ʻEletā Henry B. Eyring
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko e sivi lahi taha ʻo e moʻuí ko hono vakaiʻi pe te tau tokanga mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.
Kuo ʻosi fakakaukau atu hotau toko lahi ki he founga te tau teuteu ai ki he afaá. Kuo tau ʻosi mamata mo ongoʻi siʻi faingataʻaʻia ʻa e houʻeiki fafiné, tangatá, fānaú, kau toulekeleká mo e kau vaivaí kuo tofanga ʻi ha ngaahi afā, peaukula, tau, pea mo e laʻalaʻaá. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku tau faʻa tali ʻakí: “ʻE founga fēfē haʻaku mateuteu?” Pea ʻoku hoko leva e fakavavevave ke fakatau mai mo tānaki ha meʻa pē ʻoku pehē ʻe he kakaí te nau ala fiemaʻu he ʻaho te nau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa peheé.
Ka ʻoku ʻi ai ha teuteu mahuʻinga ange kuo pau ke tau fakahoko ki he ngaahi sivi kuo pau ke hoko fakatāutaha mai kiate kitautolú. Kuo pau ke kamata kei taimi ʻa e teuteu ko iá koeʻuhí he ʻe fie maʻu ha taimi ki ai. He ʻikai lava ʻo fakatau mai e meʻa te tau fiemaʻú. He ʻikai ke lava ʻo kole. ʻOku molengofua. Pea kuo pau ke toutou fakaʻaongaʻi.
Ko e meʻa te tau fie maʻu ʻi he ʻaho hotau siviʻí ko ha teuteu fakalaumālie. Kuo pau ke tau fakatupulaki ha tui mālohi kia Sīsū Kalaisi kae lava ke tau paasi ai ʻi he sivi ʻo e moʻuí, ʻa ē ʻe makatuʻunga ai ʻetau maʻu ʻa ʻitānití. Ko e sivi ko iá ko ha konga ia ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá maʻatautolu ʻi he Fakatupú.
Ne ʻomi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e fakamatala ʻa e ʻEikí ki he sivi ʻoku tau fehangahangai mo iá. Ne faʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa e māmaní. ʻOku tala mai ʻe he folofola ko ʻení ʻa e taumuʻa ʻo e Fakatupú: “Te tau ʻalu hifo, he ʻoku ʻi hena ha vahaʻa ʻataʻatā, pe te tau toʻo mei he ngaahi meʻá ni, pea te tau fakatupu ha maama ʻa ia ʻe lava ke nofo ai ʻa kinautolú ni; Pea te tau [siviʻi] ʻakinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEikí ko honau ʻOtuá.”1
Ko ia, ko e sivi lahi taha ʻo e moʻuí ko hono vakaiʻi pe te tau tokanga mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ko hono matuʻuaki ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, ka ko e fili ʻo e totonú ʻi he lotolotonga ʻenau taulōfuʻú. Pea ko e meʻa fakamamahi ʻo e moʻuí ko e ʻikai lavaʻi ʻa e sivi ko iá, pea ʻikai ai ke tau feʻunga ke foki ʻi he lāngilangi ki hotau ʻapi fakalangí.
Ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa ha Tamai Fakalangi. Naʻá Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo Ne akoʻi kitautolu ki muʻa pea fanauʻi kitautolu ki māmaní. Naʻá Ne folofola mai ʻokú Ne fakaʻamu ke foaki mai e meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú. Koeʻuhí ke tau taau ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ko iá, ne pau ai ke tau maʻu ha sino fakamatelie pea siviʻi kitautolu. Pea koeʻuhí ko e ngaahi sino fakamatelie ko iá, te tau fehangahangai ai mo e mamahí, puké, pea mo e maté.
Te tau moʻulaloa ki he ngaahi fakatauelé tuʻunga he ngaahi holi mo e ngaahi vaivai ne hoko mai mo hotau ngaahi sino fakamatelié. ʻE fakatauveleʻi kitautolu ʻe ha ngaahi mālohi olopoto ʻo e koví ke tau moʻulaloa ki he ngaahi fakatauvele ko iá. ʻE ʻi ai ha ngaahi matangi mālohi ʻo e moʻuí ʻa ia kuo pau ai ke tau fakahoko ha ngaahi fili ʻo ngāueʻaki ʻa e tuí ki he ngaahi meʻa he ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki ai ʻaki hotau mata fakanatulá.
Naʻe talaʻofa mai ʻe hoko ʻa Sihova pe ko Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. Te Ne fakapapauʻi te tau lava ʻo toetuʻu. Pea te Ne ʻai ke tau malava ʻo lavaʻi e sivi ʻo e moʻuí ʻo kapau te tau tui kiate Ia ʻo talangofua. Naʻa tau kalanga fiefia ʻi he ongoongo leleí ni.
ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha potu folofola mei he Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū Kalaisi, ʻa hono faingataʻa ʻo e siví mo ia ʻe fie maʻu ke tau lavaʻi aí:
“Ko ia, fakafiefiaʻi homou lotó, pea manatu ʻoku mou tauʻatāina ke fai maʻamoutolu – ke fili ʻa e hala ʻo e mate taʻengatá pe ko e hala ʻo e moʻui taʻengatá.
“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, fakafiemālie homou lotó ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ki he loto ʻo e tēvoló pea mo e kakanó; pea manatu, ʻo ka ʻosi hono fakafiemālieʻi homou lotó ki he ʻOtuá, ʻoku fou homou fakamoʻuí pe tuʻunga homou fakamoʻuí ʻi he ʻaloʻofa pē ʻa e ʻOtuá.
“Ko ia, ʻofa ke fokotuʻu hake ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá mei he maté ʻi he mālohi ʻo e toetuʻú, kae ʻumaʻā mei he mate taʻengatá, ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí koeʻuhí ke maʻu ʻa kimoutolu ʻi he puleʻanga taʻengata ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke mou fakaongoongoleleiʻi ia, koeʻuhí ko e ʻaloʻofa fakaʻOtuá. ʻĒmeni.”2
ʻE fie maʻu ha tui taʻe ueʻia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke fili ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá. Te tau lava ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tui ko iá ke ʻilo ai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Te tau fakatupulaki e mālohi ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo ka tau ngāueʻi e tui ko iá. Pea te tau lava ʻo tekeʻi e fakatauvelé mo maʻu ha fakamolemole ʻi he Fakaleleí ʻo ka tau fakaʻaongaʻi e tui kia Sīsū Kalaisí.
ʻE fie maʻu ke tau ʻosi fakatupulaki mo tanumaki kei taimi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ki muʻa pea toki ʻohofi kitautolu ʻe Sētané, he kuo pau ke ne fakahoko ia, ʻaki ʻa e veiveiuá, mo ne fakataueleʻi kitautolu ʻi he ʻetau holi fakakakanó, pea ʻaki ha ngaahi leʻo loi, ʻo pehē ʻoku lelei ʻa e koví pea ʻoku ʻikai ha angahala. ʻOku lolotonga taulōfuʻu mai ʻa e ngaahi matangi fakalaumālie ko iá. ʻOku tau ʻamanaki ʻe toe kovi ange kae ʻoua kuo toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí.
Neongo pe ko e hā e lahi ʻo ʻetau tui ke talangofua ki he ʻOtuá he lolotonga ní, ʻe fiemaʻu ke tau kei fakamālohia mo fakafoʻou maʻu pē. Te tau lava ʻo fakahoko ʻeni ʻaki haʻatau fakapapauʻi he taimí ni ke toe vave ange ʻetau talangofuá mo vilitaki ke kātakí. Ko e kī ki he mateuteu fakalaumālié ko e ako ke kamata kei taimi mo taʻefeliliuaki. Ko hono fili fakamatelié ʻa e fakatoloí mo e feliliuakí.
Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha tuʻunga ʻe fā ke ke akoako fakahoko ai ʻa e talangofua vavé mo taʻefeliliuakí. ʻUluakí, ko e fekau ko ia ke [keinanga] ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. Uá, ke lotu maʻu pē. Tolú, ko e fekau ko ia ke hoko ko ha taha totongi vahehongofulu kakató. Pea ko hono faá ke hola mei he angahalá mo hono ngaahi nunuʻa fakalilifú. ʻOku nau fie maʻu kotoa ʻa e tuí kae kamata pea tuiaki atu ai. Pea te nau lava kotoa ke fakamālohia hoʻo malava ko ia ke ʻilo pea mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.
Kuo mou ʻosi maʻu kotoa e tokoni ʻa e ʻEikí ke mou kamatá. Ne mou maʻu ʻi ʻAokosi ha talaʻofa meia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, kapau te mou lau e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻosi ki he fakaʻosinga ʻo e taʻú, ʻa ia naʻe pehē: “He ʻikai ke u momou ke palōmesi atu kapau te mou talangofua ki he polokalama faingofuá ni, tatau ai pē pe ko e hā hano tuʻo lahi hoʻo lau ki muʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hoko mai ki hoʻo m oʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā ʻoku mālohí ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e Alo ʻo e ʻOtuá.”3
Ko e talaʻofa ia ʻo e tui lahi ʻoku tau fie maʻú ke tau mateuteu fakalaumālié. Kapau naʻe fakatoloi ʻetau kamata talangofua ki he fakaafe ne ueʻi fakalaumālie ko iá, ʻe fakaʻau ʻo toe lahi ange ʻa e ngaahi peesi ʻe fie maʻu ke tau lau ʻi he ʻaho takitahá. Pea kapau ʻe siʻaki ʻetau laukongá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, ʻoku fakautuutu ʻa e tuʻunga he ʻikai ke tau toe malava aí. Ko hono ʻuhinga ia ne u fili ai ke u laukonga ʻo lahi ange ʻi heʻeku palani faka-ʻahó, koeʻuhí ke fakapapauʻi te u taau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e laumālie ʻo e tukupā mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi kuo talaʻofa maí. Ka ʻosi ʻa Tīsema, kuó u ʻosi ako au ke u kamata he mōmēniti pē ʻe hoko mai aí ha fekau mei he ʻOtuá mo talangofua taʻefeliliuaki.
ʻIkai ngata ai, ʻi heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, te u lotu ke tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke u ʻiloʻi e meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u fakahokó. ʻOku ʻi ai ha talaʻofa ki he kole ko iá ʻoku tali pē ʻe he tohí: “Ko ia, ne u pehē kiate kimoutolu, [keinanga] ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”4
Te u fakahoko he vave tahá ha meʻa ʻe tala mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku totonu ke u fakahoko ʻi heʻeku lau mo fifili ki he Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻosi ʻeni ʻi Tīsema, ʻe lahi fau ha ngaahi meʻa ʻe hoko kiate au ʻi hono fakalahi ʻeku tuí ke u talangofua. Pea ko ia, ʻe fakamālohia ai ʻeku tuí. Pea te u ʻilo ʻi he meʻa te u fouá pe ko e hā ʻe maʻu ʻi he fekumi kei taimi maʻu ai pē ki he folofolá, ke ʻilo pe ko e hā ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u fakahokó pea mo ʻeku fakahoko iá. Kapau te tau fakahoko ia, te tau mateuteu lelei ange ki he ngaahi matangi mālohi angé ʻi heʻenau hoko maí.
Te tau maʻu ha faingamālie ke fili pe ko e hā te tau fakahoko ʻi he ʻosi e ʻaho ʻuluaki ʻo Sānualí. Te tau lava ʻo kiʻi mānava mo pehē: “Kuó u fokotuʻu ha tānakiʻanga lelei ʻo e tuí ʻaki haʻaku kamata kei taimi pea mo talangofua maʻu pē. Te u tauhi ia ʻi ha vahaʻa taimi ki ha taimi ʻe toe siviʻi ai au ʻi ha ngaahi faingataʻa.” Ka ʻoku ʻi ai ha founga lelei ange ki he teuteú, koeʻuhí he ʻoku molengofua ʻa e tui ʻoku mālohí. Te tau lava ʻo fili ke tuiaki atu ʻi hono ako e folofola ʻa Kalaisí ʻi he ngaahi tohi folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. Ko e meʻa ʻeni te u fakahokó. Te u toe foki ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo ako ke lahi ange mo toutou fakahoko ia. Te u toki houngaʻia ai ʻi he meʻa kuo fakahoko ʻe he tukupā mo e talaʻofa ʻa e palōfitá ʻo ne akoʻi au ki he founga ke u maʻu ai ha tui lahi ange mo pukepuke iá.
ʻE lava foki ʻe he lotu fakatāutahá ke fakatupulaki ʻetau tui ke fakahoko e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Kuo fekau ke tau lotu maʻu ai pē ke ʻoua naʻa ikunaʻi kitautolu. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi maluʻi te tau fie maʻú, ko ha tokoni fakahangatonu mai ʻa e ʻOtuá. Ka ko hono lahi tahá ʻe maʻu ia mei hono fakatupulaki ʻetau tui ke talangofuá. Te tau lava ʻo lotu he ʻaho kotoa pē ke ʻilo pe ko e hā ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau faí. Te tau lava ʻo tukupā ke tau kamata fakahoko vave ia ʻi hono ʻomi e talí. Ko e meʻa ʻoku ou ʻiló, ʻokú Ne tali maʻu pē ʻa e faʻahinga kole peheé. Hili iá, pea te tau lava ʻo fili ke talangofua. ʻI heʻetau fakahoko ʻení, te tau fakatupulaki ai ha tui feʻunga ʻo ʻikai ai ke ikunaʻi kitautolu. Pea te tau maʻu mo ha tui ke toutou toe foki ʻo maʻu ha fakahinohino lahi ange. ʻI he tō mai ʻa e ngaahi matangi mālohí, te tau mateuteu ke laka atu ʻo fakahoko ʻa ia kuo fekau ʻe he ʻEikí.
Ne fakaʻaliʻali mai ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo ha lotu momoi pehē. Naʻá Ne lotu ʻi he Ngoue ko Ketisemaní ʻi Heʻene fakahoko ʻa e Fakaleleí, ke fakahoko pē ʻa e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. Naʻá Ne ʻafioʻi ko e finangalo ʻo ʻEne Tamaí ke Ne fakahoko ʻa e meʻa ko ia ʻoku mātuʻaki mamahi mo taukakapá, pea ʻoku ʻikai lava ke mahinó. Naʻe ʻikai lotu pē ke Ne tali e finangalo ʻo e Tamaí ka ke Ne fakahoko foki ia. Naʻá Ne fakahā mai ʻa e founga ke lotu ai ʻi he loto anga-vaivai mo haohaoa.
ʻOku toe fekauʻaki foki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahoko ʻo e tui kei taimi mo taʻefeliliuakí ki he fekau ke totongi vahehongofulú. ʻOku ʻikai totonu ke tau tatali ke toki aʻu pē ki he vakaiʻi fakataʻu ʻo e vahehongofulú ke hoko ai ko ha taha vahehongofulu kakato. Te tau lava pē ʻo fili he taimí ni. ʻOku fie maʻu ha taimi ia ke tau ako ke mapuleʻi ʻetau fakamolé, ʻo tui ko e meʻa ʻoku tau maʻú ʻoku maʻu ia mei he ʻOtuá. ʻOku fie maʻu e tuí ke tau totongi vahehongofulu taimi totonu ʻo ʻikai fakatoloi.
Kapau te tau pehē he taimí ni ke tau hoko ko ha taha totongi vahehongofulu kakato pea kapau ʻoku tau totongi pau ia, ʻe tafe mai ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he lolotonga ʻo e taʻú, pea pehē ki he taimi hono vakaiʻi fakataʻu ʻo e vahehongofulú. ʻI heʻetau fili he taimí ni ke hoko ko ha taha totongi vahehongofulu kakato pea mo feinga maʻu pē ke talangofua, ʻe fakamālohia ai ʻetau tuí, pea fakaʻau pē ke molū hotau lotó. Ko e liliu ko ia ʻi hotau lotó tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ope atu ia ʻi he foaki ʻo ʻetau paʻangá pe koloá, ʻoku malava ai ʻe he ʻEikí ke talaʻofa ki he kau vahehongofulu kakató ha maluʻi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.5 Te tau lava ʻo falala te tau taau mo e tāpuaki ʻo e maluʻi ko ʻení, ʻo kapau te tau tukupā he taimí ni ke totongi vahehongofulu kakato pea fakahoko maʻu pē ia.
ʻOku toe fakaʻaongaʻi pē ʻa e mālohi tatau ʻo e fili kei taimí, ke fakahaaʻi ʻaki e tuí pea mo tuʻukāivi ʻi he talangofuá, ki hono maʻu ʻo ha tui ke tekeʻi ʻa e fakatauvelé mo maʻu ha fakamolemolé. Ko e taimi lelei taha ke tekeʻi ai ʻa e fakatauvelé, ko hano fakahoko kei taimi ia. Ko e taimi lelei taha ki he fakatomalá ko e taimí ni. ʻE fakahū ʻe he tēvoló ha ngaahi fakakaukau ki hotau ʻatamaí ke fakatauveleʻi kitautolu. Ka te tau lava ʻo fili kei taimi ke tui mo kapusi e ngaahi fakakaukau koví telia naʻa tau ngāue ki ai. Pea te tau lava foki ʻo fili ke fakatomala vave ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ki muʻa ʻoku teʻeki ai fakavaivaiʻi ʻe Sētane ʻetau tuí pea haʻi kitautolu. ʻOku lelei ange ke kole fakamolemole he taimí ni, ʻi hano toki fakahoko ʻamuiange.
ʻI he tokoto ʻeku tangataʻeikí ʻo meimei maté, ne u ʻeke ange pe ʻokú ne pehē kuo taimi nai ke ne fakatomala mo lotu ʻo kole fakamolemole mei ha faʻahinga angahala ʻoku teʻeki fakaleleiʻi mo e ʻOtuá. Mahalo pē naʻá ne ongoʻi ʻi hoku leʻó ha kiʻi meʻa ke manavasiʻi ai ki he maté mo e Fakamāú. Ka naʻá ne kata leʻo siʻi pē, malimali peá ne pehē mai, “ʻE Hale, ʻikai, ne u fakatomala mai heʻeku moʻuí kotoa.”
ʻE hanga ʻe ha fili he taimí ni ke tui mo talangofua maʻu peé ʻo ʻomi ʻi hono taimi totonu, ha tui lahi mo ha loto fakapapau. Ko e faʻahinga mateuteu fakalaumālie ia ʻoku tau fie maʻú. Te ne fakafeʻungaʻi kitautolu ʻi he ngaahi momeniti ʻo e faingataʻá ke tau maʻu e talaʻofa ʻa e ʻEikí, “kapau kuo mou mateuteu ʻe ʻikai te mou manavahē.”6
ʻE moʻoni ia he taimi te tau fehangahangai ai mo e ngaahi taufa ʻo e moʻuí pea tuʻunuku mai ʻa e maté. Kuo ʻosi foaki mai ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo Pelé ʻa e ngaahi tokoni kotoa pē ʻokú Na malavá, ke tau lavaʻi ʻa e sivi kuo tuku mai ʻi he moʻuí . Ka kuo pau ke tau fili ke talangofua pea fakahoko ia. ʻOku tau fakatupulaki ʻa e tui ke lavaʻi ʻa e ngaahi siví ʻi ha vahaʻa taimi pea ʻi heʻetau ngaahi fili fakaʻahó. Te tau lava ʻo fili he taimí ni ke fakahoko vave ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu. Pea te tau lava foki ʻo fili ke tau tuʻu maʻu ʻi he fanga kiʻi sivi iiki ʻo e talangofuá, ʻa ē ʻokú ne fakatupulaki e tui ke pouaki kitautolu ʻi he ngaahi sivi lalahi kuo pau ke hoko maí.
ʻOku ou ʻilo ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea ko hotau Fakamoʻuí Ia, pea naʻá Ne totongi huhuʻi maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Naʻá Ne toetuʻu, pea hā mo e Tamai Hēvaní ki he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea naʻe liliu ʻi he meʻa-foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻOku ou ʻilo te tau lava ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni te ne lava ʻo tuku mai ʻa e mālohi ke fakahoko ʻa ia ʻokú Ne fiemaʻu meiate kitautolú, neongo pe ko e hā e faʻahinga faingataʻa ʻe hoko maí.
ʻOku ou fakatauange te tau fili leva ke talangofua maʻu pē ki he ʻEikí, ʻi he ngaahi momeniti lōngonoá pea ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá. Kapau te tau fakahoko ia, ʻe fakamālohia ʻetau tuí, te tau maʻu ha nonga ʻi he moʻuí ni, pea te tau maʻu ha fakapapau te tau lava mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taau mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí. Ko ʻeku talaʻofá ia kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. ʻĒpalahame 3:24–25.
2. 2 Nīfai 10:23–25.
3. “Ko Ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 6.
4. 2 Nīfai 32:3.
5. Vakai, T&F 64:23.
6. T&F 38:30.