi he feituʻú ni. Naʻe uesia lahi ʻa e fāmili Milá: ʻi ha uike pē ʻe ua, naʻe mate ʻa e faʻeé, tamaí pea mo ha toko ua ʻi hona ngaahi fohá. Naʻe taʻu 13 ʻa ʻeku kui uá, ʻa Makeleta Mila he taimi ko iá.
Koeʻuhí ko e lahi ʻa e maté ʻi he feituʻu ko iá, naʻe ʻikai ha toe puha mate ia—ʻi ha faʻahinga totongi pē. Naʻe hanga ʻe he ongo tamaiki tangata lalahi naʻe kei moʻuí ʻo veteki ʻa e ʻā pulú ke ngaohi ʻaki ha fanga kiʻi puha mate maʻanautolu ʻi he fāmilí kuo maté.
Naʻe mavahe leva mei Seni Luisi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1850 ʻa e toko hiva paea naʻe kei moʻui ʻi he fānau Milá, fakataha mo e husepāniti ʻo ha taha ʻo e ngaahi ʻofefine lalahi, pea mo ha pulu ngāue ʻe fā mo e saliote ʻe taha, ʻo faifai pea nau aʻu ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he taʻu tatau.
ʻOku lahi hoku moʻua ki he faʻahingá ni mo e ngaahi kui kehe naʻa nau ʻofaʻi ʻa e ongoongoleleí pea mātuʻaki ʻofa moʻoni ki he ʻEikí ʻo nau loto ai ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa naʻa nau maʻú, ʻo kau ai mo ʻenau moʻuí, maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku hounga kiate au ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa ia ʻokú ne haʻi fakataha kimautolu ki ʻitānití.
ʻOku ou fakamamafaʻi atu ʻa hono mātuʻaki mahu'inga fau ʻo e ngaahi ngāue ʻoku tau fakahoko ʻi he temipale ʻo e ʻEikí maʻa hotau kāinga kuo pekiá.
ʻI he māhina ʻe ua kuo ʻosí, naʻe fakataha mai ha niʻihi hoku fāmilí ki he Temipale Sōlekí ke mau fai ha sila ki ha niʻihi ʻo ʻemau ngaahi kui kuo pekiá. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālie taha kuo aʻusia fakataha ʻe homau fāmilí pea naʻe fakatupulaki ʻa ʻemau feʻofaʻakí mo ʻemau ongoʻi ʻa homau tufakanga ke moʻui taau mo homau tukufakaholó.
ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi he kei ʻave kalasi lēsoni fakalotu ʻa homa foha siʻisiʻi taha ko Kalaké ʻi he ʻUnivēsiti ko Pilikami ʻIongí, naʻe fehuʻi kiate ia ʻe he faiakó, “Kalake, ko e hā ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui ʻa hoʻo tamaí ʻokú ke manatuʻi lelei tahá?”
Naʻe toki tohi mai ki mui ʻa e faiakó ʻo talamai kiate au ʻa e tali naʻe fai ʻe Kalake ki he kalasí. Ne pehē ʻe Kalake, “ʻI he taimi naʻá ku kei tīkoni ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻá ku alu ai mo ʻeku tangataʻeikí ʻo fana moa kaivao ofi ki Mālate ʻi ʻAitahō. Ko e ʻaho Mōnite ia—pea ko e ʻaho fakaʻosi ia ʻo e faʻahitaʻu fana moa kaivaó. Naʻá ma lue holo he vaó ʻo fakasio moa ka naʻe toko siʻi pē ʻa e fanga moa ne ma sio ki aí, kau ai mo e fanga moa ne ʻikai tau ai ʻema faná. Naʻe sio ʻeku Tamaí ki heʻene uasí peá ne pehē mai leva, ʻKalake, toʻo ʻa e mahafu ʻo ʻeta meʻafaná peá ta tuku ia ʻi he luo ko ʻení. Te ta tūʻulutui hifo leva ʻo lotu.’ Naʻá ku fakakaukau atu ʻe lotu ʻeku Tamaí ke maʻu ha moa kaivao, ka naʻe hala ʻeku maʻú. Naʻá ne fakamatala mai kiate au naʻe puke lahi ʻaupito ʻa ʻEletā Lisiate L. ʻĒveni pea ʻi he hoko ʻa e 12 hoʻatā ʻi he ʻaho Mōnite ko iá, ʻe tūʻulutui ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e Kōlomu ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá—ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi aí—ʻo lotua fakamāatoato fakataha ʻa Eletā ʻĒveni. Naʻá ma toʻo homa tataá peá ma lotu.”
Naʻá ku manatuʻi lelei ʻene hokó, ka naʻe ʻikai haʻaku misi naʻe siofi ʻeni ʻe hoku fohá, peá ne ako mo langaki hake ai ʻene fakamoʻoní.
ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe ʻi ai haʻamau kiʻi tamasiʻi tufa pepa naʻe ʻikai ke ne tufa ʻa e pepá ʻi he founga totonú. Ne ʻikai ke tuku mai ʻa e pepá ʻi he matapaá, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe tolongi ia ki he loto ngoué pe ko e lī pē he toumuʻá. Naʻe ʻi ai leva ha niʻihi ʻo e kakai ne tufa pepa ki aí, naʻe kamata ke nau fai ha tohi lāunga. Naʻe haʻu ʻi ha ʻaho ʻe taha ha fakafofonga ʻo e niʻihi ko ʻení ki homau ʻapí ʻo kole ki hoku malí, ʻa Falanisesi, ke fakamoʻoni ʻi he tohi lāungá. Naʻá ne fakafisinga ke fai ia ʻo ne pehē ange, “Kovi ʻeku loi, ko e kiʻi tamasiʻí ʻoku kei siʻi pea ʻoku fuʻu mamafa ʻa e pepá ia ki ai. He ʻikai te u fakaanga au he ko ʻene lelei tahá pē ia.” Ka neongo iá, naʻe toko lahi ha niʻihi naʻa nau fakamoʻoni he tohi lāungá pea ʻave atu ia ki he pule ʻa e kiʻi tamasiʻí.
Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ku foki mai ki ʻapi mei he ngaué ʻoku tangi ange ʻa Falanisesi. ʻI heʻene toki lava ko ia ke lea maí, naʻá ne talamai naʻá ne fanongo ai naʻe toki ʻilo atu ʻa e sino ʻo e kiʻi tamasiʻi tufa pepá ʻi honau fale tauʻanga meʻalelé kuó ne ʻosi taonakita. Ko e meʻa naʻe hokó, naʻe lahi fau siʻono fakaangaʻí ʻo ʻikai ke ne kei matuʻuaki. Naʻá ma fakamālō lahi ʻi he ʻikai ke ma kau ʻi he fakaanga ko iá. Hono ʻikai ko ha lēsoni mahino ʻeni ki he mahuʻinga ʻo e ʻikai ke te fakamaauʻi ha tahá pea mo e angaʻofa ko ia ki he tokotaha kotoa pē.
ʻOku totonu ke hoko ʻa e Fakamoʻuí ko e faʻifaʻitakiʻanga maʻatautolu. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻo kau kiate Iá, pea “tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”9 “Naʻá ne feʻaluʻaki ʻo fai lelei . . . he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá.”10
Manatuʻi muʻa ʻe hā ngali vale ki he tangatá ʻa e poto ʻo e ʻOtuá, ka ko e foʻi lēsoni tuʻukimuʻa taha te tau lava ʻo ako ʻi he moʻui fakamatelié, ko e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá pea talangofua ki ai ha tangata, ʻe tonu maʻu pē ʻa e tangata ko iá.
Fakatauange ke tau muimui maʻu ai pē ki he Pilinisi ʻo e Melinó, ʻa ia naʻá Ne fakahā tonu mai ʻa e founga ke tau muimui aí, pea ʻi heʻetau fai iá, te tau hao ai ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. ʻE fakahaofi kitautolu ʻe Heʻene palani faka-ʻOtuá mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolú. ʻOku fakahinohino mai ʻe Heʻene sīpingá ʻa e halá. ʻI he taimi naʻá Ne fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí, naʻá Ne sītuʻa mei ai. ʻI hono fakaʻaliʻali ke foaki ange ʻa e māmaní, naʻe ʻikai ke Ne tali ia. ʻI he taimi ne fiemaʻu ai ʻa ʻEne moʻuí, naʻá Ne foaki ia.
Ko e taimí ʻeni. Ko e feituʻú ʻeni. ʻOfa ke tau muimui kiate Ia, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaauhima'u'anga fakamatalá
1. 2 Nīfai 28:20–21.
2. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Fēpueli 11, 199; vakai, Liahona, Tīsema 1999, 1.
3. How to Teach Your Baby to Read (1963, 1964), 43–45.
4. In Conference Report Apr. 1938, 102–3.
5. Vakai, A Touch of Wonder (1974), 77–78.
6. Vakai, Meredith Willson and Franklin Lacey, The Music Man (1957)
7. “Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí”, Liahona, Māʻasi 2001, 2.
8. 1 Tīmote 4:12.
9. Luke 2:52.
10. Ngāue 10:38.