ʻEletā David A. Bednar
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku totonu ke tau feinga ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tau “[mavahe] ai mei he Laumālie ʻo e ʻEikí” . . . [pea] ke tau tokanga mo ako mei he ngaahi fili mo e mālohi ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku ou fie lea he ʻaho ní ko e fakamanatu mo e naʻinaʻi kiate kitautolu kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou lotua mo fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni mai ʻi heʻetau ako fakataha ko ʻení.
Ko e papitaiso ʻi he fakauku ki he fakamolemole ʻo e angahalá, ko e ouau talamuʻaki ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea kuo pau ke muʻomuʻa ai ʻa e tui ki he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he fakatomala fakamātoato mo kakató. Ko e papitaiso ʻi he vaí . . . kuo pau ke muimui mai ai ʻa e papitaiso ʻi he Laumālié kae toki kakato (vakai ki he Bible Dictionary: “Baptism,” 618). Hangē ko hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa Nikotimasí, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). ʻOku fakatefito ʻeku pōpoaki he efiafi ní ʻi he papitaiso ʻi he Laumālié pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
Ko e Ouau mo e Fuakava ʻOku Fehokotaki mo e Papitaisó
ʻI hono papitaiso kitautolú, ne tau takitaha fakahoko ai ha fuakava toputapu mo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko e fuakavá ko ha aleapau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānau he māmaní, pea ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻokú Ne fokotuʻu mai e ngaahi tūkunga ʻo e fuakava kotoa pē he ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ke ta fokotuʻu atu ʻe kitaua ʻa e ngaahi fiemaʻu pe tūkunga ʻo ha fuakava. Ka ‘oku tau fakaʻaongaʻi ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻoku tau tali ʻa e tūkunga mo e ngaahi fiemaʻu ʻoku ʻomi ʻi he fuakavá ʻo hangē ko hono fokotuʻu mai ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá [vakai, Bible Dictionary, “Covenant,” 651].
Ko e ouau fakamoʻui ʻo e papitaisó, kuo pau ke fakahoko ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafai totonú mei he ʻOtuá. Ko ʻeni e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu ʻo e fuakava ʻoku tau fai ʻi heʻetau hū he vai ʻo e papitaisó: ne tau fakamoʻoniʻi ʻetau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea ke tau manatu maʻu pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻi hono tauhi e fuakavá ni, ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié (vakai, T&F 20:77). Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku iku e papitaiso ʻi he vaí ki he faingamālie kuo fakamafaiʻi mai ai e takaua maʻu pē ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá.
Hilifakinimá mo e Papitaiso ʻi he Laumālié
Hili ʻetau papitaisó, naʻe hilifaki ki hotau ʻulú ha ngaahi nima ʻoku nau maʻu e mafai fakataulaʻeikí, ʻo fakamaʻu taki taha kitautolu ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea foaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia kitautolu (vakai, T&F 49:14). Ko e fakalea ko ia “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi hotau hilifakinimá, ko ha fakahinohino ia ke tau feinga ke papitaiso ʻi he Laumālié.
Naʻe akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻE sai ange haʻamou papitaiso ha tangai ʻoneʻone ʻo lau ko ha tangata ia, kapau ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha papitaiso fakakonga pē ia, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kapau ʻoku ʻikai kau ai hono konga ʻe tahá—ʻa e papitaiso ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní” (History of the Church, 5:499). Ne papitaiso kitautolu ʻi he fakauku he vaí ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. Kuo pau foki ke tau papitaiso mo fakauku ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí, pea “toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 31:17).
ʻI heʻetau aʻusia e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku ʻikai tatau maʻu pē ʻa e mālohi ʻoku tau ongoʻi ʻi hono tākiekina kitautolu ʻe he Laumālié. ʻOku ʻikai faʻa hoko mai kiate kitautolu ha ongo fakalaumālie ʻoku mālohi mo fakafokifā. ʻOku aʻu pē ki heʻetau feinga ko ia ke faivelenga mo talangofuá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa mateuteu ai ke fakatokangaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e fakahinohino, fakapapau mo e nonga ʻo e Laumālié. Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kau Leimana faivelenga ne nau “papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní kae ʻikai ke nau ʻiloʻi iá” (3 Nīfai 9:20).
ʻOku fakamatalaʻi e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he folofolá ʻo pehē ko ha “kihiʻi leʻo siʻi” (1 Ngaahi Tuʻi 19:12; vakai foki, 3 Nīfai 11:3) pea ko ha “kihiʻi leʻo [mālie]” (Hilamani 5:30). Ka ʻoku faʻa fetuʻutaki mai e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kitautolu ʻi ha founga ʻoku fakalongolongo, pelepelengesi mo vaivai.
Ko ʻEtau Mavahe Mei he Laumālie ʻo e ʻEikí
ʻI heʻetau ako fakatāutahá mo faiako ʻi lokiakó, ʻoku tau toutou fakamamafaʻi ai e mahuʻinga ke ʻiloʻi hono tataki mo ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku tonu mo ʻaonga ʻaupito ʻa e founga ko iá. ʻOku totonu ke tau fekumi faivelenga ke ʻiloʻi mo tali e ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú. Ka ʻoku faʻa taʻe fakatokangaʻi ʻi heʻetau fakalakalaka fakalaumālié ha tafaʻaki mahuʻinga ʻo e papitaiso ʻi he laumālié.
ʻOku totonu foki ke tau feinga ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tau “[fakamavaheʻi] ai [ʻa kitautolu] mei he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻo ʻikai ai te ne maʻu hano nofoʻanga ʻiate [kitautolu] ke fakahinohinoʻi ʻa [kitautolu] ʻi he ngaahi hala ʻo e potó koeʻuhí ke tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi mo maluʻi ʻa [kitautolu]” (Mōsaia 2:36). Pea koeʻuhí ko e tāpuaki ʻoku talaʻofa maí ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié, ko ia ʻoku totonu ke tau tokanga mo ako mei he ngaahi fili mo e mālohi ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku mahino e tūkungá. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi, mamata, fanongo pe fakahoko, ʻa ia te ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau, sio, fanongo pe fakahoko ia. Hangē ko ʻení, kapau ʻe hoko e meʻa naʻe fakataumuʻa ke ne fakafiefiaʻi kitautolú, ke tau mavahe ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku ʻikai ko e faʻahinga fakafiefia totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻa e Laumālié ʻi ha meʻa ʻoku taʻe feʻunga, taʻe maau pe taʻetaau, ta ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko e meʻa totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku tau tuli e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau kau ai he ngaahi ʻekitivitī ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau siʻakí, ko ia ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa totonu ia maʻatautolú.
ʻOku ou ʻiloʻi ko ha kakai tangata mo fafine hinga kitautolu ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani fakamatelie pea he ʻikai nofoʻia maʻu pē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he momeniti kotoa pē ʻo e ʻahó. Ka ʻe lava ke kei nofo pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolu he taimi lahi—pea ko e taimi ʻoku tau feohi ai mo e Laumālié, ʻe lava ke lahi ange ia he taimi ʻoku mavahe aí. ʻI he fakautuutu ange ko ia ʻetau fakamātoato he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi e taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi ueʻí pea pehē ki he ngaahi tākiekina pe tataki ʻokú ne fakatupu ʻetau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻE malava ke tau toʻo “e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko [hotau] fakahinohino” (T&F 45:57), pea ʻoku mahuʻinga ia ki heʻetau tupulaki fakalaumālié mo ʻetau moʻui ʻi ha maama ʻoku fakautuutu ai e koví. ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotú, ʻoku tau faʻa talanoa mo ngāue he taimi ʻe niʻihi ke hangē ko ha meʻa hāhāmolofia mo makehe ʻa hono ʻiloʻi e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻoku totonu ke tau manatuʻi, ko e talaʻofa ʻo e fuakavá ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. ʻOku kaungatonu e tāpuaki fakalangi ko ʻení ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí kuo papitaiso, hilifakinima, mo fakahinohinoʻi ke ne “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”
Ko e Liahoná ko ha Sīpinga mo e ʻAta Maʻa Hotau Kuongá
ʻOku hoko e Tohi ʻa Molomoná ʻi hotau kuongá ko e tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ʻoku totonu ke tau tafoki ki ai ʻi hono ako e founga ke fakaafeʻi ʻaki e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe taumuʻa hono fakakau he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakamatala ki he Liahoná, ʻa ia ko ha fai fakahinohino pe kāpasa ne fakaʻaongaʻi ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻi heʻenau fononga he toafá, ke hoko ko ha sīpinga mo ha ʻata maʻa hotau kuongá pea ko ha lēsoni mahuʻinga ia ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻI heʻetau feinga ke fenāpasi hotau ʻulungāangá mo ʻetau ngāué pea mo e anga māʻoniʻoní, ʻoku tatau leva ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu he ʻahó ni pea mo e Liahoná kia Līhai mo hono fāmilí ʻi honau kuongá. Ko e ngaahi tefitoʻi founga naʻe toki ngāue ai e Liahoná kia Līhaí, ko e ngaahi founga pē ia te ne fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí. Pea ko e meʻa ko ia naʻá ne taʻofi e ngāue ʻa e Liahoná he kuonga muʻá, ko e meʻa tatau pē ia te ne fakatupu ʻetau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní he ʻahó ni.
Ko e Liahoná: Ngaahi Taumuʻá mo e Tefitoʻi Moʻoní
ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi heʻetau ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi taumuʻa ʻo e Liahoná pea pehē ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe toki lava ke ngāue aí, te tau maʻu ʻa e tataki fakalaumālie pē ko ia ʻoku fakafeʻunga mo hotau tūkungá mo e ngaahi fiemaʻu fakafoʻituitui mo fakafāmilí. ʻE lava ke faitāpuekina kitautolu ʻaki hano hokohoko ueʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.
Naʻe teuteuʻi ʻa e Liahoná ʻe he ʻEikí pea ʻoange ia kia Līhai mo hono fāmilí hili ʻenau mavahe mei Selusalema ʻo fononga ʻi he toafá (vakai, ʻAlamā 37:38; T&F 17:1). Naʻe hanga ʻe he kāpasá pe meʻa fakahinohinó ni, ʻo tuhuʻi e hala ke fou ai ʻa Līhai mo hono kau fonongá (vakai, 1 Nīfai 16:10), ʻa ia ko ha “hala hangatonu ki he fonua ʻo e talaʻofá” (ʻAlamā 37:44). Naʻe ngāue ʻa e ongo hui ʻo e Liahoná, ʻo “fakatatau mo e tui mo e faivelenga pea mo e tokanga” (1 Nīfai 16:28) ʻa e kau fonongá pea naʻe ʻikai ke na ngāue he taimi naʻe fekeʻikeʻi, angakovi, fakapikopiko pe loto ngalongalo ai e kau fonongá (vakai, 1 Nīfai 18:12, 21; mo e ʻAlamā 37:41, 43).
Naʻe hoko foki e kāpasá ko ha founga ke maʻu ai ʻe Līhai mo hono fāmilí ha “ʻilo lahi ange ki he ngaahi hala ʻo e ʻEikí” (1 Nīfai 16:29). Ka ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Liahoná ke hoko ko ha tataki mo ha fakahinohino lolotonga ha fononga lōloa mo faingataʻa. Ko e meʻa faifakahinohinó ni, ko ha meʻangāue fakatuʻasino ia ne hoko ko ha fakaʻilonga ki tuʻa ʻo honau tuʻunga fakalaumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe ngāue ia ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí mo e faivelengá.
Hangē ko hono tāpuekina ʻo Līhai he kuonga muʻá, ʻe lava foki ke tau maʻu he ʻahó ni ha kāpasa fakalaumālie ke ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu lolotonga ʻetau fononga ʻi he matelié. Naʻe foaki mai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitaua ʻi heʻetau mavahe mai mei he māmaní ʻo kau ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá. Ne fakamaʻu kitautolu ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻo fakafou he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea naʻinaʻi mai ke tau fekumi ki he takaua ʻo e “Laumālie ʻo e moʻoní, ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmaní, he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai, pe ʻiloʻi ia; ka te mou ʻilo ia, he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻa kimoutolu” (Sione 14:17).
ʻI heʻetau takitaha vilitaki atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e moʻuí, ʻoku tau maʻu ai ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē tofu pē ko hono tataki ʻo Līhai ʻo fakafou ʻi he Liahoná. “He vakai, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kapau te mou hū ʻi he halá pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5).
ʻOku ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻo tatau tofu pē mo e ngāue ʻa e Liahoná kia Līhai mo hono fāmilí, ʻo fakatatau mo ʻetau tuí, faivelengá mo e tokangá.
“Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá . . .
“ʻE hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻefaʻaliliu ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní” (T&F 121:45–46).
ʻOku ʻomi foki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu he ʻahó ni ha founga ke tau maʻu ʻo fakafou he “fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá” (ʻAlamā 37:6), ha mahino ʻoku lahi angé ki he ngaahi founga ʻa e ʻEikí : “Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u leaʻaki kiate kimoutolú” (Sione 14:26).
ʻE lava ke hoko e Laumālie ʻo e ʻEikí ko hotau fai fakahinohino pea te ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha tataki, fakahinohino mo ha maluʻi fakalaumālie lolotonga ʻetau fononga ʻi he matelié. ʻOku tau fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí ʻo fakafou heʻetau lotu fakamātoato fakafoʻituitui mo fakafāmilí, keinanga he folofola ʻa Kalaisí, talangofua kakato mo totonú, faivelenga mo fakaʻapaʻapaʻi ʻo e fuakavá, pea mo e anga māʻoniʻoní, loto fakatōkilaló mo e ngāue tokoní. Pea ʻoku totonu ke tau kīkīvoi he fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻoku taʻetāú, fulikivanu, ʻuli, faiangahala pe koví, ʻa ia te ne fakatupu haʻatau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku tau fakaafeʻi foki e feohi tuʻuloa ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau maʻu he moʻui taau ʻa e sākalamēnití he Sāpate kotoa pē: “Pea ko e meʻa ke tauhi ai koe ke maʻa ange mei māmaní, ke ke ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapú ʻi hoku ʻaho tapú” (T&F 59:9).
ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakava he papitaisó ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití, pea ʻe lava ke tau maʻu mo tauhi maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá (vakai, Mōsaia 4:12, 26). ʻIkai ngata aí, ʻoku fakamanatu fakauike mai ai kiate kitautolu ʻa e talaʻofa ko ia ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. ʻI heʻetau feinga ko ia ke tau maʻa mei he māmaní mo taʻe melé, ʻoku tau hoko ai ko ha sino taau ke nofoʻia maʻu pē ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.
ʻI Fēpueli 1847, naʻe hā ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Pilikihami ʻIongi ʻi ha misi pe meʻa-hā-mai. Naʻe fehuʻi ange ʻe Palesiteni ʻIongi pe ʻoku ʻi ai ha pōpoaki ʻa e Palōfitá ki he kau takí. Ne tali ange ʻe he Palōfita ko Siosefá: “Fakahā ki he kakaí ke nau lotofakatōkilalo mo faitotonu pea fakapapauʻi foki ʻoku nau tauhi maʻu e laumālie ʻo e ʻEikí pea te ne tataki kinautolu ki he meʻa totonú. Ke nau tokanga pea ʻoua naʻa tuli meiate kinautolu ʻa e [kihiʻi] leʻo siʻi [mo mālié]; he te ne akoʻi kiate kinautolu e meʻa ke nau faí mo e feituʻu ke nau ʻalu ki aí; te ne ʻomi ʻe ia ʻa e ngaahi fua ʻo e puleʻangá ” (vakai, Ngaahi akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 49; ko e toki tānaki atu e fakamamafá). ʻI he kotoa e ngaahi moʻoni ne mei akoʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefá kia Pilikihami ʻIongí, ko e meʻa pē naʻá ne fakamamafaʻí ko e mahuʻinga ke maʻu mo tauhi maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí.
Siʻoku ngaahi tokoua mo tuofāfine ʻofeina,ʻoku ou fakamoʻoni ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOfa ke tau taki taha moʻui ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié, pea tau feʻunga ai ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fai fakahinohinó, tatakí mo e maluʻí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ʻi hotau kuonga fakaʻosí ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.