The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Palōfita ko Siosefa Sāmitá—Ko Ha Faiako ʻi he Faʻifaʻitakiʻanga

Palōfita ko Siosefa Sāmitá—Ko Ha Faiako ʻi he Faʻifaʻitakiʻanga

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOfa ke tau fakatōkakano ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi kuó ne akoʻi mai—ʻi he faʻifaʻitakiʻangá—ke tau lava ʻo nofo kakato ange ai ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Palesiteni Thomas S. MonsonSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi he senituli hono ua ko ʻeni mei hono fāʻeleʻi hotau Palōfita ʻofeina ko Siosefa Sāmitá, ʻoku ou fie lea ai ʻo kau kiate ia.

ʻI he ʻaho 23 ʻo Tīsema 1805, naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ʻi Seiloni ʻi Veamoní kia Siosefa Sāmita ko e Lahí pea mo Lusi Meki Sāmita. ʻI he vakai laukau ʻa e ongo mātuʻá he ʻaho ne fāʻeleʻi aí, ki he kiʻi pēpē valevalé ni, ne ʻikai haʻana misi ki he mālohi fau ʻe maʻu ʻe he tokotahá ni ki he māmaní. Ne haʻu ha laumālie kuo fili ʻo ne nofo ʻi hono sino fakaemāmaní; kuó ne faitokonia ʻetau moʻuí mo akoʻi mai kiate kitautolu—ʻo fakafou ʻi heʻene tā sīpingá—ha ngaahi lēsoni mahuʻinga. ʻOku ou fie vahevahe atu he ʻahó ni ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni ko iá.

ʻI he kei taʻu ono pe fitu ʻa Siosefá, naʻá ne puke lahi mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻi he mofi. Neongo naʻe vave pē e sai ʻa e niʻihi ko eé, ka naʻe iku ke langa mata ai e vaʻe ʻo Siosefá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau toketaá ʻa e faitoʻo lelei taha te nau malavá ke faitoʻo ia, ka naʻe kei langa pē. Naʻa nau pehē kuo pau ke tuʻusi e vaʻe ʻo Siosefá, kae moʻui. Kae meʻa mālie, hili e foʻi ʻilo ko iá, naʻe toe foki mai e kau toketaá ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻo nau fakahā mai ʻoku ʻi ai ha founga foʻou ʻe lava ke fakahaofi ai e vaʻe ʻo Siosefá. Naʻa nau loto ke fai mo tafa leva pea ne nau omi mo ha maea ke haʻi ʻaki ʻa Siosefa ki he mohengá ke ʻoua naʻa ngaue holo, he naʻe ʻikai ha meʻa fakaongonoa he taimi ko iá. Ka naʻe fakahā ange ʻe he talavou ko Siosefá, “ʻOku ʻikai fie maʻu ke mou haʻi au.”

Naʻe fokotuʻu ange ʻe he kau toketaá ke ne inu ha kava mālohi pe uaine ke ʻoua ʻe fuʻu ongo e mamahí. Naʻe tali ange ʻe he kiʻi tamasiʻi ko Siosefá, “ʻIkai. Kapau pē ʻe tangutu ʻeku tamaí he mohengá ʻo kuku atu au, te u fai ha meʻa pē ʻe fie maʻu.” Naʻe puke mai ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻa hono kiʻi fohá pea naʻe toʻo leva ʻe he kau toketaá ʻa e konga hui ne mahakiʻiá. Neongo naʻe heke ʻa Siosefa ʻi ha vahaʻa taimi hili hono faitoʻó, ka naʻe moʻui.1 ʻI he kei taʻu siʻi pehē ʻa Siosefá, pea ʻi ha ngaahi taimi lahi kehekehe ʻi heʻene moʻuí, naʻá ne akoʻi mai ai ʻa e lototoʻá—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

Ki muʻa pea taʻu 15 ʻa Siosefá, naʻe hiki ai hono fāmilí ki Menisesitā ʻi Niu ʻIoké. Naʻa ne fakamatalaʻi ki mui ange ʻa e fakaakeake fakalotu naʻe hangē ʻoku ʻi he feituʻu kotoá, pea hangē ko e tefitoʻi meʻa ia ne hohaʻa ki ai e taha kotoa. Naʻe fakaʻamu foki ʻa Siosefa ke ʻiloʻi e siasi ʻoku totonu ke ne kau ki aí. Naʻá ne tohi ʻi he hisitōliá ʻo pehē:

“Naʻa ku faʻa pehē ʻi hoku lotó: . . . Ko hai ʻi he ngaahi faʻahi ko ʻení kotoa pē ʻoku totonú; pe naʻa kuo nau hala kotoa pē? Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha ʻiate kinautolu, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?

“Lolotonga ʻeku feinga lahi ʻi he ngaahi fuʻu meʻa faingataʻa lahi ʻa ia naʻe tupunga ʻi he fefakakikihiʻaki ʻa e ngaahi faʻahí ni ʻo e kau lotú, naʻá ku lau ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi he tohi ʻa Sēmesí, ko e ʻuluaki vahé mo e veesi hono nimá, . . . : Ka ai ha mou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi, pea ʻe foaki ia kiate ia.”2

Naʻe fakamatala ʻa Siosefa, naʻá ne ʻiloʻi ne pau ke ne fili ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEikí mo fehuʻi kiate Ia pe ko haʻane fili ke nofo ai pē ʻi he fakapoʻulí ʻo taʻengata. ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻá ne ʻalu ai ki ha vaoʻakau, ʻoku ui he taimí ni ko e “vaoʻakau tapú,” ʻo ne tūʻulutui ʻo lotu, mo ne tui ʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá e fakamaama naʻá ne fekumi fakamātoato ko aí. Naʻe hā mai ha ongo tangata kia Siosefa—ko e Tamaí mo e ʻAló—pea fakahā ange ko e tali ki heʻene lotú, ke ʻoua naʻá ne kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí, he ʻoku nau hala kotoa. Naʻe akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. Naʻe hanga ʻe heʻene lotu ko ia ʻi he tuí he pongipongi ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ʻi he 1820, ʻo fakahoko e ngāue fakaofó ni, ʻa ia ʻoku kei hokohoko atu he māmaní.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he lotu ʻa Siosefa Sāmita he Vaoʻakau Tapú, naʻá Ne fakamatalaʻi ʻene meʻa-hā-maí ki ha tangata malanga naʻá na maheni. Naʻá ne ofo ʻi hono “valokiʻi” ʻene fetuʻutakí, pea naʻe “tupunga ai ʻa e fakatanga lahi, ʻa ia naʻe ʻāsili ai pē.” Ka naʻe ʻikai tuka ai ʻa Siosefa. Naʻá ne tohi ki mui ange ʻo pehē, “Kuó u mamata moʻoni ki ha maama, pea naʻá ku mamata ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá ki ha Ongo Tangata pea naʻá na folofola moʻoni mai kiate au; pea neongo naʻe fehiʻa mai mo fakatanga mai kiate au koeʻuhí ko ʻeku taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa-hā-maí, ka naʻe moʻoni ia . . . He naʻá ku mamata ki ha meʻa-hā-mai, naʻá ku ʻiloʻi ia, pea u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtua, pe ʻe ʻikai te u lava ke fakaʻikai ki ai.”3 Neongo e tautea fakatuʻasino mo fakaeloto ne fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe hono ngaahi filí, ka naʻá ne kātaki ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí, pea naʻe ʻikai ke ne vaivai. Naʻá ne akoʻi mai ʻa e faitotonú—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

Hili ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-mai maʻongoʻonga ko iá, naʻe ʻikai toe fai ha fetuʻutaki mo e Palōfita ko Siosefá ʻi ha taʻu ʻe tolu. Ka naʻe ʻikai ke ne fifili, fehuʻia pe te ne ongoʻi veiveiua ai ki he ʻEikí. Naʻá ne talitali pē ʻi he faʻa kātaki. Naʻá ne akoʻi mai ʻa e ʻulungāanga fakalangi ko ia ko e faʻa kātakí—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

Hili e ngaahi ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he talavou ko Siosefá, mo ʻene maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí, naʻe kamata leva ʻe Siosefa e ngāue faingataʻa ko hono liliú. ʻOku lava ke tau fakakaukauloto atu ki he mateaki, faivelenga mo e ngāue ne fie maʻu ki hono liliu ʻo e ʻū lekōtí ni ʻi he ʻaho pē ʻe 90, ʻa ia naʻe feʻunga mo ha ngaahi peesi ʻe 500 tupu, ʻo ha fakamatala ki ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 2,600. ʻOku ou manako he ngaahi lea ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻŌliva Kautele ke fakamatalaʻi ʻaki e taimi naʻá ne tokoni ai kia Siosefa ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Ko ha ngaahi ʻaho ʻeni he ʻikai pē ke toe ngalo—ʻa ʻeku tangutu ʻo fanongo ki ha leʻo naʻe ueʻi ʻe he laumālie ʻo e langí, pea langaʻi ai ʻa e houngaʻia taupotu taha ʻi hoku lotó!”4 Naʻe akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e faivelengá—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

ʻOku tau ʻilo foki naʻe ʻoatu ʻe he Palōfita ko Siosefá ha kau faifekau ke malangaʻaki ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻá ne ngāue fakafaifekau foki mo ia ʻi Niu ʻIoke mo Kānata, fakataha mo Sitenei Likitoni. Naʻe ʻikai ngata pē heʻene ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ke nau ngāue fakafaifekaú, ka naʻá ne akoʻi mai foki ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

ʻOku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni fisifisimuʻa mo fakaloloma taha kuo akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefá, naʻe hoko ia ofi ki heʻene pekiá. Naʻá ne mamata ʻi ha meʻa-hā-mai ki he mavahe ʻa e Kāingalotú mei Nāvū ke fononga ki he ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻá ne hohaʻa ke taki hono kakaí mei honau kau fakatangá ki he fonua ʻo e talaʻofa kuo fakahā ange ʻe he ʻEikí ki aí. Naʻe ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaʻamu ke kau fakataha mo kinautolu. Ka naʻe ʻomi hano tohi taki ke fakahū pōpula ia ʻi ha ngaahi tukuakiʻi loi. Neongo e ngaahi tangi ne fai kia Kōvana Fōtí, naʻe ʻikai pē ke tāmateʻi e ngaahi tukuakiʻi ko ʻení. Naʻe mavahe ʻa Siosefa kae tuku hono ʻapí, hono uaifí, hono fāmilí mo hono kakaí, ka ne tukulolo ki he kau maʻu mafai fakapuleʻangá, ʻi he ʻilopau he ʻikai ke toe foki mai.

Ko e ngaahi lea ʻeni naʻá ne fai ʻi heʻene fononga ki he Kātesí: “ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi; ka ʻoku nonga hoku lotó ʻo hangē ko e pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná; ʻoku ou maʻu ʻa e konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he fai hala ki he ʻOtuá pea ki he kakai kotoa pē.”5

Naʻe tuku pōpula ia ʻi he Pilīsone Kātesí mo hono tokoua ko Hailamé pea mo ha niʻihi kehe. ʻI he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, ne ʻi ai fakataha ʻa Siosefa, Hailame, Sione Teila mo Uiliati Lisiate, ʻi he hū atu ha kau fakatanga loto ʻita ki he pilīsoné ʻo nau kaka hake he sitepú ʻo kamata fana mai he matapaá ki he loki ne nau ʻi aí. Naʻe pekia ʻa Hailame pea lavea ʻa Sione Teila. Ko e foʻi ngāue fakamuimuitaha ne fai ʻe Siosefa Sāmita he māmaní naʻe ʻikai siokita. Naʻá ne kolosi he lokí ʻo ne fakakaukau mahalo “ʻe fakahaofi ai e moʻui ʻa hono ngaahi tokouá ʻo kapau te ne mavahe, . . . peá ne puna ki he matapā sioʻatá, ka ne tau ha foʻi fana ʻe ua ʻiate ia, ko e taha mei he matapaá pea taha mei tuʻa.”6 Naʻá ne foaki ʻene moʻuí; naʻe hao moʻui ʻa Uiliati Lisiate mo Sione Teila. “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofá ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá.”7 Naʻe akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e ʻofá—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

ʻI heʻetau vakai atu ki ai hili ʻeni ha taʻu ʻe 160 mei aí, neongo naʻe fakamamahi e ngaahi meʻa ne hoko he ʻaho 27 ʻo Sune 1844, ka ʻoku tau maʻu ha fiemālie ʻi heʻetau ʻiloʻi naʻe ʻikai hoko e Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá ko e fakaʻosinga ia ʻo e fakamatalá. Neongo naʻe ongoʻi ʻe he niʻihi ne nau fakapoongi iá, ʻe hōloa e Siasí heʻene pekiá, ka ʻoku kei moʻui ʻa ʻene fakamoʻoni mālohí, ʻa e ngaahi akonaki naʻá ne liliú pea mo ʻene talaki e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he loto ʻo ha kakai ʻe 12 miliona tupu ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku nau talaki ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku kei hokohoko atu pē hono liliu e moʻui ʻa e kakaí ʻe he fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefá. ʻI ha ngaahi taʻu lahi he kuohilí, ne u hoko ai ko e palesiteni ʻo e Misiona Kānatá. Naʻe ngāue uiui ai hatau ongo faifekau ʻi ʻOniteliō ʻi Kānata, ʻi ha hoʻatā momoko mo sinou. Ne teʻeki ai maʻu ha ola lelei. Naʻe taukei ʻa e faifekau ʻe tahá, kae kei foʻou ʻa e tahá.

Naʻe uiui atu e ongo faifekaú ni ʻi he ʻapi ʻo Misa ʻElima Pōlatí, pea naʻá ne fakaʻofaʻia mai he mokosia ʻa e ongo faifekaú ʻo ne fakaafeʻi kinaua ke na hū ange. Naʻá na fakahoko ʻena pōpoakí peá na kole ange pe te nau kau fakataha ʻi ha lotu. Naʻá ne loto ki ai ʻo kapau te ne fai ʻe ia ʻa e lotú.

Naʻe ofo e ongo faifekaú he lotu naʻá ne faí. Naʻá ne pehē, “ʻE Tamai Hēvani, tāpuakiʻi ʻa e ongo faifekau fakaʻofa mo fakapoʻuli ko ʻení ke na foki ki hona ʻapí pea ʻoua ʻe mole hona taimí ʻi hono fakamatala ki he kakai ʻo Kānatá ʻa e pōpoaki fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku siʻi ʻaupito ʻena ʻilo ki aí.”

ʻI heʻenau tuʻu haké, naʻe kole ange ʻa Misa Pōlati ke ʻoua muʻa naʻá na toe foki ange ki hono ʻapí. ʻI heʻena mavahé, naʻá ne tukuhua fakaʻaluma ange, “He ʻikai foki ke mo teitei lava ʻo talamai ʻokú mo tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá!” peá ne haʻaki mai leva ʻa e matapaá.

Ne ʻikai fuoloa e lue ʻa e ongo faifekaú, kuo pehē ange ʻa e hoa tokoní, “ʻE faifekau, naʻe ʻikai haʻata tali kia Misa Pōlati.”

Naʻe tali ange ʻe he hoa takí, “Kuo fakafisingaʻi mai kitaua. Ta hoko atu.”

Ka naʻe vilikikihi pē ʻa e faifekaú pea naʻe toe foki atu e ongo tamá ni ki he matapā ʻo Misa Pōlatí. Naʻe tali mai ʻe Misa Pōlati e tukutukí mo ne leʻo ʻita mai, “Pehē ʻe au ne u talaatu ke ʻoua naʻá mo toe foki mai!”

Naʻe pehē atu leva ʻa e hoa tokoní ʻaki e lototoʻa kotoa naʻá ne lavá, “ʻE Misa Pōlati, ʻi heʻema mavahe mei hení naʻá ke pehē mai naʻe ʻikai ke ma tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku ou fie fakamoʻoni kiate koe, ʻoku ou ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá; pea naʻá ne liliu ʻa e lekooti toputau ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻi he ueʻi ʻa e laumālié; naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsuú.” Naʻe mavahe leva ʻa e ongo faifekaú mei hono matapaá.

Ne u fanongo ki ha fakamatala ʻa Misa Pōlati tatau pē ʻi ha houalotu fakamoʻoni, ʻo kau ki he ʻaho fakangalongataʻa ko iá. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai lava ke u mamohe he pō ko iá. Ne u mafulifuli holo pē. Ne toutou fefokiʻaki pē ʻi hoku ʻatamaí ʻa e kupuʻi lea ko ia, ‘Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ia. . . . ʻOku ou ʻiloʻi ia. . . . ʻOku ou ʻiloʻi ia.’ Ne ʻikai ke u faʻa tatali ke ʻaho hake. Ne u telefeoni ki he ongo faifekaú, ki hona fika naʻe ʻi he kiʻi kaati Tefito ʻo e Tuí. Naʻá na toe foki mai, pea ne ma kau mo hoku uaifí ki he akoʻí, ʻi heʻema fekumi fakamātoato ki he moʻoní. Ko hono olá, kuo mau tali kotoa ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te mau fakafetaʻi maʻu pē koeʻuhí ko hono fakamoʻoniʻi ʻo e moʻoní, ʻa ia naʻe ʻomi kiate kimautolu ʻe ha ongo faifekau lototoʻa mo loto fakatōkilalo ko iá.”

ʻOku tau lau he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 135 ʻa e ngaahi lea ʻa Sione Teila fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefá ʻo pehē: “Kuo fai ha meʻa lahi ange ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí ki hono fakamoʻuiʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi māmani, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga.”8

ʻOku ou manako he fakalea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí, ʻa ia naʻe pehē: “ʻOku ou ongoʻi ʻe au ke u kalanga Haleluia he taimi ʻoku ou fakakaukau atu ai naʻá ku ʻiloʻi ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa e Palōfita ko ia naʻe fokotuʻu hake mo fakanofo pea foaki ki ai ʻa e ngaahi kī mo e mālohi ke langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.”9

ʻOku ou fie tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ki he ngaahi fakamoʻoni kuo fai ko e fakaʻapaʻapa ki hotau palōfita ʻofeina ko Siosefá, ʻoku ou ʻiloʻi ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, naʻe fili ke toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOku ou lotua ʻi heʻetau kātoangaʻi ʻa e taʻu 200 ʻo hono fāʻeleʻí, ʻe lava ke tau ako ai mei heʻene moʻuí. ʻOfa ke tau fakatōkakano ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi kuo lelei ʻene akoʻi maí—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga—ke tau lava ʻo nofo kakato ange ai ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOfa ke hāsino mei heʻetau moʻuí ʻa e ʻilo ko ia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAló, pea ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, pea ʻoku tataki kitautolu he ʻahó ni ʻe ha toe palōfita ʻa e ʻOtuá—ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisí ni ʻa e kakato e taʻu ʻe 42 ʻo hono uiuiʻi au ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he fuofua fakataha ne u kau ki ai mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé, ne mau hivaʻi ha himi ʻoku ou manako ai, ko e fakaʻapaʻapa ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha veesi mei he himi ko iá:

ʻOku tau vikia e tangata ne fetuʻutaki mo Sihová!
Naʻe pani ʻe Sīsū ko e tangata kikite mo e Palōfitá.
Faitāpuekina ke fakaava e kuonga fakakosipelí ni,
Ko haʻa tuʻi mo e ngaahi puleʻangá te nau fakaʻapaʻapaʻi.10

ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni toputapú ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Vakai, Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Scot Facer Proctor and Maurine Jensen Proctor (1996), 69–76.

2. Siosefa Sāmita 2:10–11.

3. Siosefa Sāmita 2:21–22, 25.

4. Futinouti ki he Siosefa Sāmita 2:71.

5. T&F 135:4.

6. History of the Church, 6:618.

7. Sione 15:13.

8. T&F 135:3.

9. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 395.

10. William W. Phelps, “ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy