The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Uiuiʻi pea Fili

Uiuiʻi pea Fili

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e niʻihi ko ia kuo uiuiʻi, hikinimaʻi mo vaheʻí, ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke maʻu ʻetau poupoú.

Palesiteni James E. FaustSiʻoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mou tali muʻa ʻemau fakamālō koeʻuhí ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou fai ke ʻunuakiʻi ai e ngāue ʻa e ʻEikí he māmaní. ʻOku ou fie lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lakanga toputapu ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki kuo “uiuiʻi pea fili”1 ke tataki ʻa e Siasí he ʻaho ní. Ko ha taʻu makehe ʻeni ʻi ha ʻuhinga ʻe ua: ʻuluakí ʻoku tau kātoangaʻi e lava ʻo e taʻu ʻe 200 hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Tīsema ʻo e taʻu ní, pea ko hono uá, ko hono kātoangaʻi e taʻu 95 ʻo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi Sune ne toki ʻosí. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe uiuiʻi mo fili ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hoko ko e fuofua palōfita ʻo e kuonga fakakōsipelí ni, pea ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā ʻo e Siasí he lolotonga ní.

ʻI he taimi naʻe ʻinitaviu ai ʻe Maika Uālesi ʻa Palesiteni Hingikelī he ngaahi taʻu kuohilí ʻi he polokalama 60 Minutes, naʻá ne pehē, “[ʻE pehē ʻe he kakaí] ko e siasí ni ʻoku tataki ia ʻe ha kau tangata toulekeleka.” Ka naʻe tali ki ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻo pehē, “ʻIkai ko ha meʻa fakaofo ia ke ʻi ai ha tangata matuʻotuʻa ke taki—ha tangata fakamaau ʻoku ʻikai ke fepaleʻaki ʻe he “matangi ʻo e akonaki kotoa pē.”2 Ko ia kapau ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku fakakaukau ʻoku fuʻu motuʻa hotau tuʻunga fakatakimuʻa lolotongá, mahalo ʻoku fie maʻu ke ʻoatu ʻe Palesiteni Hingikelī ha faleʻi lahi ange ʻi he poto ʻoku haʻu fakataha mo e taʻu motuʻa ko iá!

ʻI he kau ʻaposetolo ʻe toko 102 kuo uiuiʻi he kuonga fakakosipelí ni, ko e toko 13 pē ai kuo nau ngāue fuoloa ange ʻia Palesiteni Hingikelī. Kuó ne hoko ko ha ʻAposetolo ʻo fuoloa ange ia ʻia Pilikihami ʻIongi, Palesiteni Hanitā, Palesiteni Lī, Paleiteni Kimipolo pea mo ha niʻihi tokolahi kehe. ʻOku fakaofo ke maʻu ʻa ʻene takimuʻa fakalaumālié. Fakamolemoleʻi muʻa au ʻi heʻeku faʻa pehē ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi hangē ʻoku ou ofi ʻaupito au ki he taʻengatá. Ko hoku taʻu 85 ʻeni pea ko e fika tolu motuʻa taha au ʻi he kau Taki Māʻolunga ʻoku kei moʻuí. Naʻe ʻikai haʻaku feinga ki he lāngilangí ni. Naʻá ku moʻui pē ki ai.

Talu mei he hisitōlia ʻo e Siasí, mo e teʻeki ai ʻaupito ke ʻi ai ha uouangataha ʻe tatau mo ia ʻoku ʻi hoku Ngaahi Tokoua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pe toenga ʻo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí kuo uiuiʻi pea fili ke nau tataki ʻa e Siasí he ʻahó ni. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai hano fakamoʻoni lelei ʻo e meʻá ni. Kuo teʻeki ai ha falukunga kakai te nau fiefia fuoloa ange he ngaahi tataki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻe laka hake he kau takimuʻa lolotonga ʻa e ʻOtuá ʻi hono puleʻanga he māmaní. Ko kimautolu ʻa e falukunga kakai matuʻotuʻa taha ke tataki ʻa e Siasí.

ʻOku hanga ʻe heʻeku feohi mo ha niʻihi ʻo e kau tangatá ʻi ha vaeua senitulí, ʻo fakafeʻungaʻi mahalo au ke u pehē taʻetoeveiveiua ʻi he loto falala moʻoni, ko ha kakai lelei, tokaʻi mo falalaʻanga moʻoni hoku Ngaahi Tokouá ni. ʻOku ou ʻiloʻi honau lotó. Ko e kau tamaioʻeiki kinautolu ʻa e ʻEikí. Ko honau lotó ke ngāue ʻi honau ngaahi uiuiʻi maʻongoʻongá mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní. Ko hotau Kau Taki ʻoku ngāue he ʻaho ní, kuo fakamoʻoniʻi mo siviʻi kinautolu pea nau faitotonu. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai mālohi fakasino ʻo hangē ko e kuohilí, ka ʻoku maʻa honau lotó, maʻongoʻonga ʻenau ngaahi taukeí, māsila ʻenau fakakaukaú pea loloto fau mo honau poto fakalaumālié pea ko ha meʻa fakafiefia ke feohi pē mo kinautolu.

Ne u ongoʻi ha loto fakatōkilalo moʻoni he taʻu ʻe 33 kuohilí, ʻi hono uiuiʻi au ke u hoko ko ha tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe faleʻi au ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku totonu ke u faí, ko ʻeku uouangataha maʻu pē mo hoku Kau Takí. Naʻe ʻikai toe fakamatala fakaikiiki mai ia ʻe Palesiteni Palauni. Naʻá ne pehē mai pē, “Fāitaha mo e Kau Takí.” Ne u fakaʻuhingaʻi ia ʻo pehē ʻoku totonu ke u muimui ki he naʻinaʻi mo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ne hoko maʻu pē ia ko ha meʻa ne u fie fakahoko ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó.

Mahalo he ʻikai tui ha niʻihi ia ki he faleʻi ko ia, ka ʻoku totonu ke fai pē hano fakakaukauʻi. Kuó u aofangatukuʻaki ko hono maʻu ʻo ha tataki fakalaumālié, ʻoku makatuʻunga pē ia ʻi he lahi ʻo e fāitaha ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia kuo tau hikinimaʻi kotoa he ʻahó ni, ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻatau feongoongoi kakato mo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau fāitaha mo e Palesiteni ʻo e Siasí mo e toenga ʻo e kau palōfitá, kau tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá.

ʻI heʻeku kei tīkoní, ne ʻave au mo hoku taʻoketé ʻe heʻema tamaí ki he fakatahaʻanga lahi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí he Tāpanekalé. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fiefia he ko e fuofua taimi ia ke u ʻi ai mo ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ko Palesiteni Hiipa J. Kalānité pea mo e toenga ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Naʻá ku fakafanongo tokanga ki heʻenau ngaahi pōpoakí peá u tukulotoʻi ʻenau ngaahi leá. Kuo tuʻo lahi hono fakaongo mai ʻenau ngaahi leá he ngaahi taʻu ko ʻeni kuo maliu atú. ʻOku ou tui pē ʻe toe fakaongo mai ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi leá ʻi he konifelenisi ko ʻení. ʻOku mahuʻinga ia ki hotau fakamoʻuí pea ʻoku tau fie maʻu ke toutou fakaongo mai ia.

Talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní, mo hono hiki he hisitōliá ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai ne ʻikai ke nau fāitaha mo e kau palōfitá. ʻI he konga ki muʻa ʻo hotau kuonga fakakosipelí ni, ne toe fakatomala ai ha niʻihi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e ʻikai ke nau tauhi mateaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e toko taha ʻo kinautolu ko Laimani E. Sionisoni ko ha mēmipa ʻo e fuofua Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne tuʻusi mei he Siasí ko e anga taʻetotonu. Naʻá ne toki tāngilāulau ki mui ange ʻo fekauʻaki mo ʻene hōloa fakalaumālié ʻo ne pehē, “Te u tuku ke tuʻusi hoku nima toʻomataʻú, ʻo kapau pē ā te u toe tui ki ai. Pea ne u fonu he fiefia mo e fiemālie. Naʻe lelei ʻeku ngaahi fakaʻānauá. ʻI heʻeku ʻā hake he pongipongí naʻe fiefia hoku laumālié. Ne u fiefia peá u fonu he ʻaho mo e pō kotoa pē ʻi he nongá, fiefiá mo e loto fakafetaʻí. Ka ko e taimi ní, kuo hulutuʻa ʻa e fakapoʻulí, mamahí, loto mamahí mo e faingataʻaʻiá. Talu mei ai kuo teʻeki ke u mātā ha momeniti ʻo e fiefiá.”3 Naʻá ne mate ʻi ha fakatuʻutāmaki he 1856 ʻi hono taʻu 45.

Naʻe uiuiʻi ʻa Luke S. Sionisoni ki he fuofua Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835. Naʻe vaivai ʻene fakapapau fakalaumālié koeʻuhí ko ha palopalema fakapaʻanga ʻi he 1837. ʻI heʻene vakai ki mui ange aí, naʻá ne pehē “Naʻe fakapoʻuli hoku ʻatamaí pea naʻe iku ʻo u kumi pē hoku hala pē ʻoʻoku. Ne mavahe meiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea ne u liʻaki hoku fatongiá; ko hono olá . . . naʻe fakamavahe au mei he Siasí ʻi ha konifelenisi ne fai ʻi Ketilani he ʻaho 3 ʻo Sepitema 1837.” ʻI Tīsema 1837, naʻá ne kau fakataha mo e kau hē mei he moʻoní ʻi hono tukuakiʻi fakahāhā e Siasí pea naʻe tuʻusi ia he 1838 ko e hē mei he moʻoní. Naʻe ʻi ai hano fale tokoni fakafaitoʻo ʻi Ketilani he taʻu ʻe valu. Pea ʻi he 1846, naʻá ne toe foki mai ai mo hono fāmilí ki he feohiʻanga ʻo e Kāingalotú: Naʻá ne pehē: “Kuó u tuʻu he veʻe halá peá u mavahe mei he ngāue ʻa e ʻEikí. Ka ʻoku nofo pē hoku lotó ʻi he kakaí ni. ʻOku ou toe fie feohi mo e kāingalotú; ʻo ʻalu fakataha mo kinautolu ki he maomaonganoá pea hoko fakataha atu mo kinautolu ki he ngataʻangá.” Naʻe toe papitaiso fakafoki mai ia ʻi Māʻasi 1846, peá ne fononga fakahihifo mo e fuofua kau fononga paioniá he 1847. Naʻá ne mālōlō ʻi hono taʻu 54 ʻi Sōleki Siti he 1861 ʻokú ne lolotonga mālohi kakato he Siasí.4

ʻOku ou naʻinaʻi atu ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke mou poupouʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e toenga ʻo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí, ʻaki e kotoa hotau lotó mo e laumālié. Kapau te tau fai ia, te tau tūʻuta ai ki ha taulanga malu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi naʻe tuʻo lahi ʻene manatu ki he pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “naʻe pau ke ne lotu he taimi kotoa pē, fakahaaʻi ʻene tuí, moʻuiʻaki ʻene tui fakalotú pea mo fua totonu hono ngaahi fatongiá ka ne lava ʻo maʻu e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí pea mo tauhi maʻu ia ʻi he tui.”5 Mahalo ʻoku tau ʻamanaki kotoa pē ki hano ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí. ʻOku hoko mai e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kehekehe. He ʻikai ke ke saiʻia maʻu pē ʻi he faleʻi ʻoku ʻoatu ʻe he kau taki ʻo e Siasí kiate koé. ʻOku ʻikai ko ʻenau feingá ke manakoa. ʻOku nau feinga ke tokoniʻi kitautolu ke tau hao mei he ngaahi fakatamaki mo e loto mamahi ʻoku hoko mai tuʻunga ʻi he talangataʻa ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.

ʻOku fie maʻu foki ke tau tokoniʻi mo poupouʻi hotau kau taki fakalotofonuá he kuo “uiuiʻi pea fili” foki mo kinautolu. ʻE lava ke maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni ha faleʻi mei ha pīsope pe palesiteni fakakolo, palesiteni fakasiteiki pe fakamisiona pea pehē ki he Palesiteni ʻo e Siasí mo hono kaungā ngāué. Naʻe ʻikai kole mai ha taha ia ʻo e kau takí ni ki hano uiuiʻi. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe haohaoa. Ka ko e kau tamaioʻeiki kinautolu ʻa e ʻEikí, kuó Ne uiuiʻi ʻo fakafou ʻi he niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ki ha tataki fakalaumālié. Ko e niʻihi ko ia kuo uiuiʻi, hikinimaʻi mo vaheʻí, ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke maʻu ʻetau poupoú.

Kuó u tanganeʻia mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e pīsope kotoa pē kuó u maʻu. Kuó u feinga ke ʻoua naʻá ku fehuʻia ʻenau tatakí pea kuó u ongoʻi ʻi heʻeku poupouʻi ko ia mo muimui ki heʻenau faleʻí, naʻe maluʻi ai au mei he “poto kākā ʻo e tangatá, mo e poto ʻi he [fiemaná].“6 Naʻe hoko ʻeni koeʻuhí ko e kau taki kotoa ko ʻeni kuo uiuiʻi pea filí, ne ʻi ai ʻenau totonu ki he fakahā fakalangi ko ia ʻoku haʻu fakataha mo e uiuiʻí. Kuo lahi ha kakai kuo nau vaivai mo hōloa fakalaumālie ko e tupu mei heʻenau taʻetokaʻi pe taʻe fakaʻapaʻapaʻi e kau takí. ʻOku totonu ke ʻoua te tau siofi ha faʻahinga vaivai, tōnounou pe mele ʻi he kau tangata kuo uiuiʻi ke nau tokangaʻi kitautolú pea tau poupouʻi ʻa e lakanga kuo ui kinautolu ki aí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne lahi ha ngaahi feinga paʻanga ne mau fai ʻi homau uōtí ke totongi ʻaki ʻemau moʻua vaí, ʻuhilá mo ʻemau fanga kiʻi fakamole kehé pea pehē ki he ngaahi ʻekitivitī ko ia ʻoku totongi he ʻahó ni mei he paʻanga fakalūkufua ʻa e Siasí mo e patiseti ʻa e ʻiuniti fakalotofonuá. Ne mau faʻa fai ha ngaahi pasā, fakaʻaliʻali, maʻu meʻatokoni efiafi pea mo ha kumi paʻanga kehekehe pē. ʻI he taimi ko iá ne ʻi ai haʻamau pīsope lelei, mateaki mo faivelenga.

Ne ʻilo ʻe ha mēmipa ʻo ha uooti ko e mīsini fakameleukú ko ha founga lelei ia ki he kumi paʻangá. ʻE hanga ʻe he niʻihi ʻoku kau ki he vaʻingá ni ʻo tolongi ha foʻi fakaʻilonga, ʻaki ha ngaahi foʻi pulu peisipolo. Ko e taimi ʻe tau lelei ai he fakaʻilongá, ʻe tukuange mai leva ha konga ʻo e mīsiní ʻo ne fakameleukuʻi e tokotaha ʻoku heka he mīsiní ʻi ha loto vai momoko. Naʻe fakakaukau homau uōtí ke fakaʻaongaʻi e mīsini ko ʻení pea fokotuʻu mai ʻe ha niʻihi ʻe lahi ange e paʻanga ʻe maʻú ʻo kapau ʻe heka e pīsopé he mīsini te ne fai e fakameleukú. Ko ha tangata angaʻi sipoti foki ʻemau pīsopé pea koeʻuhí naʻá ne fatongia ʻaki hono feingaʻi ha paʻangá, ko ia naʻá ne loto fiemālie ai ke tangutu he sea fakameleuku ko ʻení. Ne toko lahi ha niʻihi ne nau fakatau mai ha ngaahi foʻi pulu pea kamata ke nau tolongi e fakaʻilongá. Ne toko lahi ha niʻihi ne tau ʻenau toló pea ne iku pīponu ai e siʻi pīsopé ni ʻi hono fakameleuku he loto vaí. Hili ha haafe houa mei ai, ne kamata ke ne tete he mokosiá.

Neongo naʻe fakakaukau ha niʻihi ko ha foʻi fakafiefia lelei ʻeni, ka naʻe ʻita lahi ʻaupito ʻeku tangataʻeikí ʻi hono fakamaʻamaʻaʻi, tukuhifo, mo manukiʻi peheʻi e lakanga ʻo e pīsopé. Neongo ko e paʻanga naʻe maʻú naʻe fakataumuʻa ia ki ha ʻuhinga lelei, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻeku ongoʻi mā ʻi he ʻikai fakahaaʻi ʻe ha niʻihi homau kakaí ha tokaʻi lahi ange ki he lakanga mo e tangata kuó ne hoko he ʻaho mo e pō ko e tauhisipi lelei kiate kimautolú. ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻoku totonu ke tau tā ʻa e sīpingá ʻo poupouʻi e kau taki ʻo e Siasí ʻi hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻa mo e kaungāngāué.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofola māʻoniʻoní mo e Kau Taki Māʻolungá mo fakalotofonua ʻo e Siasí, ha ngaahi faleʻi ko ha maluʻanga mo ha fakahinohino ki he kakai ʻo e Siasí. Hangē ko ʻení, talu ʻeku tupu mo hono hanga ʻe he Kau Takí mei he tuʻunga malanga ko ʻení pea mo ha ngaahi tuʻunga malanga kehe, ʻo poupouʻi mai hotau kakaí ke nau moʻui ʻo fakatatau mo ʻenau paʻanga hū maí, fakamamaʻo mei he fakamoʻuá pea fakahaofi ha sēniti ki ha ʻaho ʻo e fakatamakí, he ʻoku hoko maʻu pē ia. Kuó u moʻui ʻi ha ngaahi taimi ʻo e faingataʻa fakaʻikonōmiká, hangē ko e Tō Lalo Fakapaʻangá mo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Kuo hanga ʻe he ngaahi meʻa kuó u aʻusiá, ʻo ʻai ke u ilifia ʻi hono taʻe fai e meʻa ʻe lava ke maluʻi ai au mo hoku fāmilí mei he nunuʻa ʻo e faʻahinga fakatamaki peheé. ʻOku ou fakamālō ki he Kau Takí ʻi he faleʻi fakapotopoto ko ʻení.

He ʻikai takihalaʻi ʻa e kāingalotú ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí. He ʻikai teitei hoko ia. ʻOku hanga ʻe he ongo tokoni ʻo Palesiteni Hingikelií ʻo poupouʻi kakato ia, pea pehē ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú pea mo e Kau Pīsopeliki Pulé. Ko hono olá leva ʻo hangē ko ʻeku lea ki muʻá, ʻoku toka leva ha ʻofa makehe mo ha uouangataha ʻi he feohi ʻa e ngaahi fakataha alēlea pule ʻo e Siasí maʻa hotau Palesitení mo e niʻihi kehé.

Ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ko ha pā maluʻi ia. Ko ha pā maluʻi ia mei he ngaahi kovi ʻo e māmaní. ʻOku fie maʻu ke tauhi ʻa e pā maluʻi ko ia ke maʻa; he ka ʻikai, ʻe fakangatangata pē ʻetau vakai atu ki heʻetau taumuʻá mo e fakatuʻutāmaki ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Ko e meʻangāue ʻoku fakamaʻa ʻaki hotau pā maluʻí, ko e angatonu fakafoʻituituí, ka he ʻikai fie feilaulau e taha kotoa ia ke tauhi ke maʻa hono pā maluʻí. Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “He ʻoku ui ʻa e tokolahi kae fili pē ʻa e toko siʻi.”7 ʻOku ui kitautolu he taimi ʻoku hilifakinima ai kitautolu pea foaki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻoku toki fili pē kitautolu he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻetau angatonú, faivelengá mo ʻetau moʻui mateakí.

Ngaahi tokoua, ʻoku moʻoni ʻa e ngāué ni. Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo e ʻAló pea naʻá ne fanongo mo muimui ki Heʻena fakahinohinó. Ko e kamataʻanga ia ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni, ʻa e fatongia ʻoku ʻataua he taimí ni ke fakahokó. ʻOku ou fakamoʻoni fakamātoato ki hono fakaʻotuá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. T&F 55:1.

2. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 (2005), 509.

3. Hā ʻi he Brigham Young, Deseret News, Aug, 15, 1877, 84.

4. Vakai ki he Susan Easton Black, Who’s Who in the Doctrine & Covenants, (1997), 156–57.

5. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe, 469.

6. ʻEfesō 4:14.

7. Mātiu 22:14.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy