ʻEletā Merrill J. Bateman
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
ʻOku ou fakamoʻoni ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ki he taha kotoa. . . . Ko e ongoongo fakafiefiá [ia]—ʻa e akonaki taʻefakangatangata mo e mālohi fakalelei ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.
Ne fehuʻia ki muí ni mai ʻe ha taha ʻi ha polokalama letiō ʻa hono manakoa fakavahaʻa puleʻanga e Siasi ko ʻeni ne kamata ʻi Niu ʻIoké, ko hono hetikuotá ʻi ʻIutā, pea pehē ki he fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha kakai he kuonga muʻá ʻi ʻAmeliká. Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki hotau ngaahi kaumeʻa ʻi ʻĒsia, ʻAfilika, ʻIulope mo ha ngaahi potu kehe ʻo māmaní, ne mahino ai ne ʻikai mahino ki he kau aleá ni hono natula fakaemāmani lahi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí pe ko hono ʻaonga fakalūkufua ʻo hono ngaahi ouaú, fuakavá pea mo hono ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai fuatautau e mahuʻinga fakaemāmani lahi ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ia mo e Tohi ʻa Molomoná, mei he feituʻu ne hoko aí, ka ko ʻena pōpoaki ʻo e fetuʻutaki ʻa e tangatá mo e ʻOtuá, ʻo e ʻofa ʻa e Tamaí ki Heʻene fānaú, pea mo e ivi fakalangi ʻoku ʻi he tangata taki taha.
Kuo hoko ko ha ui fakaepalōfita ia he kuonga kotoa pē ʻa e “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate iá” (Molonai 10:32, vakai foki, Mātiu 5:48; Sione 10:10, 14:6) pea ko e fakamoʻuí ʻoku fou pē ʻi he ʻAlo pē Taha ne Fakatupu ʻo e Tamaí (vakai, Sione 1:14, 18; T&F 29:42). Ko e kolé ni ʻoku fakaemāmani lahi pea ʻoku kaunga ia ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e ʻAfilika, ʻĒsia, ʻIulope pe ko ha fonua pē. Hangē ko ia ne fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai ʻAtenisí, ko kitautolú kotoa ko e “hako ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 17:29).
Naʻe teuteu e palani ʻa e Tamaí ki he moʻuí, ʻo fakatefito ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ki muʻa ʻoku teʻeki ʻai e fakavaʻe ʻo māmaní (vakai, ʻĒpalahame 3:22-28; ʻAlamā 13:3). Naʻe ʻoange ia kia ʻĀtama mo ʻIvi mo fekau ke na akoʻi ia ki heʻena fānaú (vakai, Mōsese 5:6-12). Ne fakasītuʻaʻi ʻe he hako ʻo ʻĀtamá ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ʻosi atu ha ngaahi kuonga, ka naʻe toe fakafoʻou ia ʻo fakafou ʻia Noa pea toe pehē pē ʻia ʻĒpalahame (vakai, ʻEkesōtosi 6:2-4; Kalētia 3:6-9). Ne foaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻIsilelí ʻi he kuonga ʻo Mōsesé. Ka naʻe fie maʻu ha pule fefeka ke ne ʻomi kinautolu kia Kalaisi tuʻunga he lauisenituli ʻenau hē mei he moʻoní (vakai, ʻEkesōtosi 19:5-6; T&F 84:19-24). Ne fāifai pea fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ki ʻIsileli ʻe he Fakamoʻuí tonu pē ʻi he vahevaheʻanga mālie ʻo taimí.
ʻOku maʻu e taha ʻo e ngaahi fakamatala mahino taha he folofolá ki he fakahokohoko ʻo e hē mei he moʻoní mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he tala fakatātā ʻa Sīsū ki he kau tauhi ngoue angakoví (vakai, Maʻake 12:1-10). ʻOku fakamanatu ʻe Sīsū ki he kakaí he talanoá ni, hono tokolahi ʻo e kau palōfita ne fekau mai he ngaahi kuongá, ke nau fokotuʻu ha puleʻanga māʻoniʻoní. Hili ia peá Ne fakahā hono toutou fakasītuʻaʻi e kau talafekaú. Ne taaʻi hanau niʻihi pea tuli ʻo ʻikai haʻanau meʻa. Ne fakapoongi mo ha niʻihi. Pea fakahā leva ʻe Sīsū ki hono kau fanongó, kuo pehē ʻe he Tamaí ke fekau mai ā Hono “ʻaló, ʻa hono ʻofaʻangá” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Maʻake 12:7) ʻo ne pehē, “Te nau fakaʻapaʻapa ki hoku fohá” (Mātiu 21:37).
Neongo ia, ʻi he ʻafioʻi ʻe Sīsū Hono ikuʻangá, naʻá Ne pehē leva:
“Ka ne fepehēʻaki ʻe he kau tauhi ngoue ko iá . . . Ko ʻeni ʻa e foha hokó; haʻu ke tau tāmateʻi ia, pea ʻe ʻotautolu ʻa e tofiʻá.
“Pea naʻa nau puke, ʻo tāmateʻi ia, pea lī ia ki tuʻa ngoue vaine” (Maʻake 12:7–8).
Hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló, ne liliu e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi ouaú pea toe hoko mai e hē mei he moʻoní. Ne feʻunga ʻa e fakapoʻuli fakalaumālie ko ʻení mo ha taʻu ʻe laungeau ki muʻa pea toe ulo mai e huelo ʻo e māmá ki māmani. Ne ʻilo ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻa e Hē ko ʻeni Mei he Moʻoní pea kikite ai ʻi he hili ʻo e Hāʻele Hake ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai toe Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí kae ʻoua kuo hoko ha “liliu ʻo e meʻa kotoa pē” (vakai, Ngāue 3:19-21). Naʻe toe kikite foki mo e ʻAposetolo ko Paulá ki ha kuonga he ʻikai “ke faʻa kātaki ” ai ʻe he kāingalotú ʻa e “akonaki totonú” (2 Tīmote 4:3-4) pea ʻe ʻi ai ha “liliu kovi” (2 Tesalonaika 2:2-3) ʻe muʻomuʻa ʻi he Toe Hāʻele Mai ʻa Kalaisí. Ne toe lea mo ia ki he “liliu ʻo e meʻa kotoa peé” ʻo pehē ʻe hanga ʻe he Fakamoʻuí ʻi he “kakato ʻo e ngaahi kuongá . . . ʻo fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi” (ʻEfesō 1:10).
Ne tataki ʻe he ʻEikí hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ne kamata hono “liliu ʻo e meʻa kotoa peé” ʻi he Vao ʻAkau Tapú ʻi he hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá. Ne ʻilo ʻe Siosefa ʻi ha meʻa hā mai ʻa e anga moʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku māvahevahe ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ko ha ongo tangata hākeakiʻi ʻoku sino kakano mo e hui.
ʻI he meimei kamataʻanga ʻo e kuonga fakakōsipeli kotoa pē, ʻoku foaki ai ha tohi ki he palōfita foʻou ʻoku toki uí. Ne maʻu ʻe Mōsese ha ongo maka (vakai, ʻEkesōtosi 31:18). Ne foaki kia Līhai ha tohi ke ne lau fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo Selusalemá (vakai, 1 Nīfai 1:11–14). Ne ʻoange kia ʻIsikeli ha “takainga tohi” (ʻIsikeli 2:9–10) naʻe ʻi ai e pōpoaki ʻa e ʻEikí ki he Fale ʻo Siutá ʻi hono kuongá. Ne fakahā kia Sione Fakahā ʻi he Motu ko Pātimosí ha tohi ʻoku ʻi ai ha meʻa fakamaʻu ʻe fitu (vakai, Fakahā 5; T&F 77:6). ʻOku tonu nai ke fai ha ofo, ʻi hano ʻomi ʻe he ʻEikí ha tohi ʻoku ʻi ai e kakato ʻo e ongoongoleleí, ko ha konga ia ʻo e “liliu ʻo e meʻa kotoa peé?” ʻOku maʻu ʻe he tohí ni ʻa e mālohi ke tohoakiʻi ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē kia Kalaisi. Ko ʻene fakamatala ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ko e mahino taha ia kuo hiki fekauʻaki mo hono taumuʻá mo hono mālohí.
Kuo fanafana mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku lotó ne mamata ʻa Siosefa ki he Tamaí mo e ʻAló ʻi he Vao Tapú pea ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou houngaʻia he ʻilo makehe ko ʻeni fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻoku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e taha e ngaahi huafa ne foaki ki he Fakamoʻuí ko e “ʻAlo pē Taha ne Fakatupu ʻo e Tamaí.” Hangē ko ʻení, ne pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ʻi heʻene ongoongoleleí naʻe mamata ki he ngeia mo e nāunau ʻo e ʻEikí ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú pea ko hono nāunaú ko e nāunau ia ʻo e “ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú” (Sione 1:14, vakai foki ki he v. 18). ʻOku tuʻo lahi foki mo hono fakaʻaongaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomona ʻa e hingoa ko ʻení.
Ne ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi ha faʻē fakamatelie kae Tamai taʻe-faʻa-mate, ʻo ʻikai tatau mo e kakai matelié ke nau maʻu e maté mei heʻenau mātuʻá. Ne mahino mei he tupuʻanga ʻo e mate naʻá Ne maʻu meia Melé, te Ne pekia, ka ko e tukufakaholo mei Heʻene Tamaí naʻá Ne maʻu ai e moʻui taʻe ngatá, ʻa ia ko hono ʻuhingá, naʻe ʻatā ke Ne fili ke mate. Ko ia, ne fakahā ʻe Sīsū ki he kakai Siú, “He ʻoku hangē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e moʻui ʻiate ia peé; pea ʻoku pehē pē ʻene tuku ki he ʻAló ke ne maʻu ʻa e moʻui ʻiate ia peé” (Sione 5:26).
Naʻá ne pehē:
“Ko ia ʻoku ʻofa ai ʻeku Tamaí kiate aú, ko e meʻa ʻi heʻeku tuku hifo ʻeku moʻuí, kau toe toʻo iá.
“ʻOku ʻikai ke toʻo ia ʻe ha taha ʻiate au, ka ʻoku ou tuku hifo ia ʻe au pē. ʻOku ou mafai ke tuku hifo ia, pea ʻoku ou mafai ke toe toʻo ia. Ko e fekaú ni kuó u maʻu mei heʻeku Tamaí” (Sione 10:17–18).
Ne ʻoange ʻe hono natula taʻe ngata ne maʻu mei Heʻene Tamaí ha mālohi kia Sīsū ke Ne fakahoko ʻa e Fakaleleí, ʻo ne fuesia e angahala ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku akoʻi ʻe he Palōfita ko ʻAlamaá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne ʻikai ngata pē ʻi hono toʻo ʻe Sīsū kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá ka ne toe fuesia foki mo ʻetau loto mamahí, faingataʻaʻiá, ngaahi mamahí mo e ʻahiʻahí. ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻe ʻAlamā ne toʻo ʻe Sīsū kiate Ia ʻetau ngaahi mahamahakí, maté mo hotau ngaahi vaivaí (vakai, ʻAlamā 7:11–13). Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, naʻá Ne fai ʻeni koeʻuhí “ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻi he anga ʻo e kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi . . . ʻa e founga ke tokoniʻi hono kakaí” (ʻAlamā 7:12).
ʻOku pehē ʻe he palōfita ko ʻApinetaí ʻo ka “ngaohi hono laumālié ko e feilaulau koeʻuhí ko e hiá, te ne mamata ki hono hakó” (Mōsaia 15:10). Pea toki fakamahino mai ʻe ʻApinetai ʻa e hako ʻo e Fakamoʻuí, ko e kau palōfitá mo kinautolu ʻoku muimui ʻiate kinautolú. Kuo taʻu lahi ʻeku fakakaukau ki he meʻa ne foua ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Ngoué mo e kolosí, ʻa ia ko ha feituʻu ne hilifaki ai kiate ia ha ngaahi angahala lahi fau. Neongo ia, kuo liliu ʻeku vakaí ʻi he ngaahi lea ʻa ʻAlamā, ʻApinetai, mo ʻĪsaiá pea mo ha kau palōfita kehe. Naʻe ʻikai ko ha ongoʻi ʻe Sīsū ʻo ha angahala kehe, ka naʻe tokolahi fau e kakaí ʻi hono fuesia ʻe Sīsū “hotau ngaahi vaivaí” (Hepelū 4:15), “[ʻo fua] ʻetau ngaahi mamahí, . . . mo toʻo ʻetau ngaahi vaivaí . . . [pea] fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá” (ʻĪsaia 53:4–5).
Ko e Fakaleleí naʻe ongo, mo hoko tonu pea ʻafioʻi ai ʻe Sīsū e founga ke tokoniʻi ʻaki kitautolu taki taha.
ʻOku akoʻi ʻe he Mataʻi Tofe Mahuʻingá naʻe fakahā kia Mōsese ʻa e kakai kotoa ʻo māmaní, ʻa ia naʻe “taʻe-faʻa-laua ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻi he matātahí” (Mōsese 1:27-28). Pea kapau ne mamata ʻa Mōsese ki he taha kotoa pē, pea ta ʻoku malava lelei pē ʻe he Tupuʻanga ʻo e ʻunivēsí ke ne maʻu ʻa e mālohi ke maheni lelei ai mo kitautolu taki taha. Kuó ne ʻafioʻi hota ngaahi vaivaí. Kuó Ne foua hoʻo ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá. ʻOku pehē pē foki kiate au. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne ʻafioʻi kitaua. ʻOku mahino kiate Ia ʻetau fekuki mo e ngaahi fakatauelé. ʻOkú Ne ʻafioʻi hota ngaahi vaivaí. Kae mahulu hake aí, ʻoku ʻikai ngata pē Heʻene ʻafioʻi kitauá, ka ʻokú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ʻaki kitaua kapau ke ta ō ange kiate Ia ʻi he tuí. Ko e ʻuhinga ia ne fakatokangaʻi fakafokifā ai ʻe ha finemui Sipeiní, ta ʻoku ʻikai ko ha kiʻi foʻi toti pē ia he ʻunivēsí ʻi he taimi ne foaki ange ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea ko Hono ʻofefine ia peá ne ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi ia. ʻOku toe ʻuhinga lelei ange ai e hā ngali maheni hoku kaumeʻa Siapani mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi hono akoʻi ia ʻe he kau faifekaú pea mo hono fakamoʻoniʻi kiate ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻene taumuʻa ʻi māmaní pea mo ia te ne malavá.
ʻOku ou fakamoʻoni ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ki he taha kotoa. ʻOku ʻikai ko e potu ʻoku hoko ai ha meʻá ʻoku mahuʻingá; ka ko e ongoongo fakafiefiá—ʻa e akonaki taʻefakangatangata mo e mālohi fakalelei ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui, ko Ia ʻa e Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ko e “totongi huhuʻi ia ʻo e meʻa kotoa pē” ʻo hangē ko e lau ʻa Pitá. ʻOku ou fakamoʻoni ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí he ʻaho ní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.