ʻEletā L. Tom Perry
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku ʻomi ʻe hono maʻu ʻo e sākalamēnití kiate kitautolu ha momeniti toputapu ʻi ha feituʻu māʻoniʻoni.
Ne u maʻu ha faingamālie he taʻu kuo ʻosí nai ke u ʻaʻahi ai ki he ʻInisititiuti Fakalotu ʻi Lōkani ʻi ʻIutaá. Ne toki fakaleleiʻi ʻa e fale ʻoku fai ai e fakataha ʻinisititiutí. Naʻe tala mai, ʻi hono toʻo ʻe he kau ngāué e tuʻunga malangá mei he falelotú, ne nau ʻiloʻi ai ha ʻū funga laupapa ne fuoloa hono tāpuniʻí. ʻI hono toʻo e papa kofú, ne nau maʻu ai ha laulau sākalamēniti. Ne fuoloa taʻu ʻene ʻi aí he ko ha fanga kiʻi ipu sioʻata ʻa e ʻū ipu sākalamēnití. Hangē ko ia ʻoku mou meʻa mai ki aí, ko e taha ʻeni ʻo e ʻū ipú, naʻe foaki mai kiate au—mahalo he ko au pē motuʻa taha ke u manatuʻi e taimi ne fakaʻaongaʻi ai e ʻū ipu sioʻatá.
ʻOku hanga ʻe heʻeku vakai ki he ipu sioʻatá, ʻo fakafoki mai ha ngaahi manatu fakafiefia. Naʻe fakaʻaongaʻi e ʻū ipu sioʻatá he taimi ne hoko ai hoku taʻu 12, ʻa ia ko ha makamaile mahuʻinga ia heʻeku moʻuí. Naʻe hoko hoku taʻu 12 he ʻaho Sāpate. Kuo lauitaʻu ʻeku sio ki hono tufaki ʻe he kau tīkoní ʻa e sākalamēnití, mo u fakatetuʻa pē ki ha ʻaho te u maʻu ai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné peá u maʻu e faingamālie ko iá.
ʻI he hoko mai e ʻaho ko iá, ne kole mai ke u vave ange ki he lotú ke u fakataha mo Misa ʻEmapolosi Kolo, ko e tokoni ua ʻi he kau pīsopeliki homau uōtí. Naʻe fakaafeʻi atu au ʻe Misa Kolo ki ha loki ako peá ne kole mai ke u fai ha lotu. Naʻá ne fakaava leva ʻene folofolá ʻo ne lau mai e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 13 kiate au:
“ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa ʻeku ongo kaungā tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Taulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemole ai ʻa e ngaahi angahalá; pea ʻe ʻikai ai pē ke toe ʻave ʻeni mei māmani ʻo aʻu ki hono toe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni.”
Naʻe kole mai ʻa Misa Kolo ke u fai ange ha kiʻi fakamatala ʻi he kongá ni. Naʻe ʻikai kakato feʻunga ʻeku fakamatalá ko ia naʻe toe fakamatalaʻi mai ai ʻe Misa Kolo e ʻuhinga ʻo hono maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. Koeʻuhi ko ʻeku taau ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻi ai leva ʻeku totonu ke fakaʻaongaʻi e mālohi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá. ʻE lava ʻe ha taha moʻui taau ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakahoko totonu e ngaahi ouau kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ki hono fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku haʻu fakahangatonu e mafai ko ʻení mei he Fakamoʻuí, ʻo fakafou mai ʻi ha laine hokohoko ʻo ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki.
Mahalo pē naʻe fakafiemālie ʻeku ʻinitaviu mo Misa Koló, he naʻe ʻave au ki he fakataha ʻa e kōlomu ʻo e kau tīkoní. Naʻe hilifaki ai ʻe he kau pīsopelikí honau nimá ki hoku ʻulú pea naʻe foaki mai ai ʻe he pīsope he taimi ko iá, ʻa ia ko ʻeku tamaí, ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo fakanofo au ki he tuʻunga ko e tīkoni. Ne hikinimaʻi foki au ʻe he toenga ʻo e kau tīkoní ke u mēmipa fakataha mo kinautolu ʻi ha kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
ʻI he houalotu sākalamēnití he efiafi ko iá, ne u maʻu ai e fuofua faingamālie ke u fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí, ʻaki hano tufaki ʻo e sākalamēnití ki he kāingalotu homau uōtí. Naʻe toe ʻuhingamālie ange kiate au e sākalamēnití he ʻaho ko iá. ʻI heʻeku siofi e paasi holo ʻa e laulaú ʻi he ʻū ʻotu sea ʻo e kāingalotú, ne u fakatokangaʻi ai ne ʻikai tōʻonga tatau e taha kotoa ʻi hono tali ʻo e sākalamēnití. Naʻe maʻu ʻe ha niʻihi e sākalamēnití ʻo hangē ko ha meʻa angamahení, ka ne tali ia ʻe ha tokolahi ʻi he ongoʻi ʻaʻapa moʻoni.
Hangē pē ko kimoutolú, kuo lahi ha ngaahi houalotu sākalamēniti kuó u kau ki ai he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, pea kiate aú, ʻoku ʻikai ko ha fakataha pē ia. ʻOku ʻomi ʻe hono maʻu ʻo e sākalamēnití kiate kitautolu ha momeniti toputapu ʻi ha feituʻu māʻoniʻoni. ʻOku tau fai ia ʻo fakatatau mo e fekau kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he vahe 59 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:
“Pea ko e meʻa ke tau ai koe ke maʻa ange mei māmaní, ke ke ʻalu ki he fale ʻo e lotú pea ʻohake ai hoʻo ngaahi ouau toputapú ʻi hoku ʻaho tapú” (v. 9).
Talu mei he kamataʻangá, ki muʻa pea fokotuʻutuʻu e māmaní, mo hono fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha palani ʻa ia te Ne foaki ai ha ngaahi tāpuaki ki Heʻene fānaú ʻo fakatatau mo ʻenau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Ka naʻe mahino kiate ia ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe tohoakiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea ʻe fie maʻu ke toutou fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa ʻetau ngaahi fuakavá mo ʻEne ngaahi talaʻofá.
Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua fekau ne ʻoange kia ʻĀtamá, ke ne hū ki he ʻEikí ʻo feilaulau ʻaki kiate Ia ʻa e veloaki ʻo ʻene fanga manú. Naʻe foaki e ouaú ni ke fakamanatu ki he kakaí ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní pea te Ne foaki Ia ko ha feilaulau.
“Pea naʻe talangofua ʻa ʻĀtama ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.
“Pea hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama ʻo pehē: Ko e hā ʻokú ke ʻatu ai ʻa e ngaahi feilaulau ki he ʻEikí? Pea naʻe pehē ange kiate ia ʻe ʻĀtama: ʻOku ʻikai te u ʻilo, ka naʻe fekau pē ʻe he ʻEikí kiate au.
“Pea lea leva ʻa e ʻāngeló ʻo pehē: Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni” (Mōsese 5:5–7).
Talu mei he ʻaho ko iá ʻo aʻu ki he kuonga ʻo hotau Fakamoʻuí, mo hono fekauʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke nau fai ha ngaahi feilaulau. Naʻe fakangata ia ʻaki e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Pea ʻi he pō ki muʻa peá Ne fakakakato e feilaulau ko iá, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ke tokoni ʻi hono fakamanatu mai Ia mo e Fakalelei naʻá Ne fai maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ka kuo tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he fono fakakuonga muʻa ʻo e feilaulaú mo e sākalamēnití, ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai ngalo ʻiate kitautolu ʻEne ngaahi talaʻofá pea mo e fie maʻu ke tau muimui kiate Ia mo talangofua ki Hono finangaló.
ʻOku hā he Fuakava Foʻoú ha fakamatala ki hono fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e sākalamēnití ki Heʻene kau ākongá. ʻOku maʻu ʻeni he tohi ʻa Mātiú vahe 26:
“Pea ʻi heʻenau kaí, naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e maá, ʻo ne fakafetaʻi mo tofitofi pea ʻatu ki he kau ākongá, ʻo ne pehē, Toʻo ʻo kai; ko ʻeni hoku sinó.
“Peá ne toʻo e ipu inú o fakafetaʻi, pea ʻatu kiate kinautolu mo ne pehē, Mou inu ai kotoa pē;
“He ko hoku toto ʻeni ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻa e angahala ʻa e toko lahi” (v. 26–28).
ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he 3 Nīfai vahe 18, ha fakamatala fakaikiiki ʻo hono fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití ki he kau Nīfaí:
“Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe fekau ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau ʻomi ha mā mo ha uaine kiate ia.
“Pea ʻi he lolotonga ʻenau ʻalu ke kumi ki he mā mo e uainé, naʻá ne fekau ki he kakaí ke nau nofo hifo ki he kelekelé.
“Pea ʻi he haʻu ʻa e kau ākongá mo e maá mo e uainé, naʻá ne toʻo ʻa e maá mo pakipaki mo tāpuakiʻi ia; pea naʻá ne ʻatu ia ki he kau ākongá mo fekau ke nau kai.
“Pea kuo nau kai ʻo nau mākona, peá ne fekau ke nau ʻatu ki he kakaí.
“Pea kuo kai ʻe he kakaí, ʻo nau mākona, pea naʻá ne folofola ki he kau ākongá, Vakai ʻe fakanofo hamou toko taha pea te u tuku kiate ia ʻa e mafai ke ne pakipaki ʻa e maá mo tāpuakiʻi ia, pea ʻatu ki he kakai ʻo hoku Siasí, kiate kinautolu kotoa pē ʻe tui mo papitaiso ʻi hoku hingoá.
“Pea ke mou tokanga ke fai ʻeni maʻu ai pē ʻo hangē ko ia kuó u faí, ʻo hangē ko ʻeku pakipaki ʻa e maá mo tāpuakiʻi iá, mo ʻatu kiate kimoutolú.
“Pea ke mou fai ʻeni ko e fakamanatu ki hoku sinó, ʻa ia kuó u fakahā kiate kimoutolú. Pea ʻe hoko ia ko e fakamoʻoni ki he Tamaí ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au. Pea kapau ʻoku mou manatu maʻu ai pē kiate au, te mou maʻu ʻa hoku Laumālié ke ne ʻiate kimoutolu.
“Pea naʻe hoko ʻo pehē kuó ne folofolaʻaki ʻa e ngaahi folofolá ni, peá Ne fekau ki Heʻene kau ākongá ke nau toʻo ʻa e ipu ʻo e uainé ʻo inu ai pea ke nau ʻatu foki ki he kakaí ke nau inu ai.
“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa nau fai pehē, mo inu ai ʻo nau fiu; pea nau ʻatu ki he kakaí ʻo nau inu ai ʻo nau fiu.
“Pea kuo fai eni ʻe he kau ākongá pea naʻe folofola ange kiate kinautolu ʻe Sīsū: ʻOku monūʻia ʻa kimoutolu koeʻuhí ko e meʻá ni kuo mou faí, he ko hono fakahoko ʻeni ʻo ʻeku ngaahi fekaú pea ʻoku fakamoʻoni ai ki he Tamaí ʻoku mou fie fai ʻa e meʻa ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú” (v. 1–10).
ʻOku mahino ʻaupito ʻa ʻEne fakahinohino mai ʻoku totonu ke tau loto fiemālie ke fai e meʻa kuó Ne fekau mai ke tau faí. Ko e moʻoni ʻoku tau ʻiloʻi ʻe fekauʻi mai kitautolu he ʻahó ni ke tau maʻu e sākalamēnití. Hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:
“ʻOku ʻaonga ke faʻa fakataha ʻa e Siasí ke kai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé ko e fakamanatu ki he ʻEiki ko Sīsuú” (T&F 20:75).
Ko e taumuʻa foki ʻo hono maʻu ʻo e sākalamēnití ke fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí.
Ne ʻomi ʻe ʻEletā Telapeti L. Sitepulī ha fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá ʻo ne pehē:
“Ko e ongoongolelei ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko ha fuakava ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí. . . . ʻI hono papitaiso kitautolu ʻe ha tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá, ʻoku tau fuakava ai ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. . . . ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai e ngaahi fuakava kotoa pē ne tau fai mo e ʻEikí pea tau tukupā ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Hono ʻAló, pea manatu maʻu pē kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1965, 14).
Ko e sākalamēnití ko e taha ia ʻo e ngaahi ouau toputapu taha ʻi he Siasí. ʻOku ʻomi ʻe heʻetau maʻu moʻui taau e sākalamēnití ha faingamālie ke tau tupulaki fakalaumālie ai.
ʻOku ou manatu ki heʻeku kei siʻí, ki he hiva fakaʻofoʻofa naʻe tā lolotonga hono tufa e sākalamēnití. Naʻe kole mai leva ʻe he Kau Takí ke taʻofi e founga ko iá he ʻoku tuku taha ʻetau fakakaukaú ʻi he hivá kae ʻikai ko e feilaulau fakalelei ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau tuku ki he tafaʻakí e māmaní lolotonga hono fakahoko ʻo e sākalamēnití. Ko ha vahaʻataimi ia ʻo e fakafoʻou fakalaumālie ʻi heʻetau fakatokangaʻi e loloto ʻa hono mahuʻinga fakalaumālie ʻo e ouau ʻoku foaki fakatāutaha mai kiate kitautolú. Kapau te tau ʻaiʻainoaʻiaʻi pē hono maʻu e sākalamēnití, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e faingamālie ke tau tupulaki fakalaumālie aí.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Melivini J. Pālati:
“ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha laumālie ʻoku lotolotoi ʻi hono fakahoko ʻo e ouau sākalamēnití, ʻa ia ʻokú ne fakamāfanaʻi ʻa e laumālié mei he tumuʻaki ʻulú ʻo aʻu ki he ʻaofi vaʻé; te ke lava pē ke ongoʻi ʻa hono fakamoʻui ʻo e laumālié pea mo e maʻamaʻa ange ʻa e kavenga mafasiá. ʻOku maʻu ʻe he laumālié ʻa e fiemālie mo e fiefia kapau ʻoku loto fakamātoato ʻa e laumālié ke ne maʻu moʻui ʻi he meʻatokoni fakalaumālie ko ʻení” (“The Sacramental Covenant,” Improvement Era, Oct. 1919, 1027).
ʻI he taimi ʻoku tau maʻu moʻui taau ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau manatua e feilaulau ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí, ʻi Heʻene foaki ʻEne moʻuí ka Ne toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻo e māmaní kae lava ke tau maʻu e tāpuaki ʻo e moʻui taʻefaʻamaté. ʻOku tau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo hotau Fakamoʻuí mo fakapapau ke manatuʻi maʻu ai pē Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú—ʻa ia ko e “moʻui ʻi he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá” (T&F 84:44).
Ngaahi mātuʻa, ʻoku ʻamoutolu ʻa e fatongia ko hono akonekina homou fāmilí ʻi hono mahuʻinga ke ʻalu fakauike ki he houalotu sākalamēnití. ʻOku totonu ke hoko ia ko ha tōʻonga moʻui fakafāmili. ʻOku fie maʻu ʻe he fāmili kotoa pē ʻa e taimi ko ia ʻo e fakafoʻoú mo e tukupā ke moʻuiʻaki e ongoongoleleí ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he mateuteu lelei ʻa e ngaahi fāmilí, ʻoku nau ʻalu ai ki he houalotu sākalamēnití ʻi he laumālie ʻaʻapa pea mo e loto houngaʻia ʻi he faingamālie ke maʻu ai e fakaʻilonga toputapu ko iá.
ʻOku ou manatu ki ha meʻa ne hoko ki homau fāmilí lolotonga haʻamau ʻeveʻeva mālōlō. Koeʻuhí naʻe kau heʻemau nofó ʻa e Sāpaté, ko ia ne mau fokotuʻutuʻu ai ke mau ʻalu ki he houalotu sākalamēniti ʻi ha falelotu ofi mai pē. Naʻe pehē foki mo ha laungeau kehe ne nofo he hōtelé. Naʻe fonu hake ʻa e falelotú. Ki muʻa pea kamata e fakatahá, naʻe fakaafeʻi ʻe he pīsopé ha kau tīkoni moʻui taau mo teunga lelei, ke nau kau ʻi hono tufa e sākalamēnití. Naʻe tuʻu mai ha kau talavou tokolahi ne nau sote hina mo hēkesi ʻo maʻu e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono tufaki ki ha haʻofanga tokolahi pehē. Naʻe fakahoko molumalu mo lelei ʻa e ouaú. ʻI heʻeku vakai ki he haʻofangá, ne u sio ki ha niʻihi tokolahi ne nofoʻia kinautolu ʻe he laumālie ʻo e fakatahá.
Hili ʻemau foki ki he hōtelé, naʻe hā mahino e faikehekehe ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻo e Sāpaté ʻi hono fakafehoanaki atu ki he lolotonga e uiké. Naʻe kei noʻo pē ʻa e ʻū vaká ʻi uafu; pea hāhāmolofia ha niʻihi ʻe kaukau tahi; pea naʻe feʻunga ʻaupito mo e vala ki he Sāpaté. Naʻe mamata e ngaahi fāmilí ki hono fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí: ʻi heʻenau ʻalu ki he fale ʻo e lotú ʻi Hono ʻaho tapú pea fakafoʻou ai ʻenau fuakava ke talangofua ki he ngaahi fekaú, pea nau moʻui taʻe mele ange ai mei māmani (vakai, T&F 59:9).
ʻOfa ke fokotuʻu maʻu ʻiate kitautolu ha ongoʻi ʻaʻapa lahi ange ki he Sāpaté. Pea ʻofa ke tau ʻiloʻi lelei ange ʻa e tāpuaki makehe ʻoku maʻu mei hono maʻu ʻo e sākalamēnití pea mo ʻene mahuʻinga ki heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakatauange te tau manatua maʻu ai pē Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻa ia kuó Ne tuku mai ke tau fakahoko ʻaki e taumuʻa ʻo e moʻuí pea mo e ʻamanaki lelei ki he taʻengatá ʻi he mama ka haʻú. Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí ʻoku tau kau ki aí. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Kuo fakaʻatā mai ke tau kau ki he palani maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e sākalamēnití ko hano konga mahuʻinga. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.