Bonnie D. Parkin
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá
Kapau te tau fekumi ki he ʻEikí mo ʻEne fakahinohinó, pea kapau ko ʻetau taumuʻá ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi momeniti fakafiefia ko iá.
ʻOku tau fakafetaʻi koeʻuhí ko hotau palōfita moʻui ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī mo ʻene lea ʻo pehē, “Ke faitāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa e Fineʻofa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”1 ʻOku kau ʻa e fefine kotoa pē he Siasí ni ki he Fineʻofá. Te tau lava kotoa pē ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku mahutafea he kautaha fakalangí ni.
ʻOku ongo ki hoku lotó ʻa kimoutolu kau fefine ne toki uesiá ni ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatula ne toki hokó. ʻOku ou fiefia ʻi he fakamatala ko ia ʻa e kau fefine angatonu kuo faitokonia pe fakahoko ʻa e tokoní. Tuʻunga ʻi he tokoní, ʻoku malava ai ʻa e kaunangá mo e tokotaha ʻoku tokoniʻí ʻo aʻusia e ʻofa ʻa e ʻEiki. ʻI he taimi faingataʻa ko ʻení, ʻoku ou lotua te mou ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá pea mo ʻeku ʻofá pea pehē ki he ʻofa ʻa homou ngaahi tokoua tokolahi ʻi he Fineʻofá.
Naʻe tā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e mape ki he Fineʻofá ʻi heʻene lea ki he houʻeiki fafiné he 1842 ʻo pehē: “ʻOku fakanatula pē ke ongoʻi ʻofa faka-Kalaisi ʻa e houʻeiki fafiné—pea ʻoku mou ʻi ha tuʻunga ke mou ngāue ai ʻo fakatatau mo e ongoʻi ʻofa ko ia kuo tōkaki ʻe he ʻOtuá ʻi homou lotó. Ko ha meʻa maʻongoʻonga mo nāunauʻia ia ʻo kapau te mou moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení!”2
Naʻe ueʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e kau fefine he kamataʻanga ʻo e Fineʻofá ke nau ngāue. ʻOku tau maʻu foki mo e ngaahi faingamālie ke tau hoko ai ko e “ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke [fakahoko ai ʻa e ngāue maʻongoʻongá ni].”3
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha meʻangāue? ʻOku ou tui ʻoku ʻuhinga ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe ui ia ʻe Siosefa Sāmita ko e “ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ʻofá” ʻi hotau lotó. Kuo lahi ha ngaahi momeniti fakaʻofoʻofa kuó u ongoʻi ai hono fakaʻaongaʻi au ʻe he ʻEikí ko ha meʻangāue. ʻOku ou tui kuo tākiekina mo faitokonia kimoutolu foki ʻi hoʻomou tokoni ke akoʻi, fakafiemālieʻi mo fai ha fakalotolahí.
Ka ʻi heʻetau hoko ko e houʻeiki fafiné, ʻoku faʻa tōtuʻa ai ʻetau ngāué! Mou tui mai heʻeku pehē atu ʻoku tau mahulu ange he anga ʻo ʻetau fakakaukaú. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi pea mo fiefia ʻi he meʻa totonu ʻoku tau faí. ʻE hā ngali siʻisiʻi pe taʻemahuʻinga ha konga lahi ʻo e meʻa ʻoku tau faí—ka ko e konga pē ia ʻo e moʻui fakaʻahó. ʻI he taimi ʻe ui ai kitautolu ke tau “fai ha fakamatala kia Sihová,”4 ʻo hangē ko e naʻinaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefá, ʻe lahi ha ngaahi meʻa ke tau fakamatala.
Tuku muʻa ke u ʻoatu ha kiʻi sīpinga. Ne u toki fehuʻi ange kia ʻEletā Viliami W. Pāmelei ʻo fekauʻaki mo ʻene manatu ki heʻene faʻē ko Laveni Pāmeleí, ʻa ia naʻe hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí ʻi ha taʻu ʻe 23. Naʻe ʻikai lave ia ki he ngaahi lea ʻene faʻeé ʻi he ngaahi konifelenisí pe ngaahi polokalama naʻá ne faí. Naʻá ne lave fekauʻaki mo e ngaahi momeniti fakafiefia ʻi heʻene kei taʻu 17 ʻi heʻene teuteu ke ʻalu ki he kolisí. Naʻá ne manatuʻi ʻene tangutu mo ʻene faʻeé ʻi heʻene akoʻi ange hono tuitui ha foʻi fakamaʻú. Ki he fānau ʻi he toʻu kotoa pē, ʻoku tuʻuloa moʻoni e mālohi ʻoku ongoʻi ʻi he fanga kiʻi ngāue iiki mo faingofuá.
ʻOku ʻikai ke tau maʻu kotoa pē ha fānau ke akoʻi ki ai ʻa e tuituí. Naʻe kehekehe pehē pē mo e kau fineʻofa he kamataʻangá. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ne ʻosi mali, niʻihi ne teʻeki ai mali pea niʻihi ne uitou, ka ne nau fāitaha heʻenau taumuʻá. Ne u ongoʻi hoʻomou ʻofá heʻeku feohi mo kimoutolu ʻi ha ngaahi fonua pe feituʻu lahi. ʻOku ou ʻofa atu kau fefine pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi foki kimoutolu ʻe he ʻEikí.
ʻOku kei tāutaha hamou tokolahi. Ko ha fānau ako kimoutolu; ʻoku mou ngāue; ʻoku mou foʻou ki he Fineʻofá. Kuo fuoloa ha mēmipa hamou niʻihi. Mou kātaki ʻo tui mai heʻeku fakahā atu ʻoku mou mahuʻinga fau pea ʻoku fiemaʻua kotoa kimoutolu. ʻOku mou takitaha maʻu ha ʻofa, ivi, fakakaukau totonu mo e fakamoʻoni ki he ngāué. ʻOku faitāpuekina kotoa kitautolu ʻe hoʻomou feinga ke nofo ofi ki he Laumālié he kuo mou ako ke falala ki he Laumālié ke maʻu ai ha ivi mo ha fakahinohino.
ʻI ha efiafi ʻe taha, naʻe ongoʻi ai ʻe ha fefine tāutaha ko Sinitia ke ʻalu ʻo ʻaʻahi ki ha fefine naʻe faiako ʻaʻahi ki ai. Naʻe ʻikai ʻi ʻapi ʻa e fefiné ni ia. ʻI he lue mai ʻa Sinitia ki honau ʻapí, naʻá ne fakatokangaʻi atu ha neesi ʻi tuʻa ʻi ha falemahaki mo ha ongo kiʻi tamaiki ne na vela lahi. ʻI he fanongo atu ʻa Sinitia ki hono ui ʻe he nēsí ʻa e hingoa ʻo e kiʻi taʻahiné, naʻá ne fakatokangaʻi atu ia: naʻá ne ʻiloʻi e ongo kiʻi tamaikí ni lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Polīvia he taʻu ʻe fā ki muʻá. Naʻa nau toe feʻiloaki ai he falemahakí pea naʻe ʻilonga pē kuo moʻui fakatuʻasino e vela ʻo e ongo kiʻi tamaikí ka naʻe ʻikai ha fāmili ke tokoni pea ne na siʻi kei loto faingataʻaʻia. Naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sinitia ki he fānaú ʻo tokoniʻi kinaua. ʻI he muimui ʻa Sinitia ki he ueʻi ʻa e Laumālié, naʻá ne hoko ai ko ha meʻangāue ʻa e ʻOtuá ke faitāpuekina ha ongoʻi kiʻi tamaiki taʻelata.
Naʻe lava nai ia koeʻuhí ko ʻene tāutahá? ʻIkai. Naʻe hoko ia koeʻuhí naʻá ne tokanga ki he Laumālié mo fakavaivaiʻi hono lotó ki he ʻOtuá. Kapau te tau taau ke maʻu e Laumālié pea kapau te tau fekumi ki he ʻEikí mo ʻEne fakahinohinó, pea kapau ko ʻetau taumuʻá ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi momeniti fakafiefia ko iá. Pea te tau makakoloaʻaki ia he kuo tau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.
Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina pea tau liliu ai ʻetau ngaahi palaní. Naʻe tohi ha fineʻofa tāutaha ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ke u tui kuó u ongoʻi ʻa e fiefia moʻoní heʻeku hoko ko ʻeni ʻo fuʻu lahí, ka ne taʻeʻoua ʻeku toki ʻiloʻi ko hoku mahuʻinga fakatāutahá mo ʻeku hoko ko ha ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní, ʻoku ʻikai haʻane kaunga ʻaʻana ki hoku tuʻunga teʻeki malí. ʻI he taimi ko iá, ne u kamata tokanga taha leva ki heʻeku tupulaki fakalaumālie mo fakatāutahá kae ʻikai ko e fakakaukau pe te u mali koā pe ʻikai.”5
Vakai angé ki he lahi ʻetau ako mo tupulaki he taimi ʻoku tau feʻinasiʻaki ai mo e niʻihi kehé ʻi heʻetau fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí peá Ne ʻofeina kitautolú. Hangē ko ia ne u lea ʻaki ki muʻá, kapau ʻe ʻi ai ha meʻa te u loto ke hoko kiate kimoutolu, ʻoku ou loto ke mou ongoʻi fakaʻaho e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻomou moʻuí.
Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai e ʻofa ko iá ʻi ha founga taʻeʻamanekina. Naʻe kei fakaʻosiʻosi ʻe Kilisitina hono mataʻitohí pea naʻá ne toki fāʻelei foki ʻene tama fika uá. Naʻá ne ongoʻi kuo lavameʻa fau hono kaungā akó peá ne momou ai ke ʻalu ki he maʻumeʻatokoni efiafi ʻo e tānaki tuʻungá. Naʻe moʻoni ʻene ongoʻi manavasiʻí he maʻumeʻatokoní ʻi hono kole ki he fānau akó ke nau fakalauange ʻenau ngaahi lavameʻa fakaengāué. Naʻe manatu ʻa Kilisitina ʻo pehē, “Ne u ongoʻi fakamāʻia mo ngalivale. Naʻe ʻikai ha hingoa ke u ʻai kiate au, ʻikai haku tuʻunga māʻolunga pe tuʻunga fakaengāue ongoongoa.” Naʻe toe kovi angé ko hono lau ʻe he palōfesá ʻa e lisí ʻi heʻene foaki ʻa e tipilomá ki he fānau ako taki taha. Naʻe lahi fau e ngaahi lavameʻa ʻa e fefine ʻi muʻa ʻia Kilisitiná: ne ʻosi maʻu hono toketā filōsefá, toe maʻu ʻeni hono mataʻitohi fika uá pea kuó ne hoko foki ko ha pule kolo! Naʻe pasipasiʻi leʻolahi ia ʻe he haʻofangá.
Naʻe hoko mai leva kia Kilisitina. Naʻá ne ʻoatu ki he palōfesá ha laʻi pepa ne ʻikai tohi ai ha meʻa, mo fakamaʻumaʻu pē ʻene tangí. Ne kau ʻa e palōfesá heʻene kau faiakó pea naʻá ne fakahīkihikiʻi ia heʻene akó. Naʻe vakai hifo e palōfesá ki he laʻipepa ne teʻeki hiki ai ha meʻá. Naʻe ʻikai toe tatali ka ne fakaongo mai, “ʻOku fakahoko ʻe Kilisitina ʻa e fatongia mahuʻinga taha ʻi he kotoa ʻo e sosaietí.” Naʻá ne toe kiʻi longo peá ne lea mālohi mai ʻo pehē, “Ko e faʻē ia ki heʻene fānaú.” Naʻe tuʻu e kakaí ki ʻolunga ʻo pasipasi leʻolahi. Ko ia tokotaha pē ne tuʻu ki ʻolunga e kakaí ʻo pasipasiʻi; naʻe fai ia maʻá e faʻē ʻi he lokí.
ʻE ngaahi faʻē, ko kimoutolu ʻa e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai hamou fatongia fakalangi ke akoʻi mo lehilehiʻi hake hoʻomou fānaú. ʻOku fie maʻu fau ʻe he fānaú homou nima ʻofa mo angaleleí. ʻI hoʻomou fakamahuʻingaʻi kinautolú, te Ne tataki kimoutolu ki he founga lelei taha ke tokangaʻi ʻaki kinautolú.
ʻOku fie maʻu kotoa kimoutolu mo e fānau lalahi angé ʻi homou ngaahi ʻapí. ʻIo, ʻoku ʻi ai ʻa e ongoʻi kinaʻiá, ka ʻoku lahi foki ai mo e fiefiá. Kumi ki he fiefia ko iá! ʻI heʻeku ʻohake ko ia ha fānau tangata longomoʻui ʻe toko faá, ne u ako ai ha fanga kiʻi meʻa fekauʻaki mo ʻete hoko ko ha meʻangāué: Fiefia ʻi he ivi longomoʻui ʻo e ngaahi taʻu ko ʻení! ʻAi homou ʻapí ke hoko ko ha feituʻu malu, fiefia, mo nonga ʻoku talitali lelei ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá. Fakafanongo, ʻofa, pea vahevahe ʻa e ngaahi talanoa hoʻo kei tupu haké ki hoʻo fānaú.
Fakatetuʻa ki hoʻomou fānaú. Naʻe ʻi ai haʻamau taimi fakangatangata pea ne ma fakahā ki heʻema fānau tangatá ʻoku mohe pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he 12:00 tuʻuapoó. ʻI he ʻikai ko ia ke nau foki mai ki ʻapí, ne fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u ʻalu ʻo kumi kinautolu. Naʻe ʻohovale ai ha niʻihi ʻo honau ngaahi kaumeʻá! ʻOku mau kakata he manatu atu ki aí—ka te u talaatu, ʻoku toki ngali fakaoli ia he taimí ni.
ʻI ai maʻu pē ke tokoniʻi hoʻomou fānaú. Tangutu he moheʻangá ʻo talanoa fiefia mo kinautolu he poʻulí—feinga ke ke ʻāʻā! Lotu ki he ʻEikí ke tataki koe. Faʻa fakamolemole. Fili pe ko e hā e meʻa mahuʻinga ʻokú ke loto ke fakamālohiá. Faʻa fakamoʻoni ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne leleí pea mo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Kae mahuʻinga tahá, ʻai ke nau ʻiloʻi ʻokú ke falala ki he ʻEikí.
Kapau kuo lalahi pea mavahe atu hoʻo fānaú; kapau ʻokú ke kei tāutaha, mali vete pe uitou, ʻoua naʻá ke tuku ke hanga ʻe he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí ʻo puleʻi hoʻo loto vēkeveke ke vahevahe e ngaahi meʻa kuó ke aʻusia he moʻuí.
ʻOku fie maʻu ho leʻó. ʻI ha lēsoni ʻa e Fineʻofá homau uōtí, ne mau aleaʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne fakatupu ha mali leleí. Naʻe tali ʻe ha fefine ko Lisa ʻo pehē, “Mahalo pē ʻoku ʻikai totonu ke u leaʻaki ha meʻa he kuó u mali vete. Ka ko e meʻa pē naʻá ne kei fakaʻaiʻai aú ko ʻeku ngaahi fuakava he temipalé.” Hili ʻa e lēsoní, ne u fehuʻi ki ha niʻihi ʻo e kau fefine kei talavou he Fineʻofá pe “ko e hā e konga he lēsoní naʻe fekauʻaki taha mo kinautolú?” Naʻa nau pehē “ko e tali ʻa Lisá naʻe ongo taha kiate kimautolú.”
Ko ia ai siʻoku ngaahi tokoua matuʻotuʻa angé, ʻoku ou vakai atu ki he ʻīmisi ʻo e ʻʻOtuá ʻi homou fofonga fakaʻeiʻeikí. Kuo ongo homou potó, faʻa kātakí mo e ngaahi taukeí ki ha niʻihi tokolahi! Naʻe faʻa pehē ʻe heʻeku faʻē-ʻi he-fono taʻu 90 ko Melé, “ʻOku pehē ʻe he kakaí ʻoku ʻikai ke u ʻilo ha meʻa he kuó u motuʻa.” Te u talaatu ʻa e meʻa naʻá ne ʻiloʻí mo ia naʻá ne faí. ʻI he kei nofo ʻa Mele ʻi he ʻapi ʻo e kau vaivaí, naʻá ne kole ki he pulé pe ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ha loki ke nau lotu ai. Naʻá ne talaange “ʻikai” he naʻe ʻikai ko ha faiʻanga lotu ia. Naʻe ʻikai fiemālie ʻa Mele ia ki he tali ko ʻení! Ko ia naʻá ne vili taʻeʻunua ai mo ha niʻihi ʻo e kau fefine toulekeleká pea ʻoange leva ʻe he kautahá ha loki. Ne fokotuʻu leva ha kolo pea kamata ke fakataha ki ai ʻa e kāingalotú he Sāpate taki taha ke maʻu e sākalamēnití mo fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá. ʻOku ʻikai hoko ʻa hoto taʻu motuʻá ko ha meʻa ke ne taʻofi ʻete hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.
ʻOku lahi fau e ngaahi founga ke tau hoko ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Hangē ko ʻení, hoko ko e faʻahinga faiako ʻaʻahi ne nau fakaʻamuá; fehuʻi ki ha taha tāutaha ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne fie faí kae ʻikai ko e ʻuhinga ʻoku taʻe mali aí; vahevahe atu kae ʻikai ke tali maʻu mai pē; filifili fakalelei hotau valá, ʻetau leá mo e meʻa ʻoku maʻu ai ʻetau fiefiá; malimali ki ho husepānití pe fānau ne nau fakatupu haʻatau ʻita pe loto mamahi; fāʻofua ki ha finemui; faiako fiefia ʻi he kalasi nēsilií; fakahaaʻi ʻi hoʻo tōʻongá ʻokú ke fiefia he fononga ʻo e moʻuí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi feinga ko iá, “Kapau te mou moʻuiʻaki e ngaahi faingamālie ʻoku mou maʻú, he ʻikai lava ke taʻofi e kau ʻāngeló mei heʻenau hoko ko homou takauá.”6
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tau fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou mateakiʻi homou ngaahi fāmilí, Fineʻofá pea mo e Siasí. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke fakahoko ʻa e ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOfa ke mou ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻomou moʻuí pea mou vahevahe atu e ʻofa ko iá ki he niʻihi kehé, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Instruments in the Hands of God (vitiō ne huluʻi lolotonga e fakataha lahi ʻa e Fineʻofá he 2005).
2. Relief Society Minutes, April 28, 1842, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 38.
3. ʻAlamā 26:3.
4. Relief Society Minutes, April 28, 1842, 38.
5. Fetohiʻaki fakafoʻituitui.
6. Relief Society Minutes, Aprl 28, 1842, 38.