ʻEletā L. Tom Perry
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku ʻatautolu leva he taimí ni ke ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní pea fakahoko kinautolu ʻi heʻetau moʻuí.
ʻOku ou ʻamanaki fiefia he māhina takitaha ke maʻu mai e makasini fakaʻofoʻofa ko ʻeni ko e Ensign. ʻOku fakamālohia au ʻe he ngaahi pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku hā maʻu pē aí. Naʻe ʻomi he Ensign mo e Liahona ʻo ʻAokosí ha tukupā meia Palesiteni Hingikelī ke tau lau pe toe lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki muʻa pea ʻosi e taʻú.
Ko e hā ʻoku tui ai ʻa Palesiteni Hingikelī ʻe ʻaonga kiate kitautolu ʻa hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē:
“Ko hono fakalatá he ʻoku ʻikai hano ngataʻanga ʻo hangē ko e moʻoní, pea ʻoku mafola ia ʻo hangē ko e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e tohi pē ia ʻe taha ʻoku ʻi loto ha talaʻofa ki ha mālohi fakalangi ʻe ʻilo fakapapauʻi ai ʻa hono moʻoní ʻe he tokotaha ʻokú ne laú.
“ʻOku fakaofo ʻa hono tupuʻangá; pea ko e taimi ʻoku fuofua fakamatalaʻi ai ʻa hono tupuʻangá ki ha taha ʻoku ʻikai maheni mo iá, ʻoku meimei taʻemalava ke fai ki ai ha tui. Ka kuo ʻi heni ʻa e tohí ke tau ala ki ai, ongoʻi pea mo lau. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakaʻikaiʻi ʻa ʻene ʻi hení. . . .
“ʻOku ʻikai ha toe fakamoʻoni tohi, te ne fakafōtunga mahino mai ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku ʻaʻeva ai ʻa e tangatá [mo e fefiné] mo e ngaahi puleʻangá ʻi he manavahē ki he ʻOtuá mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻoku nau tuʻumālie mo tupulekina ai, ka ʻi he taimi ʻoku nau siʻaki ai Ia mo ʻEne folofolá, ʻoku hoko ha fakaʻauʻauhifo, ʻa ia kapau he ʻikai taʻofi ʻaki e māʻoniʻoní, ʻe fakaiku ia ki he mole ʻo e ʻamanakí pea mo e maté” (”Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 4–5).
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho ní? Koeʻuhí he naʻe mahino kakato kiate kinautolu ne nau hiki e Tohi ʻa Molomoná, ko e fakataumuʻa ʻenau ngaahi tohí ki he kakai ʻo e ngaahi toʻu tangata he kahaʻú, kae ʻikai ko e kakai ʻi honau toʻu tangata pē ʻonautolú. Naʻe tohi ʻa Molonai ki hotau toʻu tangatá ʻo pehē, “Vakai ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē kuo mou ʻi hení” (Molomona 8:35). Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Nīfaí:
“Ko ia, ko hono ʻuhinga ʻeni kuo talaʻofa ai kiate au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻe tauhi mo maluʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku ou tohí, pea ʻe tukufakaholo ki hoku hakó mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata koeʻuhí ke lava ke fakahoko ʻaki ʻa e talaʻofa naʻe fai kia Siosefá, ʻe ʻikai ke ʻauha ʻa hono hakó lolotonga ʻa e kei tuʻu ʻa māmaní” (2 Nīfai 25:21).
Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha leʻo ia ʻo e fakatokangá ki he toʻu tangatá ni. Vakai angé ki he anga ʻo ʻene fakamatalaʻi mahino mai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo māmani he ʻaho ní:
“Pea ʻoku ʻikai lelei ke pehē ʻe ha taha ʻe ʻikai fakahā mai ʻa e ngaahi [fakamatalá ni], he kuo pau ke fakahā ia, he kuo folofola pehē ʻe he ʻEikí; he ʻe fakahā mai ʻa e ngaahi meʻá ni mei he kelekelé ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí, pea ʻe ʻikai faʻa taʻofi ʻe ha taha; pea ʻe fakahā ia ʻi ha ʻaho, ʻa ia ʻoku lau ai kuo fakangata ʻa e ngaahi meʻa maná; pea ʻe hā mai ia ʻo hangē ko ha taha ʻoku lea mei he maté.
“Pea ʻe hā mai ia ʻi ha ʻaho ʻo ka kalanga ai ʻa e toto ʻo e kau māʻoniʻoní ki he ʻEikí, koeʻuhí ko e ngaahi kautaha fufū mo e ngaahi ngāue fakapoʻulí.
“ʻIo, ʻe hā mai ia ʻi ha ʻaho ʻo ka fakaʻikaiʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá pea ʻe fakaʻau ʻo kovi ʻa e ngaahi siasí, pea te nau hikisia ʻi he fielahi ʻa honau lotó; ʻio, ʻi ha ʻaho ʻo ka fakaʻau ʻo hikisia ʻa e kau taki ʻo e ngaahi siasí mo e kau akonaki, kae ʻoua kuo nau meheka kiate kinautolu ʻoku kau ʻi honau ngaahi siasí.
“ʻIo, ʻe hā mai ia ʻi ha ʻaho ʻo ka maʻu talanoa ai ki he ngaahi afi, mo e ngaahi afā mo e kohu ʻo e afi ʻi he ngaahi fonua ki mulí;
“Pea ʻe maʻu talanoa foki ki ha ngaahi tau, mo e ongoongo ʻo e tau, mo e ngaahi mofuike ʻi he ngaahi potu kehekehe.
“ʻIo, ʻe hā mai ia ʻi ha ʻaho ʻo ka ʻi ai ʻa e ngaahi fuʻu meʻa fakalielia ʻi he funga ʻo e māmaní; ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakapō, mo e ngaahi kaihaʻa mo e ngaahi loi, mo e ngaahi ngāue fakakākā, mo e fai feʻauaki, pea mo e faʻahinga angahala kotoa pē; ʻo ka ʻi ai ʻa e tokolahi ʻe pehē, fai ʻeni, pe fai ʻena pea ʻoku tatau ai pē, he ʻe poupouʻi ʻa e faʻahinga peheé ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho fakaʻosí. Ka ʻe malaʻia ʻa e faʻahinga peheé, he ʻoku nau moʻua ʻi he ʻahu ʻo e mamahi mo e ngaahi haʻi ʻo e angahala. (Molomona 8:26–31).
Naʻe toe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni ʻa e foʻi moʻoni ko iá, ʻoku fakatautefito e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hotau kuongá ʻi heʻene pehē:
“Naʻe hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻatautolu he kuongá ni. Ko e ʻOtuá naʻá Ne faʻu e tohí. Ko ha lekooti ʻo ha kakai ne hinga, naʻe fakatahatahaʻi ʻe ha kau tangata ne ueʻi fakalaumālie, ke faitāpuekina ʻaki kitautolu he ʻahó ni. Naʻe ʻikai teitei maʻu ʻe he kakai he kuonga ko iá ʻa e tohí—he naʻe fakataumuʻa ia maʻatautolu. Naʻe hanga ʻe Molomona, ʻa ia ʻoku tauhingoa ki ai e tohí, ʻo hiki fakanounouʻi ha ngaahi lekooti ne laui senituli hono tauhí. Naʻe fakahā kiate ia ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ikuʻangá talu mei he kamataʻangá, ʻa e meʻa ke fakakau ʻi heʻene hiki fakanounouʻí, ʻa ia te tau fie maʻu ʻi hotau kuongá” (“The Book of Mormon is the Word of God,” ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 94; or Ensign, May 1975, 63).
ʻOku tau faʻa taku foki ko e lekōtí ni ko ha hisitōlia ia ʻo ha kakai hinga, pea ʻikai ke tau manatuʻi naʻe fakatahatahaʻi ia ʻe ha kau palōfita ne tataki fakalaumālie, ʻo fakataumuʻa ke tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi. Naʻe ʻikai fakataumuʻa e kakai maʻongoʻonga ne nau hiki e Tohi ʻa Molomoná, ke hoko ʻa e tohí ko ha tohi hisitōlia. He naʻe pehē ʻe Sēkope naʻe fekauʻi ia ʻe hono tokoua ko Nīfaí ke “ʻoua naʻá ne fai [ia], tukukehe pē ʻo kapau ʻe siʻi, ʻa e fakamatala ʻo e kakaí ni” (Sēkope 1:2).
Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau lau ai e tohí, mahalo ʻoku totonu ke tau fehuʻi loto pē, “Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fili ai ʻe he niʻihi ne nau hiki e tohí, ʻa e ngaahi talanoa tukupau pe ngaahi meʻa ko ia ke fakakau ʻi he lekōtí? Ko e hā honau mahuʻinga kiate kitautolu he ʻahó ni?”
ʻOku kau he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he Tohi ʻa Molomona, ʻa e tupuʻanga mo e nunuʻa ʻo e taú pea mo e ngaahi ʻuhinga ʻoku fakatonuhiaʻi ʻakí. ʻOku fakamatala ai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi kovi mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi kautaha fufuú, ʻa ia naʻe fokotuʻu ke maʻu ha mafai mo ha koloa mei he kakaí. ʻOku fakamatala fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sētané pea ʻokú ne ʻomi foki ha fakaʻilonga ʻo e ngaahi founga ʻokú ne fakaʻaongaʻí. ʻOkú ne faleʻi kitautolu he founga totonu ke fakaʻaongaʻi ʻaki e koloá. ʻOku fakamatala ia ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni mahino ngofua mo mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí pea pehē ki he moʻui mo e fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakahā mai ke tau ʻiloʻi ʻa hono tānaki fakataha ʻo e fale ʻo ʻIsilelí he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOkú ne fakamatalaʻi mai ʻa e taumuʻa mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne fakatokanga mai telia ʻa e fielahí, fakataʻetaʻetokangá, fakatoloí pea pehē ki he fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi talatupuʻá, mālualoí mo e angaʻulí.
ʻOku ʻatautolu leva he taimí ni ke ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní pea fakahoko kinautolu ʻi heʻetau moʻuí.
ʻOku kamata e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e talanoa maʻongoʻonga ki he mahuʻinga hono maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e folofolá. Naʻe fakatokanga ki he tamai mo e palōfita ko Līhaí naʻe ʻi ai ha kakai ne fekumi ke toʻo ʻene moʻuí koeʻuhí ko ʻene malanga fekauʻaki mo ʻenau faiangahalá. Naʻe fakahinohinoʻi ia ke ʻave hono fāmilí pea nau hola.
“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ne hiki ki he toafá. Peá ne tuku hono falé mo e fonua ʻo hono tofiʻá, mo ʻene koulá mo ʻene silivá mo ʻene ngaahi meʻa mahuʻingá ʻo ʻikai te ne ʻave mo ia ha meʻa, ka ko hono fāmilí pē mo e meʻakai mo e ngaahi fale fehikitaki, kae ʻalu ki he toafá” (1 Nīfai 2:4).
Hili haʻanau fononga lōloa, naʻe misi ʻa Līhai ʻoku folofola ange ʻa e ʻEikí ke ʻoua te nau toe hoko atu kae ʻoua kuo fai ha foki ki Selusalema ke ʻomai e ngaahi lekooti ʻo ʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia naʻe tongitongi ʻi ha ʻū lauʻi palasa. Naʻe hā foki he ʻū lauʻi peleti ko ʻení ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Naʻe tala e ngāue ko ʻení ki he ngaahi foha ʻe toko fā ʻo Līhaí, ke nau toe foki ʻo ʻomai ʻa e lekōtí.
ʻI heʻenau tūʻuta ki Selusalemá, ne nau talotalo pe ko hai ʻe ʻalu ki he fale ʻo Lēpaní ʻo kole ange ke ʻomi ʻe ʻū lauʻi peleti palasá. Naʻe totonu e talotaló kia Leimana. Naʻá ne ʻalu kia Lēpani, “pea ʻiloange naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻita ʻa Lēpani, ʻo ne kapusi ia ki tuʻa mei hono ʻaó; ʻo ʻikai te ne loto ke ne maʻu ʻa e ngaahi tohí. Ko ia, naʻá ne pehē kiate ia: ta ko e kaihaʻa koe, pea te u tāmateʻi koe]” (1 Nīfai 3:13). Naʻe hola ʻa Leimana ʻo hao ka naʻe ʻikai ʻalu mo e ʻū lauʻi palasá.
Ko e taha e ngaahi meʻa ne u tokanga ki ai fekauʻaki mo ʻene fuofua feingá, ko e hangē ne ʻikai ha palani lelei ʻa e kau tautehiná. ʻOku akoʻi mai heni ha lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau ako e folofolá. Tau fakahaaʻi ʻetau mateaki ʻi hono lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻaki ʻetau fokotuʻu ha palani pau ki hono fai ʻetau akó.
ʻI he lea ʻa Palesiteni Hingikelī he Ensign mo e Liahoná, naʻá ne ʻomi ai “ha tukupā ki he kāingalotu ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní pea mo hotau ngaahi kaungāmeʻa he feituʻu kotoa pē, ke tau lau pe toe lau e Tohi ʻa Molomoná.” Peá ne toki ʻomi leva ha palani ke fakahoko ʻaki e tukupā ko iá: “Kapau te ke lau ʻo toe kiʻi lahi ange ʻi he vahe ʻe taha mo e kongá ʻi he ʻaho taki taha, ʻe lava ke ʻosi hoʻo lau e tohí ki muʻa pea ʻosi e taʻú ni” (Liahona, ʻAokosi 2005, 6). Kuo ʻosi atu ʻa ʻAokosi mo Sepitema. Fakatatau mo e palani ʻa Palesiteni Hingikelií, ʻoku totonu ke aʻu ʻetau laukongá he taimí ni ki he vahaʻa ʻo e vahe 4 mo e 12 ʻo e tohi ʻAlamaá. ʻOku tōmuʻa pe tōmui nai hoʻo laukongá?
ʻI he ʻikai ola lelei e ʻuluaki feinga ke ʻomi e ʻū lauʻi palasá, naʻe foʻi e ongo taʻokete ia ʻo Nīfaí peá na fie foki ki honau fāmilí he toafá. Ka naʻe fakalotohiʻi kinautolu ʻe Nīfai ke nau toe feinga pē peá ne fokotuʻu ange leva ha founga ke maʻu ai ʻa e lekōtí: “Tau faitotonu ʻi he tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí; ko ia, tau ō hifo ki he fonua ʻo e tofia ʻo ʻetau tamaí, he vakai naʻá ne tuku ha koula mo ha siliva mo e ngaahi koloa kehekehe kotoa pē. Pea kuó ne fai ʻeni kotoa pē koeʻuhí ko e ngaahi fekau ʻ a e ʻEikí. . . .
“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa mau hū atu kia Lēpani o mau kole kiate ia ke ne ʻomi maʻamautolu ʻa e ngaahi tohí . . . , ka mau ʻange kiate ia ʻa ʻemau koulá mo ʻemau silivá mo ʻemau ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa pē ke fetongi ʻaki ia” (1 Nīfai 3:16, 24).
ʻOku akoʻi mai ʻe he sīpinga ʻa Nīfaí, ʻoku mahulu hake ʻa e mahuʻinga ʻo e folofolá ʻi he koloá mo e ngaahi meʻa fakamāmani kehé. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku faʻa maʻu ha fiefia taimi nounou mei he tulifua ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ka ʻoku ʻikai ko ha fiefia mo ha nekeneka ia ʻoku tuʻuloa. ʻI heʻetau fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié, ʻoku taʻengata ʻa hono palé pea te tau maʻu ai e fiemālie ʻoku tau fekumi ki ai he moʻui fakamatelié ni.
Kuo poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau lau e Tohi ʻa Molomoná, ke hikiʻi hake ai kitautolu mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ke tau fiefia ʻi he ngaahi meʻa ʻo e ʻEikí. Naʻá ne pehē, “He ʻikai ke u momou ke palōmesi atu kapau te mou talangofua ki he polokalama faingofuá ni, tatau ai pē pe ko e hā hano tuʻo lahi hoʻo lau ki muʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hoko mai ki hoʻo moʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Liahona, ʻAokosi 2005, 6). Ko e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻoku mahulu hake honau mahuʻingá ʻo kinautolu ʻi he koloa fakaemāmaní.
ʻI he loto ko ia ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke fakafetongi ʻenau koloá ʻaki e ʻū lauʻi peletí, naʻe kaihaʻasi ai ʻe Lēpani ʻenau koloá peá ne feinga ke toʻo ʻenau moʻuí. ʻI he lotofoʻi moʻoni pē ʻa Leimana ia mo Lemiuela he ʻikai ola lelei ʻenau toe feingá, naʻá na loto kinaua ke tuku ā he ne na ongoʻi ko ha ngāue faingataʻa ʻeni. Ka naʻe tuʻu taʻeueʻia pē ʻa Nīfai ʻi heʻene tukupā ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Naʻá ne feinga ke toe fakakaukau lelei ange hono ongo taʻoketé ʻo ne pehē: “Tau toe ō hake ki Selusalema pea faitotonu ʻi he tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí; he vakai, ʻoku mālohi lahi ange ia ʻi māmani kātoa, ko ia, ko e hā ai ʻoku ʻikai te ne mālohi lahi ange ʻia Lēpani mo ʻene toko nimangofulú, ʻio, pe naʻa mo ʻene toko laui manó?” (1 Nīfai 4:1).
Naʻe hanga ʻe heʻenau fai e ngāué ʻi he tui ki he ʻEikí, ʻo ʻomi ʻa e ola ne fie maʻú. ʻI he ʻalu ʻa Nīfai ke ʻomi e ngaahi lekōtí, naʻe tataki ia ʻe he Laumālié pea naʻe tuku ange ʻa Lēpani ki hono nimá. Tuʻunga ʻi he tui mo e talangofua ʻa Nīfaí, naʻá ne ʻomi ai maʻana mo hono fāmilí, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono maʻu ʻo e folofolá. ʻI hono maʻu ko ia ʻe Nīfai mo hono ngaahi tokouá ʻa e ʻū lauʻi palasá, naʻe lava leva ke nau toe foki ki heʻenau tamaí ʻi he toafá pea hoko atu ʻenau fonongá.
Kapau te tau fakahoko e tukupā ʻa Palesiteni Hingikelií ʻi he tui, te tau maʻu ʻa e talaʻofa pau ko ia ʻa hotau palōfitá ki he ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻo ka tau ka ako e Tohi ʻa Molomoná. Te tau hangē ai ko Nīfai mo hono fāmilí, ʻo ʻiloʻi ko e folofolá ʻoku “nau ʻaonga; ʻio, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito kiate kimautolu” (1 Nīfai 5:21). ʻE lava foki ke tau maʻu e tāpuaki naʻe talaʻofa mai ʻe Molonaí ʻi heʻene fakaʻosi ʻene hiki e Tohi ʻa Molomoná:
“ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga fakataʻelotu kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga fakataʻelotu kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví mo e ʻatamai mo e mālohí kotoa, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu ke mou haohaoa ʻia Kalaisi ʻi heʻene ʻaloʻofá; pea kapau ʻoku mou haohaoa ʻia Kalaisi ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai te mou teitei lava ke fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Molonai 10:32).
Ko e taʻu ʻeni ʻoku tau kātoangaʻi ai e hoko ʻo e taʻu 200 hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni pau ʻo e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefá pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli kuo ʻosí, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, “Ko ha meʻa ia ʻoku lava ke tau ala ki ai pea lau mo ʻahiʻahiʻi. . . . Ne u fakakaukau ʻe ala mai ʻa e māmani faka-Kalisitiané ʻo talitali lelei mo maʻu atu he ko ha fakamoʻoni mālohi ia. ʻOkú ne fakafofongaʻi ha tefitoʻi tokoni maʻongoʻonga, ʻa ia ne hoko mai ko ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefá” (“Ko e Ngaahi Meʻa Maʻongoʻonga Kuo Fakahaaʻi Mai ʻe he ʻOtuá,” Liahona, Mē 2005, 82).
ʻOku ou fakatauange te tau taki taha lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki muʻa he fakaʻosinga ʻo e taʻú, ke tali ʻaki e tukupā mei hotau palōfita lolotongá ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ke fakalāngilangiʻi ʻaki ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Fakatauange pē ʻoku ʻi ai ha palani ke tau muimui ki ai ʻi he tui, ke tau aʻusia mo fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e meʻa ʻoku taʻengata mo taʻe fakangatangata hono mahuʻingá, ʻa ia ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.