ʻEletā Paul E. Koelliker
ʻO e Kau Fitungofulú
ʻE lava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa fakataimí ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí.
ʻOku ou fakaʻamu ke u fakahaaʻi he ʻahó ni ʻa ʻeku ongoʻi ha loto ʻapasia moʻoni mo e ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní, Hono ʻAló, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e Lāumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou toe fie fakamoʻoni ki hono toputapu ʻo e uiuiʻi ʻo Palesiteni Hingikelií ʻi heʻene hoko ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā. ʻOku ou poupouʻi ia ʻaki hoku lotó mo e iví kotoa.
ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e fuakava taʻengata ʻo e mali temipale ki hoku hoa taʻengata ʻoku ou ʻofa mo mataʻikoloa ʻakí. ʻOkú ne hoko maʻu pē ko ha sīpinga ʻo e ngāue tokoni ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. Kuo tāpuekina ʻema nofo malí ʻaki ha fānau mo ha makapuna faivelenga mo longomoʻui, ʻa ia kuo lahi ʻa ʻenau akoʻi kimauá pea ʻoku kei hokohoko atu ʻenau fai iá.
ʻOku ou ongoʻi tāpuekina moʻoni koeʻuhí ko hono fāʻeleʻi mai au pea mo hoku tokouá mo e tuofāfiné ki ha ongo mātuʻa angatonu peá na tauhi faivelenga ki heʻena ngaahi fuakava he temipalé peá na feilaulauʻi fiemālie ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí kae lava ke fakapapauʻi ʻoku mau kau kotoa ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ki heʻeku faʻē anga fakaʻāngeló, ʻoku ou ʻoatu pē ha fakamālō ʻi hoʻo tauhi ʻa e fehokotakiʻanga ko ia ʻo e ʻofá mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ke mālohi ʻi heʻemau moʻuí.
Kuó u lave ki he ngaahi fehokotakiʻanga toputapu ko ʻení koeʻuhí ko e fiefia ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha fuakava ʻokú ne haʻi taki taha ʻa kinautolu ko ia kuo fakamaʻu ʻi he temipale māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamālō lahi ko e ʻilo neongo ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻi ai e ʻamanaki mo e falala ʻi he ʻilo ko ia ʻe lava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa fakataimí ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá, ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻetau tauhi angatonu ʻetau ngaahi fuakavá. Naʻe akonaki mai e Tuʻi ko Penisimaní:
“Ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí, ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi. . . .
“Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa kimoutolu kotoa pē kuo fai ʻa e fuakava mo e ʻOtuá ke mou talangofua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí.
“Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻilonga ia ʻoku fai ʻení, ʻe hā ia ʻi he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá” (Mōsaia 5:7–9).
ʻOku matuʻaki mahuʻinga ʻa ʻetau tokanga ki hono fakahoko ʻo e fuakavá ki heʻetau moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi fuakavá ko ha ngaahi aleapau ia ʻoku tau fakahoko mo ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻoku fakapapauʻi ai ʻe hotau lotó, ʻatamaí mo ʻetau tōʻonga moʻuí ke tauhi ʻa ʻetau ngaahi fekau kuo ʻomi ʻe he ʻEikí. ʻI heʻetau faivelenga hono tauhi ʻetau aleapaú, ʻokú Ne fuakava pe talaʻofa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e meʻa kotoa ʻoku ʻAʻaná.
ʻOku akoʻi mai ʻe he Fuakava Motuʻá ʻa e sīpinga ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa ne aʻusia ʻe Noa ʻi ha maama angahala pea mo e palani ʻa e ʻEikí ki hono fakamaʻa ʻo e māmaní. Koeʻuhí ko e faivelenga mo e tuʻu taʻeueʻia ʻa Noá, naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia Noa ʻo pehē:
“Ka te u fokotuʻu maʻu mo koe ʻeku fuakavá; pea te ke haʻu ki he vaká, ʻa koe mo ho ngaahi fohá, mo ho ʻunohó, mo e ngaahi ʻunohoʻo ho ngaahi fohá mo koe. . . .
“Pea naʻe fai ʻe Noa . . .[ʻa] ia kotoa pē naʻe fekau ʻe [he ʻEikí] kiate iá” (Sēnesi 6:18; 7:5).
Hili e mātuʻu ʻa e tāfeá pea nau ʻalu atu mei he ʻaʻaké.
“Pea naʻe fokotuʻu ʻe Noa ha ʻesi feilaulau ki [he ʻEikí]; . . .
“Pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Noa, pea ki hono ngaahi fohá [ʻa ia naʻa nau ʻi ai mo iá] ʻo pehē,
“Vakai, ko au ʻoku ou fokotuʻu ʻeku fuakavá kiate kimoutolu, mo homou hakó ʻe tukufakaholo” (Sēnesi 8:20; 9:8–9).
Kuo tau fai ha fuakava toputapu mo e ʻEikí koeʻuhí kae lava ke fakahaofi kitautolu mei he filí. Hangē ko ia ne hoko ʻi he kuonga ʻo Noá, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo ha ngaahi talaʻofa fakapalōfita mo hono fakakakató. ʻI he taʻu ʻe valu kuo hilí, kuo fakatapui ai ha temipale foʻou ʻe 71—ko ha ngāue kāfakafa ia, ʻi he fakahinohino ʻa e Palofita ʻa e ʻOtuá, pea hangē ʻoku fakatatau ia ki hono foʻu ʻo e ʻaʻaké he kuonga ʻo Noá.
Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau Palōfita moʻuí, Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke tau hū ʻi he matapā ʻo e temipalé ʻa ia ʻe lava ke tau fakahoko ai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí.
Hangē ko ia ko e kuonga ʻo Noá, ko e taimi lahi ʻoku ʻalu fakataha ʻa ʻetau feinga ko ia ke moʻui ʻaki ʻa e ngaaahi fuakavá ni pea mo ha faʻahinga feilaulau. ʻOku faʻa fakapapauʻi ʻe he feilaulau ko ʻení, neongo pe ko e hā hono lahí ʻa e lahi ʻo ʻetau tukupā ko ia ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó ke tau tukulolo ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku faʻa kau ʻi he anga ʻo e feilaulaú ha taimi ʻo e fefaʻuhi fakataimi kuo pau ai ke tau fakafuofuaʻi pea fua tautau ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí. ʻE ʻikai mahino pe faingofua maʻu pē ʻa e ngaahi filí, ko ia ʻoku tau fāifeinga pē. ʻI heʻetau fakapapauʻi pē ke huʻi atu ʻa e ngaahi faingataʻá pea feilaulauʻi hotau lotó maʻá e ʻEikí, ʻoku hiki hake leva kitautolu ki ha tuʻunga foʻou ʻo e mahinó. ʻOku faʻa ʻiloʻi ngofua ʻa e founga ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai ha meʻa fakamamahi pe faingataʻá.
ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí, naʻe mālōlō ha kiʻi talavou ʻi hano taaʻi ia ʻe ha fatulisi lolotonga ha kemi ʻa e Sikautí naʻe fakahoko ʻi he ngaahi moʻunga ʻi he fakahahake ʻo Sōleki Sití. Naʻe fefaʻuhi fakalongolongo pē siʻi ongo mātuʻa ʻa e talavoú ni ʻi he mamahi mo e ongoʻi lōmekina ʻi he mole fakafokifā ʻa hona fohá, mo fehuʻia pe ko e hā ne hoko ai ʻa e meá ni. Koeʻuhí he naʻá na angavaivai pea mālohi mo ʻena tuí, ne hoko mai ha fakahaaʻi ʻo e fuʻu ʻofa lahi mei he ʻEikí. Lolotonga ko ia ʻo ʻena mamahí, ne hoko mai ha fakapapau ʻi he loto vaivai ke tali ʻa e meʻa ne hokó ʻo ʻikai loto ʻita. ʻI heʻena tali iá, ne hoko mai ai ʻa e ʻilo ʻoku toe lahi angé ki he ʻuhinga ʻo e moʻuí pea mo ha manatu ki he ngaahi fuakava kuó na fakahokó. Neongo naʻá na kei mamahi pē he mole fakafokifā ne hokó, ka naʻá na toe ofi ange ki he ʻEikí, ʻo toe fakapapau ke puke ke maʻu ange ki heʻena ngaahi fuakavá pea ke moʻui ʻi he founga ʻe fakapapauʻi ai haʻana toe fakataha fiefia mo hona fohá.
ʻI he kuonga fakakosipelí ni, kuo aʻusia ʻe he fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá ha tuʻunga ʻoku kehe mei he kuonga ʻo Noá. ʻOku ʻikai ngata ʻi heʻetau fatongia ʻaki ʻa hono fakahoko ʻo e fuakavá maʻatautolu peé, ka ʻoku toe tānaki mai mo e fatongia ke tau fekumi ki hotau kāinga kuo pekiá pea fakaava ʻa e matapaá kiate kinautolu kotoa ʻoku nau fie fakahoko ha ngaahi fuakava pea feʻunga mo taau ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.
ʻOku ngaʻunu mālohi atu ki muʻa ʻa e ngāué kiate kinautolu naʻa nau tomuʻa moʻuí fakataha mo e ngaahi mālohi ʻo e langí kuo tuku mai ʻe he ʻEikí. ʻI he vīsone ko ia ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo kau ki he kau pekiá, ʻokú ne hiki ʻo pehē:
“Kae vakai, naʻá ne ui pea mo fokotuʻu Haʻane kau ngāue peá Ne fili ha kau talafekau, ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi pea mo e mafai, pea tuʻutuʻuni ke nau ʻalu atu. . . .
“Naʻá ku mamata ai ko e kau faifekau angatonu ko ia ʻo e kuonga ko ʻení, ʻi heʻenau mavahe atu mei he moʻui ʻauʻauhá, ʻoku hoko atu ai pē ʻa ʻenau ngāué, ʻi hono malangaʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e huhuʻí” (T&F 138:30, 57).
ʻOku toe akoʻi mai ʻe he ngaahi folofolá naʻe kau ʻi he kau talafekaú “[ʻa e] kau palōfita angatonu naʻa nau fakamoʻoni kiate Ia ʻi he kakanó” (T&F 138:36). Mahalo naʻe kau ʻi he kau talafekau ko ʻení ʻa Pita, Paula, ʻAlamā, Sione, Siosefa, mo Nīfai.
Koeʻuhí ne u lau ʻa e vīsione ko ʻeni ʻa Palesiteni Sāmitá pea ʻiloʻi mo e ongo faifekau ne vaheʻi ke fakahoko ʻa e ngāué ni, ʻe pehē ʻe ha taha ko e meʻa ʻeni te ne fakalotolahiʻi kimautolu ke tauhi ʻemau ngaahi fuakavá pea kumi mo e hingoa ʻo hotau kāinga kuo pekiá pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi houa kotoa pē ʻoku ʻatā i he ngaahi temipalé kotoa. ʻOku ou lava ke pehē ʻoku kei lahi pē ʻa e ngaahi houa ʻatā ʻi ha ngaahi temipale lahi, ke fakahoko ʻa e faleʻi ko ia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tuku mavahe ha tau taimi ʻatā kae faivelenga ange ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻi he temipalé. ʻOku ou lotua ke tau tali muʻa ʻa e fakaafe ko ʻeni ke haʻu ki he matapā ʻo e temipalé.
ʻOku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi he faingamālie ke ngāue ai ʻi he uiuiʻi falalaʻanga ko ʻení pea ʻoku ou lotua ʻe lava ke u ngāueʻi ʻa ʻeku ngaahi fuakava mo e ʻEikí pea ke u fakavaivai ki he fakahinohino ʻa e Laumālié. ʻOku ou fakahaaʻi ʻa ʻeku fakamoʻoni mamalu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo hono toe fakafoki mai ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou fakahaaʻi ʻa ʻeku ʻofa ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé pea mo ʻeku tukupā ke toe lahi ange ʻa ʻeku feinga ke kau atu ki he ngaahi faletapu ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi, ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi ko ia ʻetau ngaahi fuakava toputapú, ʻe ʻomi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ki Hono ʻafioʻanga toputapú. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū kalaisí, ʻēmeni.