The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Sīsū Kalaisi—Ko e Fai Fakamoʻui Tuʻukimuʻá

Sīsū Kalaisi—Ko e Fai Fakamoʻui Tuʻukimuʻá

ʻEletā Russell M. Nelson
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku fakatau ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, fakamoʻoni mo ha ului ʻoku tolongá, ki he mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻEikí.

ʻEletā Russell M. NelsonSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ʻoatu hoku ʻofa mo e talamonū kiate kimoutolu taki taha. ʻOku ou ʻoatu mo e fakamālō mei he Kau Takí ʻi hoʻomou angaleleí, ʻi hoʻomou ngaahi ngāue ʻofá, ʻi hoʻomou ngaahi lotú pea mo e poupou ʻoku hoko ko e ivi takiekina ʻi heʻemau moʻuí. ʻOku tatau pē homau ngaahi faingataʻaʻiá mo kimoutolu. ʻOku tau moʻulaloa kotoa pē ki he loto mamahí mo e mamahí, ki he mahakí mo e maté. ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí te tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻo tatau pē ʻi he taimi ʻoku faingamālie aí mo faingatāmakí. ʻI heʻetau vilitaki fakataha ki muʻa hono fakahoko ʻEne ngāue toputapú, ʻoku mahino ki he Kau Takí ʻa e mahuʻinga hoʻomou faʻa fakaʻatuʻí, ʻa ia ʻoku mou foaki ʻi he loto ʻofa pea tali ʻi he loto fakafetaʻi. ʻOku mau ʻofa atu mo lotua kimoutolu, ʻo hangē pē ko hoʻomou lotua kimautolú.

ʻOku ou fakahā ʻa e fakamālō makehe ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi Heʻene angaʻofá mo ʻEne fakaafe ki he toko taha kotoa ke haʻu kiate Iá.1 ʻOku ou fakatumutumu ʻi Hono mālohi taʻe hano tatau ke fai fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fai Fakamoʻui Tuʻukimuʻá. Ko ha taha pē ia ʻo e ngaahi ʻulungāanga taʻe mafakatatauá ʻo ʻEne moʻuí.

Ko Sīsū ko e Kalaisí Ia, ko e Mīsaiá, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Tupuʻangá, ko e Sihova maʻongoʻongá, ko e ʻImanuela ne talaʻofa ʻe hoko maí, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi naʻá Ne fakahoko e fakaleleí, ko hotau Fakalaloa ki he Tamaí, ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga tuʻukimuʻá. Pea ʻe ʻi ai e ʻaho te tau tuʻu ai ʻi Hono ʻaó, ko hotau Fakamaau totonu mo ʻaloʻofá.2

Ngaahi Mana Faifakamoʻuí

ʻI he hoko ʻa Sīsū ko e Fai Fakamoʻui Tuʻukimuʻá, naʻá ne fekau Hono ongo kaumeʻá ke na “ō . . . ʻo fakahā . . . ʻa e ngaahi meʻa kuó mo mamata mo fanongo ki aí; kuo ʻā ʻa e kuí, kuo ʻeveʻeva ʻa e pipikí, kuo maʻa ʻa e kiliá, kuo ongo ʻa e tulí, [pea] kuo fokotuʻu ʻa e maté.”3

ʻOku toutou fakamatala ʻi he tohi ʻa Mātiu,4 Maʻake,5 Luke6 mo Sioné7 ʻo pehē naʻe ʻalu ʻa Sīsū ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo malangaʻaki e ongoongoleleí mo fakamoʻui ʻa e faʻahinga mahaki kotoa pē.

ʻI he hā ʻa e Huhuʻi kuo toetuʻú ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá, naʻá ne manavaʻofa ʻo fakaafeʻi ʻa kinautolu ‘oku “puke ʻi ha mahaki”8 ke nau ō ange kiate Ia pea ʻe fakamoʻui kinautolu.

ʻOku fakaofo hono foaki Hono mafai fakaʻotua ke fakamoʻui mahakí ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he ngaahi kuonga ki muʻá9 pea toe foaki ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻi hono toe fakafoki mai ʻa hono kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí.10

Ko e Ivi ʻo e Lotú ʻi he Faifakamoʻuí

ʻE lava foki ke tau maʻu ʻa Hono mālohi fai fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he lotú. He ʻikai teitei ngalo e meʻa naʻe hoko kiate au mo Sisitā Nalesoni pea mo Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo hono ʻofaʻanga ko Kamilá he taʻu ʻe tolungofulu nai kuo hilí. Naʻa mau ʻi Hamilitoni ʻi Nuʻu Silá, ʻi ha konifelenisi mo e Kāingalotú. Naʻe ʻikai ko ha Taki Māʻolunga au he taimi ko ʻení. Naʻe fakaafeʻi au ke u kau mai ki he fakatahaʻangá ni mo ha toe ngaahi fakatahaʻanga tatau pē ʻi he Otu Motu kehe he Pasifikí lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Pea ʻi heʻeku hoko ko ha toketā fakafaitoʻó, ne taʻu lahi ai ʻeku tokangaʻi ʻa Palesiteni mo Sisitā Kimipolo. Ne u ʻiloʻi lelei kinaua—ʻi he tapa kotoa pē.

Naʻe teuteu ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí ha polokalama fakafonua he efiafi Tokonakí ki he konifelenisi ko ʻení. Meʻapango naʻe fakatou puke ʻa Palesiteni mo Sisitā Kimipolo he mofí. Hili hano foaki kiate kinaua ha tāpuaki fakataulaʻeiki, naʻá na mālōlō pē he ʻapi ʻo e palesiteni ʻo e Temipale Nuʻu Silá, ʻa ia ne ofi ange pē. Naʻe kole ʻe Palesiteni Kimipolo ki hono Tokoní, ko Palesiteni N. ʻEletoni Tena, ke ne tokangaʻi e polokalama fakafonua ko ʻení pea fakahā ai he ʻikai lava ange ʻa Palesiteni mo Sisitā Kimipolo.

Naʻe ʻalu ʻa Sisitā Nalesoni mo Palesiteni mo Sisitā Tena mo ha kau taki kehe ki he polokalamá ka u nofo mo e sekelitali ʻa Palesiteni Kimipoló, Misa D. ʻAfa Heikoki, ʻo tokangaʻi homa ongo kaumeʻa ne puke he mofí.

Lolotonga e mohe ʻa Palesiteni Kimipoló, ne u lautohi fakalongolongo pē ʻi hono lokí. ʻOhovale pē kuo ʻā hake ʻa Palesiteni Kimipolo. Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻE Misa Nalesoni, ʻoku kamata he fihá e polokalamá he efiafí ni?”

“He fitú, Palesiteni Kimipolo.”

“Ko e fihá ʻeni?”

Ne u tali ange, “Mei hoko e fitú.”

Naʻe pehē fakavave mai ʻa Palesiteni Kimipolo: “Tala kia Sisitā Kimipolo te tau ō!”

Ne u vakaiʻi e māfana hono sinó. Naʻe sai pē ia! Ne u vakaiʻi e māfana ʻo e sino ʻo Sisitā Kimipoló. Naʻe sai pē mo ia!

Naʻá na teuteu fakavave peá na heka ki ha meʻalele. Naʻe ʻave kimautolu ki he falevaʻinga ʻo e Kolisi ʻa e Siasí ʻi Nuʻu Silá. ʻI he hū atu ʻa e kaá ki he loto malaʻé, naʻe ongona ai ha fuʻu mavava. Naʻe faikehe moʻoni ʻeni! Hili pē ʻemau tangutú, ne u fehuʻi kia Sistiā Nalesoni ʻo fekauʻaki mo e mavava fakafokifā naʻe hokó. Naʻá ne pehē naʻe kole ʻa Palesiteni Tena heʻene kamata e fakatahaʻangá ke fakaʻatā muʻa ʻa Palesiteni mo Sisitā Kimipolo he naʻá na siʻi puke. Hili iá naʻá ne kole ki ha taha ʻo e kau talavou Nuʻu Silá ke ne fai e lotú.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Nalesoni naʻe fai ʻe he talavoú ha lotu lōloa kae mālohi, pea ʻi he loto tui lahi moʻoni. Naʻá ne lotu ʻo pehē: “Ko kimautolu ʻeni ko e toʻu tupu ʻe toko 3,000 ʻo Nuʻu Silá, ʻoku mau fakatahataha mai ki heni hili ia ʻemau teuteu ʻi ha māhina ʻe ono ke hiva mo faiva maʻa hoʻo Palōfitá. Fakamoʻui ange muʻa ia pea ʻomi ia ki heni!” Hili pē ʻa e “ʻēmení,” mo e afe atu ʻa e kā naʻe ʻi ai ʻa Palesiteni mo Sisitā Kimipoló. Naʻe fakatokangaʻi atu kinaua he taimi pē ko iá pea naʻe kalanga fiefia ʻa e toko taha kotoa pē!11

Naʻá ku mamata tonu ki he mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻEikí! Kuó u ʻosi mamata tonu foki ki hano maʻu mo tali ʻo ha fakahā ʻe Heʻene palōfita moʻuí!

ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai pē taimi ʻe hangē ʻoku ʻikai fai mai ha tali ki ha niʻihi ʻo ʻetau ngaahi lotu fakamātoato tahá. ʻOku tau fifili ʻo pehē, “Ko e hā nai hono ʻuhingá?” ʻOku ou ʻosi ʻilo e ongo ko iá! ʻOku ou ʻilo e manavasiʻi mo e tō ʻa e loʻimatá he ngaahi momeniti pehení. Ka ʻoku ou toe ʻiloʻi pē foki ʻoku ʻikai taʻe tali mai ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe taʻe fakahoungaʻi ai ʻetau tuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi ange ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvani potó ʻiate kitautolu. Lolotonga ʻoku tau ʻilo ʻetau ngaahi palopalemá mo e mamahi fakamatelié, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakalakalaka ki he taʻe faʻamaté mo e meʻa ʻoku tau lavá. Kapau te tau lotu ke ʻilo ʻa Hono finangaló pea fakavaivaiʻi kitautolu ki ai ʻi he faʻa kātaki mo e loto toʻa, ʻe lava ke fakahoko ʻa e fakamoʻui fakalangí ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana mo ʻene taimi pē ʻAʻana.

Ngaahi Sitepu Ki he Fakamoʻuí

ʻOku lava pē ke fakatupu e ngaahi meʻa fakamamahí ʻe ha ngaahi meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino. Naʻe manatu ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ki he fuʻu fakamamahi ʻa ʻene fai angahalá ʻo ne fakaʻamu ke ne “ʻosiʻosingamālie ʻi [hono] laumālié mo [hono] sinó fakatouʻosi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻomi [ia] ke ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo e . . . ʻOtuá, ke fakamāuʻi [ia] ʻi [heʻene] ngaahi ngāué.”12 ʻE lava fēfē ke Ne fakamoʻui kitautolu ʻi he ngaahi taimi pehení?

ʻE lava ke tau fakatomala kakato ange! ʻE lava ke tau ului kakato ange! Pea ʻe toki lava leva ke tāpuekina kakato kitautolu ʻe he “ʻAlo ʻo e Māʻoniʻoní”13 ʻaki Hono nima fai fakamoʻuí.

ʻI he konga ki muʻa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi māmaní, naʻá Ne fakahā kuo fekauʻi mai Ia “ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí.”14 Ko e fē pē ha feituʻu naʻá Ne akonaki ai kiate kinautolu, naʻe kei tatau pē ʻEne sīpingá. Fakatokangaʻi angé e sīpingá lolotonga ʻeku lau atu ʻEne ngaahi folofola naʻe fai ʻi ha taimi kehekehe mo ha feituʻu kehekehe ʻe fā.

• Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai he Fonua Tapú ʻo pehē, ko Hono kakaí “[ʻoku totonu ke] mamata honau matá, pea ongoʻi honau telingá, pea ʻilo ʻe honau lotó, pea liliu ai, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.”15
• Naʻe fai ʻe he ʻEiki toetuʻú ʻa e fakaafe ko ʻení ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá: ‘“Tafoki ʻeni kiate au, . . . fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu koeʻuhí ke u fakamoʻui ai ʻa kimoutolu.”16
• Naʻá Ne akonaki ki he kau taki ʻo Hono Siasí ʻo pehē: “Fai atu ʻa e akonakí ki ai; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo pe naʻa faifai pea nau foki mai mo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.”17
• Ki mui aí, lolotonga ʻa e “kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa peé,”18 naʻe akonekina ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e kau paioniá: “Hili honau ngaahi ʻahiʻahiʻí pea mo e ngaahi faingataʻa lahi, vakai, ko au ko e ʻEikí, te u ala atu ke maʻu mai ʻa kinautolu, pea kapau ʻe ʻikai te nau fakafefeka honau lotó mo fakakekeva ʻa honau kiá kiate au, te nau liliu mai, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.”19

ʻOku mahuʻinga ʻa e fakahokohoko ko ʻeni ʻo e sīpinga naʻá ne ngāueʻakí. ʻOku fakatau ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, fakamoʻoni mo ha ului ʻoku tolongá, ki he mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻEikí. Ko e papitaisó ko ha fuakava ke ngāue—ko ha fakaʻilonga ʻo ha tukupā mo ha talaʻofa. ʻOku tupulaki e fakamoʻoní ʻi he taimi ʻoku fakamoʻoni ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he toko taha ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻoní. ʻOku tafunaki ʻe he fakamoʻoni moʻoní ʻa e tuí; ʻokú ne fakatupu ʻa e fakatomala mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakatupu ʻe he fakamoʻoní ʻa e loto vēkeveke ke tauhi ki he ʻOtuá mo e kakai kotoa pē.20 ʻOku ʻuhinga ʻa e uluí ki he “tafoki mai.”21 Ko e uluí ko ha tafoki mei he ngaahi founga ʻa māmaní ki he ngaahi founga ʻa e ʻEikí pea nofomaʻu ai. ʻOku kau he uluí ʻa e fakatomalá mo e talangofuá. ʻOku ʻomi ʻe he uluí ha fuʻu liliu lahi ʻi he lotó.22 Ko e toko taha leva ʻoku ului moʻoní ʻoku “toe fanauʻi foʻou”23 ia, ʻo ne ʻaʻeva ʻi ha moʻui foʻou.24

ʻI heʻetau hoko ko e kau ului moʻoní, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fai finangalo ʻo e ʻEikí,25 pea tau hoko ʻo tatau mo ia ʻokú Ne finangalo ki aí.26 ʻOku fakamoʻui e laumālié ʻi hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e fakamolemole fakalangí.

Te tau ʻilo fēfē pe kuo tau ului moʻoni? ʻOku maʻu he folofolá ha fanga kiʻi sivi ke te siviʻi ʻaki pē kita. ʻOku fakafuofua ʻe he sivi ʻe taha ʻa e tuʻunga ului ki muʻa pea fakahoko e papitaisó.27 ʻOku fakafuofua ʻe he taha ʻa ʻetau loto fie tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Heʻene ākonga ko Pitá ʻo pehē, “Kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí: pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá.”28 ʻOku hoko ʻa e loto fiemālie ke tokoniʻi mo fakamālohia e niʻihi kehé, ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻete mateuteu ke fakamoʻui kitá.

Ko e Maʻongoʻonga ʻo ʻEne Faifakamoʻuí

Naʻe pehē ʻe Sione ʻOfeina; “Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní!”29 He toki mālohi fau ia! Ko e Fai Fakamoʻui Tuʻukimuʻá pē taha ʻokú ne lava ke ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní. ʻOku lahi ʻaupito hotau moʻua kiate Iá.

ʻOku ou manatuʻi lelei pē ha meʻa naʻe hoko lolotonga ʻeku lea ki ha kau faifekau. Hili ʻeku fakaafeʻi kinautolu ke fai mai haʻanau fehuʻí, naʻe tuʻu hake ha ʻeletā. Naʻá ne fakatē loʻimata pē mo fehuʻi mai, “Ko e hā ne tuku ai ke fuʻu mamahi pehē fau ʻa Sīsuú?” Naʻá ku kole ki he ʻeletaá ke fakaava hake ʻene tohi himí, pea lau e fakalea ʻo e “ʻE ʻOtua ko e Tapuhā.” Naʻá ne lau ʻo pehē:

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he ʻOtuá
ʻEne tuku Hono ʻAló ke hifo ʻo pekiá,
ʻI he kolosí naʻá Ne fua ʻeku kavengá,
Lilingi hono totó pea pekia ke toʻo ʻeku angahalá.”30

Hili iá ne u kole ki he ʻeletā ko ʻení ke ne lau mei he “Tau Lotu Pea Tau Hū.” ʻOku ongo mahuhuhuhu e ngaahi leá ni he naʻe hiki kinautolu ke tatau mo hano fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne tali ki he fehuʻi tofu pē ko ia ne faí:

“Fakakaukau kiate au, ʻa koe kuo huhuʻí;
Fakakaukau ki he meʻa kuó u fai maʻaú.
ʻAki hoku taʻataʻá ne taumālingi hangē ha ʻuhá,
ʻI he tautaʻa ko e hulutuʻa ʻo e mamahí,
Pea tutuki hoku sinó ki he ʻakaú
ʻIo, ke u huhuʻi ai koe . . .

Manatu muʻa ki he ngāue kuo lavá
Ke fakamoʻui e taha fai angahalá.
Kuó u kātakiʻi e maté koeʻuhi ko koe
ʻI he funga kolosi ʻo Kalevalé.”31

Naʻe fou ʻa Sīsū he mamahi lahi fau koeʻuhí ko ʻEne ʻofa lahi kiate kitautolu! ʻOkú Ne fie maʻu ke tau fakatomala pea ului koeʻuhí ke Ne lava ʻo fakamoʻui kakato kitautolu.

Ko e taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi ʻahiʻahi lalahí32 kiate kitautolú, ko e taimi ia ke toe lahi ange ʻetau tui ki he ʻOtuá, ke tau ngāue mālohi, pea tokoni ki he niʻihi kehé. Pea te Ne fakamoʻui leva hotau loto mamahí. Te Ne tuku ʻa e melinó33 mo e fiemālié 34 kiate kitautolu fakatāutaha. Naʻa mo e maté, he ʻikai faʻa lava ke fakaʻauha e ongo meʻafoaki maʻongoʻonga ko iá.

Toetuʻú—Ko e Ngāue Haohaoa ʻo e Faifakamoʻuí

Ko e meʻaʻofa ʻo e toetuʻú ko e ngāue haohaoa ia ʻo e fai fakamoʻui ʻa e ʻEikí. Fakafetaʻi kiate Ia ʻe toe fakafoki ʻa e sino taki taha ki hono tuʻunga totonu mo haohaoá.35 Fakafetaʻi kiate Ia, ʻoku ʻikai ha tuʻunga ʻe taʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Fakafetaʻi kiate Ia ʻe lelei ange ʻa e kahaʻú, ʻo tatau pē ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui hoko maí. ʻOku fakatatali mai ʻa e fiefia kiate kitautolu taki taha—ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e mamahí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí—ko e Fai Fakamoʻui Tuʻukimuʻá—ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Vakai, Mātiu 11:28–30. Ko e moʻoni, ʻoku faingofua pē ʻEne haʻamongá, pea maʻamaʻa ʻEne kavengá.

2. Vakai, Russell M. Nelson, “Sīsū Ko e Kalaisí: Ko Hotau ʻEiki Pea Toe Mahulu Atu Ai,” Liahona, ʻEpeleli, 2000, 4–19.

3. Luke 7:22.

4. Vakai, Mātiu 4:23; 8:1–3, 5–13, 16–17; 9:1–8, 32–35; 12:15; 14:14, 34–36; 15:29–31.

5. Vakai, Maʻake 1:32–34, 40–45; 2:1–12; 6:53–56; 7:31–37.

6. Vakai, Luke 4:40–41; 5:12–15, 17–26; 7:1–10; 11:14; 22:50–51.

7. Vakai, Sione 4:46–53.

8. 3 Nīfai 17:7.

9. Vakai, Mātiu 10:5–8; Maʻake 16:17; Luke 10:17; 4 Nīfai 1:5.

10. Vakai, T&F 84:65–70.

11. Vakai, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 172–74.

12. ʻAlamā 36:15.

13. 3 Nīfai 25:2; vakai foki, Malakai 4:2.

14. Luke 4:18; vakai foki, ʻĪsaia 61:1.

15. Mātiu 13:15; vakai foki, ʻĪsaia 6:10; Sione 12:40; Ngāue 28:27.

16. 3 Nīfai 9:13.

17. 3 Nīfai 18:32.

18. Ngāue 3:21.

19. T&F 112:13; vakai foki, T&F 124:104.

20. ʻO tauhi ai e ongo fekau lalahi ʻe uá: “Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, mo ho laumālié kotoa, mo ho ʻatamaí kotoa; pea ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Luke 10:27).

21. Conversion ʻOku maʻu e uluí (conversion) mei he ongo foʻi lea faka-Latina: ko e con, ko hono ʻuhingá ko e “mo ia”, mo e vertere, ko hono ʻuhingá “ke tafoki.”

22. Vakai, Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:12–14.

23. Vakai, Sione 3:3–7; 1 Pita 1:23; Mōsaia 27:24–26; ʻAlamā 5:49; 7:14; Mōsese 6:59; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 6:62.

24. Vakai, Loma 6:3–4.

25. Vakai, Mōsaia 5:2–5.

26. Vakai, 3 Nīfai 27:21, 27.

27. Vakai, T&F 20:37; vakai foki, Mōsaia 18:10.

28. Luke 22:32.

29. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 1:29.

30. Ngaahi Himi, fika 38; vakai foki, Saame 8:3–9; 9:1–2; Mōsaia 4:5–13.

31. Ngaahi Himi, fika 104; vakai foki, T&F 19:16–19; 45:3–5.

32. Vakai, “Fai Haʻo Lotu” Ngaahi Himi, fika 70, veesi 3.

33. Vakai, Sione 14:27.

34. Vakai, ʻĪsaia 40:1; Sione 14:16–17, 26.

35. Vakai, ʻAlamā 11:43; 40:23.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy