Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko e tangata kotoa pē ʻokú ne loto fiemālie ke kau fakataha mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea feinga ke tauhi ki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní mo hono ngaahi ouaú, ʻokú ne tuʻu ia ʻi he “moʻunga ko Saioné.”
Kuó u moʻui fuoloa ke u mamata ki he mōlia taha taha atu e ngaahi tuʻunga moʻui kuo pau ke fakafalala ki ai e tolonga ʻa e sivilaisé.
ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku toutou ʻulungia ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá, nofo malí, ʻapí, mo e fāmilí, ʻi he fakamaauʻangá mo e ngaahi fakataha alēleá, ʻi he fale aleá mo e ngaahi lokiakó. ʻOku fakafalala ʻetau fiefiá ki heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui tofu pē ko iá.
Naʻe kikite ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē, ʻi hotau kuongá, ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ʻe “talangataʻa [ʻa e kau tangatá] ki he mātuʻá, . . . ʻo taʻe maʻu ʻa e ʻofa ʻoku ngali mo e kāingá, . . . ko e kau manuki kiate kinautolu ʻoku leleí, . . . ko e kau ʻofa lahi hake ki he ngaahi mālie fakamāmá ʻi heʻenau ʻofa ki he ʻOtuá” (2 Tīmote 3:2–4).
Peá ne fai mai ʻa e fakatokanga: “ʻE tupulaki [ʻa e kau tangata angakoví mo e kau fakahalá] ʻi he kovi ki he kovi, ʻo faʻa kākaaʻi, pea ʻe kākaaʻi ʻa kinautolu” (2 Tīmote 3:13). Ko ʻene moʻoni. Kaekehe, ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he kahaʻú, ʻoku ou ongoʻi ʻe lelei ʻa e meʻa hono kotoa.
Naʻe fakahā ʻe Paula ki he talavou ko Tīmoté ke ne kei hokohoko atu pē ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa kuó ne ako mei he kau ʻAposetoló, peá ne talaange te ne malu pē he “ʻoku talu mei hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻui ʻi he tui ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú” (Tīmote 3:15).
ʻOku mahuʻinga ke ʻilo ʻa e folofolá. ʻOku tau ako mei ai ʻo kau ki he tataki fakalaumālié.
Kuó u fanongo ki he pehē ʻa ha kakai, “Ne u mei fiemālie pē ke kātakiʻi ʻa e fakatangá mo e ngaahi faingataʻá kapau naʻá ku moʻui ʻi he ngaahi fuofua taʻu ʻo e Siasí pea ʻi he taimi ne hokohoko ai e ngaahi fakahaá ʻo pulusi ko e folofolá. Ko e hā ʻoku ʻikai hoko ai ʻeni he taimi ní?”
Naʻe hanga ʻe he ngaahi fakahā naʻe fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea paaki ʻo hoko ko e folofolá, ʻo fakatoka e fakavaʻe pau ki he Siasí, ʻa ia ʻe fakafou atu ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he “puleʻanga kotoa peé” (2 Nīfai 26:13).1
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e lakanga ʻo e Palōfitá mo e Palesitení mo hono Ongo Tokoní, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ngaahi kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, Kau Pīsopeliki Pulé, mo e ngaahi siteikí, ngaahi uōtí, mo e ngaahi koló. ʻOku nau fakamatalaʻi e ngaahi lakanga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí. ʻOku nau fokotuʻu e founga ke fakafou mai ai e ngaahi ueʻi fakalaumālié mo e fakahaá ki he kau takí, kau faiakó, ngaahi mātuʻá mo e fakafoʻituituí.
ʻOku toe kehe ange e fakafepakí mo e ʻahiʻahí ia he taimí ni. ʻOku mālohi mo fakatuʻutāmaki ange ia ʻi he ʻahó ni, ʻo ʻikai fakataumuʻa ia ki he Siasí ka ki he fakafoʻituituí. Ko e ngaahi fakahā ko ia mei muʻa naʻe pulusi ko e folofola ke tataki ʻaki e Siasí, ʻoku nau fakamatalaʻi e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá, pea ʻoku kei lolotonga fakaʻaongaʻi pē kinautolu he taimí ni.
ʻOku talaʻofa ha taha ʻo e folofola ko iá ʻo pehē, “Kapau kuo mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30).
Tuku muʻa ke u talaatu e meʻa kuo fakahoko ke teuteuʻi ʻaki kitautolú. Mahalo naʻa toki mahino ai kiate kimoutolu hono ʻuhinga ʻoku ʻikai te u manavahē ai ki he kahaʻú, ʻa hono ʻuhinga ʻoku ou ongoʻi fakatetuʻa mo falala ai ki he kahaʻú.
He ʻikai te u lava ʻo fakamatala fakaikiiki atu pe hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa kotoa kuo fokotuʻutuʻu lelei ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni maí. Te mou ʻilo ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e kei hokohoko ʻo e fakahaá, ʻa ia ʻoku ʻatā ki he Siasí mo e kāingalotú fakafoʻituitui. Te u fakamatalaʻi atu hanau niʻihi.
ʻI he taʻu ʻe 40 tupu kuo hilí, naʻe fakapapauʻi ai ha founga ke toe vave mo faingofua ange ai hono ʻiloʻi ʻo e tokāteliné ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, ʻaki hano teuteuʻi ha pulusinga ʻo e ngaahi folofolá maʻá e Siasí. Naʻa mau fokotuʻutuʻu leva e ngaahi folofolá ke nau fefakamoʻoniʻaki, ʻa e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí mo e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Naʻe ʻikai pē ke ueʻi ha meʻa ʻe taha ʻi he Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí.
Naʻe fai ha ngāue ʻi he ngaahi senituli lahi kuo hilí ko e teuteu maʻa hotau kuongá ni. Ko e peseti ʻe hivangofulu ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí, ko e liliu ia ʻe Uiliami Tinitale mo Sione Uīkilifi. ʻOku tau moʻua ki he kau tangata liliu lea he ngaahi ʻaho ko iá, ko ha kau māʻata.
Naʻe pehē ʻe Uiliami Tinitale, “Te u ʻai ke ʻilo lahi ki he Folofolá, ʻa e tamasiʻi ʻokú ne angi e palaú ʻo laka ia he [kau malangá].”2
Naʻe fou mai ʻa ʻAlamā ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi lahi mo ne fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lalahi ange. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá, “Pea ko ʻeni, koeʻuhí kuo ʻi ai ha fuʻu ʻaonga ʻo e malanga ʻaki ʻa e folofolá ki he ueʻi ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú—ʻio, kuo lahi ange ʻene ngāue ʻi he loto ʻo e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe kuo hoko kiate kinautolu—ko ia, naʻe fakakaukau ai ʻa ʻAlamā ʻoku ʻaonga ke nau ngāue ʻaki ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 31:5).
Ko e meʻa tofu pē ʻeni naʻa mau fakakaukau ki ai ʻi heʻemau kamata ngāue ki he folofolá: ke lava ʻo ʻiloʻi ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e folofolá pea mahino e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline aí. Naʻa mau hanga atu ke fakahoko ʻi hotau kuongá ni ʻa e meʻa ko ia ne fakahoko ʻe Tinitale mo Uīkilifi ʻi hona kuongá.
Naʻe fakatangaʻi lahi ʻaupito ʻa Tinitale mo Uīkilifi. Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Tinitale ʻi ha fale fakapōpula ʻi Palāsolo. Naʻá ne tui pē hono valá ʻo aʻu ki heʻene mahaehae, pea naʻá ne mokosia ʻaupito. Naʻá ne tohi ki he kau pīsopé ʻo kole ke ʻoange hano kote mo hano tatā. Naʻá ne kole ha foʻi teʻelango, ʻo ne pehē, “Ko e meʻa fakaongosia moʻoni ʻete nofo toko taha pē ʻi he fakapoʻulí.”3 Ne nau ʻita lahi heʻene kole ko ʻení, ʻo nau ʻave ai ia meí he fale fakapōpulá ʻo haʻi pea tutu kae mamata ha fuʻu kakai tokolahi.
Naʻe hao ʻa Uīkilifi ʻo ʻikai ke mate ʻi hano tutu, ka naʻe ʻave ʻe he Fakataha Alēlea ʻo Konisitení hono sinó mei hono faʻitoká ʻo tutu, pea laku takai holo hono efuefú.4
Naʻe hanga ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kole mei he faʻē ʻa ʻEtuate Sitīvenisoni ʻo e Kau Fitungofulú, ha tatau ʻo e Book of Martyrs (Tohi ʻo e Kau Maʻatá), naʻe faʻu ʻe he faifekau Pilitānia ko Sione Fōkesi ʻi he senituli hongofulu mā onó. Hili ʻene lau kinautolú, naʻá ne pehē, “Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻUlimí mo e Tumemí ke u mamata ki he kau maʻata ko iá, pea ko ha kau muimui faitotonu mo mateaki kinautolu ʻo Kalaisi, ʻo fakatatau ki he maama naʻa nau maʻú, pea ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu.”5
Naʻe ʻosi mahino pē faingataʻa fau, ke fokotuʻutuʻu ke fefakamoʻoni ʻaki ha ngaahi veesi folofola ʻe 70,000 tupu mo ha ngaahi futinouti mo ha ngaahi tokoni. Ka naʻe kamata. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe 12 pea mo ha tokoni ʻa ha kakai ʻe toko 600 tupu ke fakakakato ʻení. Ko honau niʻihi ko ha kau mataotao ʻi he lea faka-Kalisí, Latiná, mo e faka-Hepeluú pe ʻoku nau ʻilo ki he ngaahi folofola ʻo e kuonga muʻá. Ka ko honau tokolahí ko e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí.
Naʻe takiekina e ngāué ʻe he laumālie ʻo e fakahaá.
Naʻe ʻikai mei lava ʻa e ngāué ka ne taʻe ʻoua e komipiutá.
Naʻe faʻu ha founga fakaofo ke ne fokotuʻutuʻu ha ngaahi futinouti ʻe lau mano ke ne fakaava atu ʻa e folofolá ki he tamasiʻi pe taʻahine faama kotoa pē.
ʻI hono ʻai e fakahokohoko fakamotuʻa leá ʻo fakatatau ki he tefitó, ʻe lava pē ʻe ha mēmipa ʻo kumi e ngaahi foʻi lea hangē ko e fakaleleí, fakatomalá, Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē peá ne vakai ki ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻilongofua mei he ngaahi tohi folofola ʻe faá.
Hili hono fakamoleki ha ngaahi taʻu lahi ki he ngāué, naʻa mau fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e fakalakalaka e ngāue lahi mo fakahela ko ia ko hono hiki fakamotuʻalea ʻo e ngaahi tefitó. Naʻa nau tohi mai, “Kuo ʻikai toe ha founga ʻemau fai pea ʻoku mau hoko atu ʻeni ki he Fakatomalá.”
Naʻa mau maʻu ha tatau totonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lava heni ke mau fakatonutonu e ngaahi hala ʻa e kau fai pākí ʻa ia naʻe ʻikai fakatokangaʻí.
Ko e meʻa ʻoku ʻilonga taha ʻi he Topical Guide ko e ngaahi peesi ko ia ʻe 18 ʻoku tohi mataiiki mo sipeisi taha ʻi he ʻuluʻi fakamatala ko e “Sīsū Kalaisí,” ʻa ia ko hono fakatahatahaʻi mahino taha ia ʻo ha fakamatala fakafolofola kau ki he hingoa “Sīsū Kalaisí” ʻi he hisitōlia ʻo māmaní. Kapau te ke muimuiʻi e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení, te ke ʻiloʻi ai pe ko e Siasi ʻeni ʻo hai, ko e hā e meʻa ʻokú ne akonaki ʻakí mo e mafai mei fē, pea ʻoku fakatefito kotoa ʻeni ki he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Mīsaiá, ko e Huhuʻí, mo hotau ʻEikí.
Ne toe tānaki atu ha ongo fakahā foʻou ʻe ua ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá—vahe 137, ʻa ia ko ha meʻa-hā-mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kau ki hono foaki ʻo e ʻenitaumení, pea ko e vahe 138 ko e mata meʻa-hā-mai ia ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki hono huhuʻi ʻo e kakai pekiá. ʻI he fakaʻosi e ngāué ni ko e teu hono pākí, naʻe maʻu ai ha fakahā fakaofo ki he kau lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe fakahā ia ʻi ha Fanongonongo Fakamafaiʻi (vakai, Fakanongonongo Fakamafaiʻi—Uá ʻi he T&F) ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi heni ʻoku ʻikai ke tāpuni pe ngata e ngaahi folofolá.
Naʻe hoko mai leva e tukupā lahi ko ia ʻo hono fai ʻe he Siasí ʻa e liliu ki he ngaahi lea fakafonua kehekehé. Kuo paaki ʻeni ʻa e Tohi Tapu Lōtolu (Triple Combination) foʻoú, fakataha mo e Guide to the Scriptures ʻi ha ngaahi lea ʻe 24 pea ʻoku toe ke hoko atu ki ha ngaahi lea kehe. Kuo paaki he taimí ni e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi lea ʻe 106. ʻOku lolotonga fakahoko e liliú ki ha ngaahi lea ʻe fāngofulu mā hiva.
Kuo fai foki mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻe tānaki atu ki he hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.
ʻI he ʻosi ko ʻeni hono fokotuʻu e fakavaʻe ʻo e ngaahi tokāteliné ke fefeka tatau mo e kalānite ʻihe Temipale Sōlekí pea ʻatā ki he toko taha kotoa pē, ʻe lava leva ke mamata ha kakai tokolahi ange ki he toutou hoko mai ʻa e fakahaá ki he Siasí. “ʻOku mau tui ki he meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi fuʻu meʻa lahi mo mahuʻinga ʻoku kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:9).
Lolotonga e hokohoko atu hono paaki e folofolá, naʻe kamata mo ha toe ngāue maʻongoʻonga ia ʻe taha. Pea ʻe lau lau taʻu hono fakahoko ʻení. Naʻe toe faʻu foʻou e nāunau fakalēsoni kotoa ʻa e Siasí. Naʻe toe fakaleleiʻi e ngaahi kalasi kotoa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú—ʻa e fānaú, toʻu tupú, mo e kakai lalahí—ke fakatefito ʻi he folofolá, ʻia Sīsū Kalaisi, lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e fāmilí.
Kuo taʻu lahi e ngāue ki ai ha kau ngāue tokoni. Ko hanau niʻihi ko ha kau mataotao he hiki fakamatalá, silapá, fakahinohinó, mo ha ngaahi tafaʻaki kehe, ka ko honau tokolahí ko ha kāingalotu anga maheni ʻo e Siasí. Naʻe fakatefito kotoa pē he folofolá, pea fakamamafaʻi ʻe he lakanga fakataulaʻeikí pea nofo taha e tokangá ki he natula toputapu ʻo e fāmilí.
Naʻe tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.”6 Hili ko iá naʻa nau pulusi leva e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.”7
Naʻe mafola e kalasi seminelí mo e ngaahi ʻinisititiuti fakalotú he māmaní. ʻOku ako mo faiako ai e kau faiakó mo e kau akó, ʻaki e Laumālié (vakai, T&F 50:17–22), pea ʻoku fakatou akoʻi ai kinaua ke mahino e folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, palani ʻo e fakamoʻuí, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, Hē Mei he Moʻoní mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, tuʻunga taʻe hano tatau ʻoku ʻi ai e Siasi kuo toe fakafoki maí, pea ke nau ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻoku ʻi aí. ʻOku poupouʻi e fānau akó ke nau fakatupulaki ʻenau angaʻaki hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá.
Naʻe tuku mavahe ʻa e efiafi Mōnité ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku fie maʻu ke taʻofi e ngaahi ʻekitivitī kotoa pē ʻa e Siasí kae lava ke fakataha e ngaahi fāmilí.
ʻI hono fakahokohoko fakanatulá pē, naʻe toe fakapipiki atu ai e ngāue fakafaifekaú ki he ngaahi fakahā ko ia ʻi he “Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.” ʻOku tukuange mai ha kau faifekau ʻe toko 25,000 ʻi he taʻu taki taha ke nau foki ki honau ngaahi ʻapí ʻi ha ngaahi fonua ʻe 148 hili haʻanau fakamoleki ha taʻu ʻe ua ki hono ako ʻo e tokāteliné mo e founga ke faiako ʻaki e Laumālié pea vahevahe ʻenau fakamoʻoní ki ha niʻihi kehe.
Kuo fakamahinoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni kau ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fakahā mahino e anga hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha kau takimuʻa he feituʻu kotoa, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻū kií—ʻa ia ko e kau pīsopé mo e kau palesitení—ke fai fakahinohino, fakamahinoʻi e ngaahi meʻa ʻoku maʻu halá, mo nau ʻiloʻi e ngaahi tokāteline halá pea fakatonutonu ia.
Ko e lēsoni maʻá e kakai lalahí ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fineʻofa, ʻoku toʻo ia mei he ngaahi akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí.
Kuo toe fulihi hono fokotuʻutuʻu e ngaahi makasini ʻa e Siasí pea ʻoku paaki atu ia ʻi ha lea fakafonua ʻe 50 he taimí ni.
ʻOku lolotonga hoko ha kuonga fakaofo ʻo e langa temipalé, pea ʻoku ava ha ngaahi temipale ʻe 122 ke fakahoko ai e ngāue ki he ngaahi ouaú, pea naʻe toe fanongonongo foki ha temipale foʻou ʻe ua ʻaneafi.
Naʻe toe fakahingoa e Tohihohokó ʻo ui ko e Hisitōlia Fakafāmilí. ʻOku tokoniʻi e kāingalotu faivelengá ʻe he founga fakatekinolosia foʻou tahá ke nau teuteuʻi mo ʻomi ha ngaahi hingoa ki he temipalé.
ʻOku fakamoʻoni kotoa e ngaahi meʻá ni ki he kei hokohoko ʻo e maʻu fakahaá. ʻOku ʻi ai foki mo ha toe ngaahi meʻa kehe, ka ʻoku fuʻu lahi fau ke fakamatala fakaikiiki atu.
ʻOku ʻi he Siasí ni ha tefitoʻi mālohi ʻoku loloto ange ʻi he ngaahi polokalamá, ngaahi fakatahaʻangá pe ngaahi feohiʻangá. ʻOku ʻikai toe liliu ia. ʻOku ʻikai lava ke ʻauha. ʻOku tuʻu maʻu mo pau. He ʻikai ha taimi ʻe holomui ia pe mōlia.
Neongo ʻoku fakataha ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi falelotu, ka ʻoku moʻui ia ʻi he loto mo e laumālie ʻo e toko taha Siasi kotoa pē.
ʻOku maʻu ʻe he kāingalotu loto fakatōkilalo ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo e māmaní ha mālohi fakalaumālie mei he folofolá ke tataki kinautolu ʻi heʻenau moʻuí, ka ʻoku ʻikai mahino kakato kiate kinautolu kuo nau ʻilo ʻa e “mataʻitofe mahuʻinga” ko ia (Mātiu 13:46) naʻe folofola ki ai e ʻEiki ki Heʻene kau ākongá.
ʻI hono tātānaki ʻe ʻEma Sāmita, ko e uaifi ʻo e Palōfita ko Siosefá, ʻa e ngaahi himi ke faʻu ʻaki e fuofua tohi himí, naʻá ne fakakau ai ʻa e “ʻE Sihova Haofakí”, pea ko e moʻoni, ko ha lotu ia:
“ʻI he kamata ngalulu ʻa e māmaní,
Fakafiemālieʻi ʻemau manavaheé;
ʻI he ʻomi ʻe hoʻo fakamāú ʻa e fakaʻauhá,
Ke mau malu pē ʻi he moʻunga ʻo Saioné.”8
Ko e tangata kotoa pē ʻokú ne loto fiemālie ke kau fakataha mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea feinga ke tauhi ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní mo hono ngaahi ouaú, ʻokú ne tuʻu ia ʻi he “moʻunga ʻo Saioné.”
ʻE lava ke maʻu ʻe he toko taha taki taha ʻa e ʻilo fakapapau ko ia ʻoku fakafou mai ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié peá ne fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tatau tofu pē e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mo ʻEne folofolá, “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo māmaní” (T&F 1:30). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Vakai foki ki he Fakahā 5:9, 14:6; 1 Nīfai 19:17; Mōsaia 3:13, 20; 15:28; 16:1; ʻAlamā 9:20; 37:4; T&F 10:51; 77:8, 11; 133:37.
2. ʻI he David Daniell, introduction to Tyndaleʻs New Testament, trans. William Tyndale (1989), viii.
3. ʻI he David Daniell, introduction to Tyndaleʻs New Testament, ix.
4. Vakai, John Foxe, Foxe’s Book of Martyrs, ʻetitaʻi ʻe G. A. Williamson, (1965), 18–20.
5. ʻI he Edward Stevenson, Reminiscenses of Joseph, the Prophet, and the Coming Forth of the Book of Mormon, (1893), 6.
6. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.
7. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 2.
8. Ngaahi Himí, fika 43.