The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ngaahi Teuteu Ki Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Hāʻele Angauá: “ʻE ʻIate Koe ʻa Hoku Nimá”

Ngaahi Teuteu Ki Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Hāʻele Angauá: “ʻE ʻIate Koe ʻa Hoku Nimá”

ʻEletā Robert D. Hales
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ou fakamoʻoni kuo kau mai ʻa Hono toʻukupú ki he ngāue ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ki muʻa ia ʻi hono ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní, pea ʻe kei hokohoko atu ai pē kae ʻoua kuó Ne Hāʻele ʻAngaua mai.

ʻEletā Robert D. HalesʻOku tau fakamanatu ʻi he taʻú ni ʻa e taʻu ʻe 200 hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau fakamoʻoniʻi ki māmani ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻa ia ne tomuʻa fakanofo ke ne fakahoko ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsu Kalaisí. Naʻá ne fakahoko ʻeni ʻi he fakahinohino ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne folofola ki ha palōfita ki muʻa ʻo pehē, “Ko hoku hingoá ko Sihova, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá; ko ia ʻe iate koe ʻa hoku nimá.”1

ʻOku ou fakamoʻoni ki he kau ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fakatoka e fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ko ia ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he ngaahi feilaulau ne ueʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fakahoko ʻi hono kotoa e hisitōlia ʻo māmaní, pea ʻoku teuteu atu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fuofua fokotuʻu ʻEne ongoongoleleí ʻi māmani ʻo kamata meia ʻĀtama peá Ne akoʻi ia ʻi he kuonga kotoa pē ʻo fakafou ʻi he kau palōfita hangē ko ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese, mo ha kau palōfita kehe. Ne tomuʻa fakahā pē ʻe he kau palōfita taki taha ko ʻení ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke fai e fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa māmaní. Kuo ʻosi fakahoko e ngaahi kikite ko iá. Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí. Naʻá Ne ui ʻEne kau ʻAposetoló pea fokotuʻu mo ʻEne lakanga fakataulaʻeikí. Pea mahuʻinga tahá ʻa ʻEne tuku hifo ʻEne moʻuí pea toetuʻu koeʻuhí ke toe tuʻu hake ʻa e kakai kotoa pē, ʻi Heʻene fakahoko ʻo e feilaulau fakaleleí. Ka naʻe ʻikai ko hono ngataʻangá ia.

Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne foaki ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e fatongia ke nau tataki e Siasí pea fakahoko mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fakatangaʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau talangofua ki he fekaú ni, pea naʻe aʻu pē ki hano fakapoongi hanau niʻihi. Ko e meʻa naʻe hoko aí ko e ʻikai ke toe ʻi he māmaní e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻEikí, pea naʻe tō e fakapoʻuli fakalaumālie ki he māmaní. ʻI he ngaahi senituli hoko aí, naʻe ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá e Maama ʻo Kalaisí, lava ke nau lotu pea ongoʻi e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka kuo mole ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí. Ne ʻikai toe ʻi ai ha taha he māmaní te ne maʻu ʻa e mālohi mo e mafai ke tataki e Siasí pe fakahoko e ngaahi ouau toputapu hangē ko e papitaisó, foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e temipalé. Naʻe meimei ke taʻofi e toko taha kotoa pē mei hono maʻu mo lau e Tohi Tapú, pea tokolahi e kakai naʻe ʻikai te nau poto he tohí mo e laukongá.

Ko e sitepu ʻuluaki ki hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko hono ʻave ʻo e Tohi Tapú ki he fānau ʻa e ʻOtuá mo tokoniʻi kinautolu ke nau lau ia. Naʻe ʻuluaki hiki e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalikí, pea naʻe ʻikai ke ʻilo e kakai lāuvale ia ʻo ʻIulopé ki he ongo lea ko ʻení. Pea hili ha taʻu ʻe 400 nai mei he pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻe liliu e Tohi Tapú ʻe Seilome (Jerome) ki he lea faka-Latiná. Ka naʻe teʻeki ai pē ke tokolahi ha kakai naʻa nau maʻu ia. Naʻe pau ke hiki nima hono ngaahi tataú ʻe ha kau pātele, pea naʻe lau taʻu pea toki ʻosi hono hiki hano tatau ʻe taha.

Naʻe toki kamata leva ke tupulaki ʻi he loto ʻo e kakaí ha fie ako tupu pē mei he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe mafola ʻa e Kamata Foʻou pe “fanauʻi foʻou” ko ʻení ʻi ʻIulope. ʻI he konga ki mui ʻo e 1300, naʻe kamata liliu ai ʻe ha faifekau ko Sione Uīkilifi e Tohi Tapú mei he lea faka-Latiná ki he lea faka-Pilitāniá. Pea koeʻuhí ko e toki kamakamata ia e lea faka-Pilitāniá pea ʻoku teʻeki ke tuʻu ʻi ha tuʻunga pau, naʻe pehē ʻe he kau taki ʻo e siasí naʻe ʻikai feʻunga ia ke ne fakahoko mai e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tui fakapapau e kau taki ʻe niʻihi kapau ʻe lau ʻe he kakaí mo fakaʻuhingaʻi e Tohi Tapú ʻiate kinautolu pē, ʻe fakakeheʻi hono ngaahi akonakí; naʻe manavasiʻi ha niʻihi naʻa ʻikai toe fie maʻu e siasí ʻe he kakai te nau maʻu e Tohi Tapú pea ʻikai ke nau toe tokoniʻi fakapaʻanga ia. Naʻe hoko mo hono tukuakiʻi ʻa Uīkilifi ʻo pehē ko ha tangata taʻe tui pea nau tautea ia ʻo fakatatau mo hono tukuakiʻí. Hili ʻene pekiá pea tanu iá, naʻa nau toe tangaki hono huí ʻo tutu. Ka ne ʻikai lava ke taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá.

Lolotonga naʻe ueʻi ha niʻihi ke nau liliu e Tohi Tapú, naʻe ueʻi mo ha niʻihi ia ke nau teuteu e founga ke pulusi ai iá. ʻI he 1455, ne faʻu ʻe he tangata fai paaki ko Sohānesi Kutenipeeki ha mīsini paaki ʻoku lava ʻo ngāue, pea ko e taha ʻo e ngaahi fuofua tohi naʻá ne pākí ko e Tohi Tapú. Ko e fuofua taimi ʻeni ke lava ʻo paaki ai ha ngaahi tatau lahi ʻo e folofolá pea ʻi ha totongi foki naʻe lava ke maʻu ʻe he tokolahi.

Lolotonga iá, naʻe ueʻi foki ʻe he ʻOtuá mo ha kau tangata kumi fonua. ʻI he 1492 naʻe tukufolau atu ai ʻa Kulisitofā Kolomupusi ke fekumi ki ha halanga vaka foʻou ki he Hahake Mamaʻó. Naʻe tataki ʻa Kolomupusi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene fonongá. Naʻá ne pehē, “Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e tuí kiate au, pea hoko ai mo e loto-toʻá.”2

Naʻe teuteuʻi ʻe he ngaahi faʻu foʻou mo e ngaahi ʻilo fonua foʻou ko ʻení ki ha ngaahi founga ʻaonga lahi ange. ʻI he konga ki muʻa ʻo e ngaahi taʻu 1500, naʻe hū ai ʻa e talavou ko Uiliami Tinitale ki he ʻUnivēsiti ʻOkisifōtí. Naʻá ne ako ai ki he ngāue ʻa e tangata ʻilo lahi ki he Tohi Tapú ko ʻIlesimasi, ʻa ia naʻá ne tui ko e folofolá ko e “meʻakai ia maʻá e laumālie [ʻo ha tangata]; pea . . . kuo pau ke hū ia ki hono lotó mo e ʻatamaí.”3 ʻI he ako ʻa Tinitalé, naʻe tupu ai ʻa ʻene manako ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo ha holi ʻi hono lotó ke lava kotoa ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo keinanga ai.

ʻI he taimi ko ʻení, ne ʻiloʻi ai ʻe ha pātele Siamane ko Mātini Lūtelo ha ngaahi meʻa ʻe 95 naʻe fehālaaki ʻi he siasi ʻi hono ʻahó, pea naʻá ne loto-toʻa ʻo fakahā ʻeni ʻi ha tohi ki hono kau takí. ʻI Suisalani ne paaki ai ʻe Holatuliki Suingilī ha ngaahi tefito ʻe 67 ke fai hano fakaleleiʻi. Naʻe tokoni ki heni ʻa Sione Kalavini ʻi Suisalani, Sione Nōkisi ʻi Sikotilani, mo ha niʻihi tokolahi kehe. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo e fokotuʻu siasi foʻoú.

Lolotonga ko ʻení, kuo hoko ʻa Uiliami Tinitale ko ha faifekau hoko pea poto lelei ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe valu. Naʻá ne tui ʻe tonu mo faingofua ange hano lau ha liliu ʻo e Tohi Tapú mei he lea faka-Kalikí mo e faka-Hepeluú ki he lea faka-Pilitāniá ʻi he liliu ko ia naʻe fai ʻe Uīkilifi mei he lea faka-Latiná. Naʻe liliu leva ʻe Tinitale e Fuakava Foʻoú mo ha konga ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi hano fakamaama ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ne fakatokanga ange ʻe hono ngaahi kaumeʻá ʻe tāmateʻi ia heʻene fai ʻení, ka naʻá ne fakapapauʻi te ne fakaʻosi ʻene ngāué. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻene fakakikihi mo ha tangata poto, naʻá ne talaange, “Kapau ʻe fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻeku moʻuí, te u fakatupu ʻi ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne palau e ngoueʻangá, ha ʻilo lahi ki he folofolá ʻo laka ange ʻiate koe.”4

Naʻe iku pē ʻo tāmateʻi ʻa Tinitale ʻo hangē ko ha niʻihi kehe koeʻuhí ko ʻene ngaahi ngāue ko ʻení,—naʻe noʻouʻa kinautolu pea tutu ʻi ha feituʻu ofi pē ki Palāseli (Brussel). Ka ne ʻikai iku taʻe ʻaonga e tui naʻe tupu ai ʻene foaki ʻene moʻuí. Kuo lauimiliona e kakai kuo nau aʻusia tonu e meʻa ko ia ne akonaki ʻaki ʻe Tinitale ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí: “Ko e natula ʻeni ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻilonga ia te ne laú, . . . ʻe kamata he taimi pē ko iá ʻene hoko ko ha toko taha lelei ange mei he ʻaho ki he ʻaho kae ʻoua kuó ne hoko ko ha tangata haohaoa.”5

Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ngāngāʻehu fakapolitikalé ha ngaahi liliu. Tupu mei ha taʻe fiemālie ʻa Kingi Henelī VIII ki he Siasi ʻi Lomá, naʻá ne fokotuʻu pē ia ke ne hoko ko e ʻulu ʻo e siasi ʻi ʻIngilaní peá ne loto ke ʻi ai ha ngaahi tatau ʻo e Tohi Tapu faka-Pilitāniá ʻi he ʻapi siasi kotoa pē. Naʻe fiekaia e kakaí ki he ongoongoleleí, ko ia ne nau ʻalu atu ki he ngaahi ʻapi siasí ni, ʻo taufetongi hono lau e Tohi Tapú ʻo aʻu ki he fā honau leʻó. Naʻe fakaʻaongaʻi foki e Tohi Tapú ke kamata ai e ako laukongá. Neongo ne hoko atu pē e ngaahi mate fakamāʻata ʻi ʻIulopé, ka naʻe fakaʻau ke ngata e kuonga ʻo e fakapoʻuli ʻo e taʻeʻiló. Ki muʻa pea tutu ha faifekau ʻe taha, naʻá ne lea ʻo pehē: “ʻI he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá, te tau tutu ha teʻelango ʻi ʻIngilani he ʻahó ni ʻa ia ʻoku ou tui he ʻikai toe lava ke tāmateʻi.”6

ʻOku tau fakahā ʻetau fakamālō kiate kinautolu kotoa pē naʻa nau nofo ʻi ʻIngilani mo ʻIulope kātoa ʻo nau tokoni ki hono tutu ʻo e maama ko iá. Ne ulo lahi ange e maama ko iá ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he mahino kia King Sēmisi I ʻo ʻIngilaní ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ʻi hono fonuá, naʻá ne loto ai ki hano pulusi fakapuleʻanga foʻou ʻo e Tohi Tapú. Naʻe fakafuofuaʻi ko e peseti ʻe valungofulu tupu ʻo e ngaahi liliu ʻa Uiliami Tinitale ʻa e Fuakava Foʻoú mo ha konga lahi ʻo e Fuakava Motuʻá (ko e Pentateuch, pe Sēnesi kia Teutalōnome mo Sosiua kia Fakamatala Meʻa Hokohoko), naʻe kei fakaʻaongaʻi pē ia ʻi he liliu ʻa Kingi Sēmisí.7 Naʻe aʻu ki ha taimi ne aʻu ai e liliu ko iá ki ha fonua foʻou ʻo lau ʻe ha tamasiʻi faama taʻu 14 ko Siosefa Sāmita. ʻOku fai nai ha ofo ʻi hono fakangofua ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau ngāueʻaki he ʻahó ni e Liliu ʻa Kingi Sēmisí ʻo e Tohi Tapú he lea faka-Pilitāniá?

Naʻe hokohoko atu pē ʻa e fakatangaʻi ʻo e lotú ʻi ʻIngilani lolotonga e pule ʻa Sālesi ko e foha ʻo Sēmisí, pea tupu ai ha kumi ʻe ha tokolahi ʻenau tauʻatāiná ʻi ha ngaahi fonua foʻou. Naʻe kau heni e kau Pilikimí ʻa ē ne nau folau ki ʻAmelika ʻi he 1620 ʻo nau tūʻuta ʻi Pilimifi Uloki (Plymouth Rock), ʻa e konga ʻo māmani ne aʻu ki ai ʻa Kolomupusi he taʻu ʻe 100 kimuʻa aí. Naʻe muimui atu ai mo ha kau nofo kolonia kehe, kau ai e niʻihi hangē ko Lousa Uiliami, ʻa e tangata naʻá ne kamata pea hoko ki mui ange ko e kōvana ʻo Louti ʻAilaní (Rhode Island), ʻa ia naʻe kei hokohoko atu ʻene fekumi ki he Siasi moʻoni ʻo Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Uiliami ʻoku ʻikai ha Siasi ia ʻo Kalaisi kuo fokotuʻu he māmaní, pea ʻikai ha taha kuo fakamafaiʻi ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e siasí, pea ʻe ʻikai pē ke ʻi ai kae ʻoua kuo fekauʻi mai ʻe he Tokotaha Lahi ko e ʻUlu ʻo e Siasí ha kau ʻaposetolo foʻou, ʻa ia ʻoku ou lolotonga fekumi ki haʻanau haʻu.8

ʻI he ʻosi ha senituli mei ai, naʻe hanga ʻe he faʻahinga ongo tatau pē ki he tauʻatāina ʻo e lotú ʻo tataki mai ha niʻihi ne nau fokotuʻu puleʻanga foʻou ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká. Naʻe fakafou ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻa ʻenau tauʻatāina ki heʻenau lotú, ʻa e tangataʻifonua kotoa pē, mo ʻi ai ʻenau konisitūtone ki he Totonu ʻa e Tangatá (Bill of Rights). Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā fā mei ai, naʻe fāʻeleʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema, 1805. Ko e meimei kakato ia e teuteu atu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻI he kei siʻi ʻa Siosefá, naʻe “ueʻi [ia] ke ne fifili fakamātoato”9 kau ki he lotú. Koeʻuhí ne fāʻeleʻi ia ʻi ha fonua naʻe tauʻatāina ai e lotú, naʻe lava ke ne fehuʻia pe ko e fē ʻa e siasi moʻoní ʻi he ngaahi siasí hono kotoa. Pea koeʻuhí ne ʻosi liliu e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá, naʻe lava ke ne fekumi ki ha tali meí he folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne lau ʻi he Tohi ʻa Sēmisí, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá,”10 peá ne fai ʻo fakatatau ki ai. Naʻe hā kiate ia e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ko e tali ki he lotu ʻa Siosefá.11 Ko e tamasiʻi faama loto fakatōkilalo ko ʻení ʻa e palōfita naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke toe fokotuʻu he ʻaho kimui ní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi naʻe fokotuʻu he kuonga muʻá mo Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ʻahó ni. Ko hono toe fakafoki mai ko ʻení, ko e kuonga fakakōsipeli fakamuimui taha ia ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ne toe fakafoki kotoa mai ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe lava ke maʻu ʻe he tangatá ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai ko ʻene ngāue ʻi hono misiona fakaʻotua ko ʻení ke fakafoʻou pe fakakikihiʻi e meʻa kuo ʻosi ʻi he funga ʻo māmaní. Ka ke toe fakafoki mai ʻa e meʻa naʻe mole mei he māmaní.

Naʻe kamata ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻi he 1820, hoko ai mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823, naʻe ʻaʻahi e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻo akonaki kiate ia fekauʻaki mo ha lekooti motuʻa ʻoku ʻi ai hono “kakato ʻo e ongoongolelei taʻe ngatá . . . ko e teuteu ki he hāʻele angaua mai ʻa e Mīsaiá.”12 Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula naʻe fakamatala ai ki he ngāue fakafaifekau ʻa Kalaisi ʻi he Hemisifia hihifó, ʻo hangē pē ko e fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki Heʻene moʻuí mo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he Fonua Tapú. Naʻe maʻu ʻe Siosefa e ʻū peleti koulá hili ha taʻu ʻe fā mei ai, pea naʻá ne kamata hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi Tīsema ʻo e 1827.13

Naʻe lau ʻa Siosefa Sāmita mo ʻene tangata tohi ko ʻŌliva Kautelé ʻo kau ki he papitaisó lolotonga hono liliu e tohí. Naʻe tupu mei heʻena holi ke maʻu e tāpuaki ko ʻení ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he nima ʻo Sione Papitaisó ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē, 1929.14

Naʻe hoko ai mo hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa ia ne foaki kia Siosefa mo ʻŌliva ʻe he Kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sione ʻa ia naʻa nau maʻu e ngaahi kií. Hili ha ngaahi senituli lahi ʻo e fakapoʻuli fakalaumālié, naʻe toe ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e mālohi mo e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, ke fakahoko e ngaahi ouau toputapú, pea ke toe tataki ʻa hono Siasí ʻi he funga ʻo māmaní.

Naʻe pulusi e ngaahi ʻuluaki tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho 26 ʻo Māʻasi, 1830. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí, naʻe toe fokotuʻu e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā, ko e Lahí, ʻi Feieti, Niu ʻIoke. Naʻe tohi ʻe he ʻEletā Paʻale P. Palatí ʻo fakamatalaʻi e ngaahi meʻa naʻe hoko ki he māmaní tupu mei he ngaahi meʻá ni:

Kuo hopo e laʻaá he pongipongí, mole atu e fakapoʻulí,
He vakai, kuo hā e fuka ʻo Saioné
Kamataʻanga ʻo ha ʻaho maama ange
Fakaʻeiʻeiki ʻene hā atu ki māmaní.15

Faifai pea ngata e fakapouli lōloá, pea hoko mai mo e ngaahi fakahaá ʻo maʻu mei ai mo ha toe ngaahi folofola. Naʻe tali ʻe he Siasí ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he ʻaho 17 ʻo ʻAokosi, 1835. Naʻe kamata foki he taʻu pē ko iá ʻa hono liliu ʻo e tohi ʻa ʻEpalahamé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá.

Taimi nounou mei ai kuo maʻu mo e mafai ke toe ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Naʻe fakatapui e Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi, 1836.16 Naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he temipale ko iá, hoko mo e hā mai ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻo foaki mo ha toe ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Palōfitá.17

He ʻikai ʻaupito toe ʻave ʻa e maama ko ʻeni ʻo e ongoogoleleí mei māmani. ʻI he 1844, naʻe foaki ai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, Uilifooti Utalafi, mo honau kaungā ʻAposetoló. Naʻe pehē ʻe he Palōfitá, “Kuó u moʻui ke u mamata ki hano toʻo atu ʻo e kaveinga ko ʻeni ne hilifaki ʻi hoku umá ki he uma ʻo ha kau tangata kehe; . . . ʻoku fokotuʻu e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻi he funga ʻo māmaní ke ʻoua naʻa toe ʻave ia ʻo aʻu ki he taʻe ngatá . . . ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko kiate aú.”18 Ko e meʻa fakamamahí, he ko e hili mei ai ha māhina ʻe tolu pea ʻi he ʻaho 27 ʻo Suné, naʻe fakapoongi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono tokoua ko Hailamé ʻi Kātesi, ʻIlinoisi.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Sione Teila kia Siosefa ʻa ia naʻá na ʻi ai fakataha he taimi naʻe fakapoongi aí: “Kuo fai ha meʻa lahi ange ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi māmani, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga.”19

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e ngāue ia ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ʻa e halá ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku faʻa fie maʻu ki ai ʻa e feilaulaú, pea te tau fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa. Ka ʻi heʻetau tauhi kiate Iá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe ʻiate kitautolu moʻoni ʻa Hono toʻukupú. Hangē ko ʻene ʻia Uīkilifi, Tinitale, mo e niʻihi ʻe toko lauiafe kuo nau teuteu e hala ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Pehē ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu kotoa ne nau tokoni ki hono kamata hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻoku pehē pea ʻe pehē pē kiate kitautolu.

ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí te tau faitotonu, faivelenga, pea loto-toʻa ʻo hangē ko kinautolu ne muʻomuʻa ʻiate kitautolú. Ne uiuiʻi kinautolu ke foaki ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e ongoongoleleí. ʻOku uiuiʻi kitautolu ke tau moʻui ʻaki ʻa e taumuʻa tatau. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ke tau fakahoko ai ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.

Ki muʻa ʻi he pō toputapu ko ia ʻi Pētelihemá, ne teuteuʻi ʻe he ngaahi meʻa kotoa naʻe hoko he hisitōliá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga fakakōsipeli kotoa pē, ʻa e hala ki he ʻuluaki hāʻele mai ʻa e ʻEikí mo ʻEne Fakaleleí. Ko e meʻa tatau pē hono fokotuʻu ʻe he hisitōliá mo e kikité ʻa e fakavaʻe ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau maʻu nai ʻa e mata ke mamata ʻoku teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hokó mo e ngaahi kikite ʻo hotau kuongá ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí?

ʻOku ou ʻoatu ha fakamoʻoni makehe ʻoku moʻui ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni kuo kau mai ʻa Hono toʻukupú ki he ngāue ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ki muʻa ia ʻi hono ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní, pea ʻe kei hokohoko atu ai pē kae ʻoua kuó Ne Hāʻele ʻAngaua mai.

Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, ke tau taki taha teuteuʻi kitautolu ke fakafetaulaki kiate Ia. ʻI Hono huafa māʻoniʻoní, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. ʻĒpalahame 2:8.

2. Hā ʻi he Mark E. Petersen, The Great Prologue, [1975], 29.

3. Hā ʻi he Benson Bobrick, Wide as the Waters: The Story of the English Bible and the Revolution It Inspired, (2001), 89.

4. Hā ʻi he S. Michael Wilcox, Fire in the Bones: William Tyndale—Martyr, Father of the English Bible (2004), 47.

5. Hā ʻi he Wilcox, Fire in the Bones, xv.

6. Hā ʻi he Bobrick, Wide as the Waters, 168; vakai foki, James E. Kiefer, Biographical Sketches of Memorable Christians of the Past, “Hugh Latimer, Bishop and Martyr.” http://justus.anglican.org/resources/bio/269.html.

7. Vakai, Wilcox, Fire in the Bones, 125–26, 197; Foxʻs Book of Martyrs, William Byron Forbush, ed. (1926), 181.

8. Vakai, Wiliam Cullen Bryant, ed., Picturesque America; or, the Land We Live In, 2 vols. (1872–74), 1:500–502; vakai foki LeGrand Richards, Ko ha Ngāue Lahi mo Fakaofo, rev. ed. (1966), 29; [1973], 25.

9. Siosefa Sāmita 2:8.

10. Sēmisi 1:5.

11. Vakai, Siosefa Sāmita 2:11–20.

12. Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

13. Vakai, Siosefa Sāmita 2:27–62.

14. Vakai, T&F 13; Siosefa Sāmita 2:66–72; Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. (Church Educational System Manual, 2003), 55.

15. “Kuo ʻAho Hake ʻa e Pō,” Ngaahi Himí, fika 1.

16. Vakai, T&F 109.

17. Vakai, T&F 110.

18. Hā ʻi he Wilford Woodruff ʻi he Deseret News, Dec. 21, 1869, 2.

19. T&F 135:3.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy