The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
Sio Ki he Ikuʻangá Mei he Kamataʻangá

Sio Ki he Ikuʻangá Mei he Kamataʻangá

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Kapau te mou talangofua mo falala ki he ʻEikí, te Ne tokoniʻi kimoutolu ke mou aʻusia e tuʻunga māʻolunga ʻokú Ne ʻafioʻi te mou malavá.

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku fakafiefia mo fakatupu loto fakatōkilalo ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fakataha fakaemāmani lahi ko ʻeni ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ‘Oku ‘oatu hoku ‘ofa kiate kimoutolu. ʻOku ou ongoʻi lāngilangiʻia ke kau fakataha mo kimoutolu. ʻOku ou fakaʻapaʻapa kiate kimoutolu ʻoku mou maʻu e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá pea mo fakahoko e ngaahi ouau ʻoku hoko ko e maʻuʻanga ivi mālohi ʻo e taʻengatá, ki he lelei fakalūkufua ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.

Te u lea atu he ʻahó ni ki he kau talavou lelei ʻoku teuteu ke fai ha liliu ki he māmaní—ʻa kimoutolu kuo fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea ʻosi maʻu hoʻomou fakapapau mo e fuakava toputapu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku mou maʻú ko ha mālohi lelei ia. ʻOku mou moʻui ʻi ha kuonga mohu faingataʻa mo faingamālie. ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha ʻo ha mātuʻa fakalangí, ʻoku tau tauʻatāina ai ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. ʻOku fie maʻu ki heni ʻa e ngāue mālohí, mapuleʻi kitá, pea mo e ʻamanaki leleí, ʻa ia te ne ʻomi ʻa e fiefiá mo e tauʻatāina ki hoʻo moʻuí he taimí ni mo e kahaʻú.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame, “Ko hoku hingoá ko Sihova, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ngataʻangá talu mei he kamataʻangá, ko ia ʻe ʻiate koe ʻa hoku nimá” (ʻĒpalahame 2:8). Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau te mou talangofua mo falala ki he ʻEikí, te Ne tokoniʻi kimoutolu ke mou aʻusia e tuʻunga māʻolunga ʻokú Ne ʻafioʻi te mou lavá.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha meʻa ne u aʻusia heʻeku kei siʻí. ʻI hoku taʻu 11, naʻe pau ke mavahe hoku fāmilí ʻi ha pō ʻe taha mei Siamane Hahake ke mau nofo ʻi Siamane Hihifo. Naʻe fakalele ʻe heʻeku mātuʻá ha kiʻi fale fō homau koló, kae ʻoua kuo foki ʻemau tamaí ki heʻene ngāue he puleʻangá. Ne u hoko ko e tamasiʻi tufa fō. Naʻe fie maʻu ha pasikala ke ne toho e saliote fō mamafá kae lava ke u fai lelei ia. Ne u faʻa fakaʻānaua ha taimi ʻe maʻu ai haʻaku kiʻi pasikala sipoti ngingila lanu kulokula. Ka naʻe ʻikai pē ha paʻanga feʻunga ia ke fakahoko ʻaki e fakaʻānaua ko ʻení. Ko e meʻa pē ne maʻú ko ha fuʻu pasikala mamafa, palakū mo lanu ʻuliʻuli. Ne taʻu lahi ʻeku tufa holo ai e foó ki muʻa mo e tuku ʻa e akó. Taimi lahi ne ʻikai ke u fuʻu fiefia he pasikalá, salioté pe ko ʻeku ngāué. Taimi ʻe niʻihi ne fuʻu mamafa e salioté ia pea faingataʻa e ngāué ʻo u pehē ʻe tuʻu ʻeku mānavá, pea ne pau ke u tuʻu ʻo fakatau ʻeku mānavá. Neongo ia, ne u fai hoku fatongiá he naʻá ku ʻiloʻi ne mau fuʻu fie maʻu ʻa e paʻangá ʻi homau fāmilí, pea ko e konga ia ʻo ʻeku tokoní.

Kapau pē ā ne u ʻilo he taimi ko iá ʻa e meʻa ne u toki ako ki mui angé—kapau naʻe lava pē ā ke u sio ki he ikuʻangá mei he kamataʻangá—ne u mei fakahoungaʻi lelei ange e ngaahi meʻa ko ia ne hokó pea naʻe mei faingofua ange ai ʻeku ngāué.

ʻI ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ai, ʻi he ʻamanaki ke tuʻutuʻuni mai ke u hū ki he sōtiá, ne u fakakaukau ke u tomuʻa kole hū ai ki he Laulāpuná ke u hoko ko ha pailate. Ne u saiʻia he puna vakapuná pea naʻe feʻunga kiate au ʻa e pailaté.

Naʻe lahi e ngaahi sivi ne pau ke u lavaʻi ʻo kau ai mo ha siviʻi e tuʻunga ʻo e feʻunga fakaesinó, kae lava ke toki tali au ki he polokalamá. Naʻe kiʻi hohaʻa e kau toketaá he ola ne maʻú pea ne nau toe fai ha ngaahi sivi fakafaitoʻo kehe. Ne nau fakahā mai, “ʻOku ʻi ai ha ngaahi foʻi piki ʻi ho maʻamaʻá, ʻoku fakahaaʻi ai naʻe mahakiʻia ho maʻamaʻá ʻi hoʻo kei tupu haké, ka ʻokú ke sai he taimí ni.” Naʻe fifili e kau toketaá pe ko e hā e faitoʻo ne fai ʻo moʻui ai ʻa e mahakí. Naʻe ʻikai ke u teitei ʻiloʻi ne mahakiʻia hoku maʻamaʻá, ka ne taʻe ʻoua e ʻaho ne sivi ai aú. Ne toki mahino leva kiate au naʻe hoko ʻeku fakamālohisino maʻu pē he ʻea foʻoú lolotonga ʻeku fetuku foó, ko e ʻuhinga lahi ne u moʻui ai mei he puke ko ʻení. Ka ne ʻikai ʻeku feinga mālohi ke ʻaka e fuʻu pasikala mamafá he ʻaho taki taha mo toho e saliote foó ʻi he loto hala homau koló, pehē ne ʻikai ke u mei hoko ko ha pailate vakapuna fakakautau mo hoko kimui ange ko ha pailate ʻo e kalasi vakapuna 747.

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e fakaikiiki hotau kahaʻú. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku tokateu mai mei he kahaʻú. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga taʻepau. ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá. ʻOku faʻa hū mai e lotofoʻí ki heʻetau moʻuí; pea mo e lotoʻitá ki heʻetau fakakaukaú; mo hū mai e ongoʻi veiveiua ki he mahuʻinga ʻo ʻetau ngāué. ʻI he ngaahi momeniti faingataʻa ko ʻení, ʻoku fakalotoa kitautolu ʻe Sētane he ʻikai ʻaupito pē ke tau lavameʻa kitautolu ia, pea ʻoku ʻikai mahuʻinga e pale ia ʻe maʻu mei he mamahi te tau fouá pea he ʻikai hano ʻaonga e tokoni ia te tau faí. ʻE feinga e tamai ʻo e ngaahi loi kotoa peé ke taʻofi kitautolu mei haʻatau sio ki he ikuʻangá mei he kamataʻangá.

Meʻamālie pē ʻoku akonekina kimoutolu kau talavou maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻe ha kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā hotau ʻahó. Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku mau falala moʻoni kiate koe. Ko ha laumālie koe kuo fili. . . . ʻOkú ke ʻi he kamataʻanga ʻo hoʻo fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni. ʻOku finangalo ʻa hoʻo Tamai Hēvaní ke fakafiefia hoʻo moʻuí pea ke ke toe foki ange ki Hono ʻaó. ʻE makatuʻunga ʻi hoʻo ngaahi fili he taimi ní, ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻa mui ʻi hoʻo moʻuí ʻo aʻu ai pē ki he taʻengatá” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [2001], 2). “‘Oku ʻi ai ho fatongia ke ke ako ʻa e meʻa ko ia ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke faí peá ke fai ho lelei tahá ke ke muimui ki Hono finangaló” (Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné: Ko Hono Fakahoko Hotau Fatongia ki he ʻOtuá [2001], 4).

ʻOku ou ongoʻi fakafetaʻi moʻoni ʻi he tataki fakalaumālie ʻa hotau Palōfita ʻofeina ʻa e ʻOtuá ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ʻi hotau taimí, pea mo hono ongo tokoni fakaʻeiʻeikí. ʻOku tokoni ʻenau vakai fakapalōfitá ke ke sio ai ki he ikuʻangá mei he kamataʻangá.

ʻOku ʻofa atu ʻa e ʻEikí; ko ia ʻokú Ne ʻomi ai e ngaahi fekaú mo e lea ʻa e kau palōfitá ke tataki koe ʻi hoʻo fononga he moʻuí. ʻOku maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahinohino mahuʻinga taha ki hoʻo moʻuí ʻi he tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ko e fōtunga ʻo e kiʻi tohí ʻoku feʻunga ke ʻai ki ai e fakamatala ʻa e folofolá, “ʻOku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (T&F 64:33). ʻOku siʻi e mahuʻinga fakaemāmani ia ʻo e kiʻi tohi tufá, mahalo naʻa lau sēniti pē. Ka ʻoku mahuʻinga fau e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hā aí. Ko kimoutolu kau talavou kuo taʻu 18 pe lahi angé, kapau ʻoku ʻikai ke mou kei maʻu e kiʻi tohi tufá ni, peá ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu mai, tauhi mo fakaʻaongaʻi ia. Ko ha koloa mahuʻinga e kiʻi tohi tufá ni ki ha faʻahinga toʻu pē; ʻoku hā ai e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa ia ko ha ngaahi fakaʻilonga toputapu ʻoku nau fakafofongaʻi ʻetau mēmipa he Siasí.

ʻOku ou taki hoʻomou tokangá ki he foʻi moʻoni ko ia ko e tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, fakataha mo e Tohi Fakahinohino Maʻá e Mātuʻa mo e Kau Taki ʻo e Toʻu tupú, pea pehē ki he lekomeni temipale ʻa e Siasí, ʻoku hā kotoa ʻi muʻa he tohí ha fakatātā ʻo e Temipale Sōlekí. Ko e temipalé ko e fehokotakiʻanga tuʻuloa ia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi toʻu tangatá, ʻi he moʻuí ni pea mo e taʻengatá. Kuo fakatapui e temipale kotoa pē ki he taumuʻa pē taha: ke tokoni ʻi hono fakahoko e ngāue fakalangi mo e nāunau ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻemate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e ngaahi temipale ko ʻení ko ha ngaahi faʻunga toputapu ia ʻoku tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi taʻengatá, akoʻi ai ʻa e moʻoní pea mo fakahoko ai e ngaahi ouaú ke tau lava ʻo maʻu ha mahino ki hotau tofiʻa fakalangi ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo tau ʻiloʻi ʻa e meʻa te tau malava ʻi heʻetau hoko ko ha kakai taʻengatá. ʻOku tokoni e fale ʻo e ʻEikí ke ke sio ai ki he ikuʻangá mei he kamataʻangá.

ʻOku toputapu e ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē pē ko hotau sino fakamatelié. Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paulá:

“ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko homou sinó ko e faletapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻiate kimoutolú, ʻa ia ʻoku mou maʻu mei he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻa kimoutolu?

“He kuo fakatau ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e totongi: ko ia ke fakaongolelei ʻa e ʻOtuá ʻi homou sinó, pea ʻi homou Laumālié, ʻa ia ʻoku ʻo e ʻOtuá” (1 Kolinitō 6:19–20).

Siʻoku kaungā maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he toʻu mo e feituʻu kotoa pē he māmaní, tau fakaʻaongaʻi muʻa ʻetau fakakaukaú, hotau ʻatamaí mo e lotó pea mo hotau sinó ʻo fakatatau mo e fakaʻapaʻapa mo e ngeia ʻoku taau mo ha temipale toputapu kuo foaki mai maʻatautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní.

Kuo talaʻofa atu e kau palōfita hotau kuongá, ʻi hoʻomou tauhi ko ia e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú mo “moʻuiʻaki e ngaahi moʻoni ʻoku hā ʻi he folofolá, te ke lava ai ke fakahoko hoʻo ngāué ʻi hono moʻuiʻaki ha poto mo ha taukei ʻoku lahi angé, pea te ke lava foki ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ha lototoʻa ʻoku lahi angé. Te ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. . . . Te ke moʻui taau ke hū ki he temipalé ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi ouau toputapú. ʻE lava ke ʻamoutolu ʻa e ngaahi tāpuakí ni pea mo ha ngaahi tāpuaki kehe foki” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú, 2–3).

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku fie maʻu ke tau fai ʻetau tafaʻakí ka tau maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí. Naʻe akonaki mai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “ʻo ka tau ka maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, ʻoku tupunga ia ʻi he talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku tuʻunga ia ki aí” (T&F 130:21).

Ko e mēmipa kotoa pē ʻoku fie ʻalu ki he temipalé, ʻoku fie maʻu ke ne teuteu atu ki he meʻa toputapu ko ʻení, neongo pe ko e hā hono taʻu motuʻá. ʻE fai atu ha ngaahi fehuʻi pau ʻe hoʻo pīsopé mo e palesiteni siteikí, ʻa ia ʻokú na maʻu e ngaahi kī ʻo e mafai fakataulaʻeikí pea ko ha ongo fakamaau fakalūkufua ʻi he Siasí. ʻOku kau he ngaahi fehuʻi mahuʻinga ko ʻení ʻa ʻeni: ʻOkú ke faitotonu? ʻOkú ke moʻui angamaʻa? ʻOkú ke tauhi e Lea ʻo e Potó? ʻOkú ke talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú? Pea ʻokú ke poupouʻi nai e kau maʻu mafai ʻo e Siasí? ʻOku tala ʻe hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi pau ko ʻení, ʻa hoʻo tōʻongá mo e ʻulungāangá.

Mahalo ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he kau talavou iiki angé, ko e ngaahi tuʻunga moʻui ko ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi fehuʻi lekomeni temipalé, ʻoku tatau tofu pē ia mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú. ʻI he taimi ʻo e nongá pea mo e ʻahiʻahi taupotu tahá, ʻe tokoni atu e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení fakataha mo e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke ke fai e ngaahi fili totonú ʻo fekauʻaki mo e ako fakaʻatamaí, ho kaungāmeʻá, teungá mo e fōtungá, fakafiefiá, mītiá mo e ʻInitanetí, leá, teiti totonú, haohaoa fakasekisualé, faitotonú, tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté pea mo e tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE tala mai ʻe hoʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení, ʻa ho tupuʻangá mo e meʻa ʻokú ke feinga ke aʻusiá.

Siʻoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke holi ʻaki ho lotó kotoa ke tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení pea moʻuiʻaki e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku hā he folofolá. ʻI hoʻo fai ʻení, te ke sio fakalaka atu ai mei he taimí ni ki ho kahaʻu ngingila mo fakaʻofoʻofá, ʻoku fonu he ngaahi faingamālié mo e fatongiá. Te ke loto fiemālie ke ngāue mālohi mo kātaki fuoloa pea te ke fakatuʻamelie pē ki he moʻuí. Te ke sio ai ʻoku fuofua fakatau ho hala ʻi he moʻuí ki he fale ʻo e ʻEikí pea pehē ki he ngāue fakafaifekau taimi kakató, ʻo fakafofongaʻi e Fakamoʻuí ʻi ha feituʻu pē te Ne ʻave koe ki ai. Hili hoʻo ngāue fakafaifekaú, te ke fokotuʻutuʻu mo palani hoʻo moʻuí ʻo fakatefito he ngaahi tuʻunga moʻui tatau pē. Ko ia ai, te ke lava ʻo sioloto atu ki haʻo hū he fale ʻo e ʻEikí ke mali ki he taʻengatá mo maʻu ha fāmili. ʻE liliu e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻa he moʻuí, ke fenāpasi mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí. Pea ʻe tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá pea ʻe fakaava hake hoʻo mahinó ke ke lava ʻo sio ki he ikuʻangá, mei he kamataʻangá.

ʻE hanga ʻe hono moʻuiʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu tupú ʻo ʻai ke ke ongoʻi fiefia. Tohitongi e ngaahi tuʻunga moʻui ko iá ʻi ho lotó mo e fakakaukaú pea moʻuiʻaki. Fakafehoanaki e tuʻunga moʻui taki taha ki he feituʻu ʻokú ke nofo aí. Fakafanongo ki he Laumālié, ʻa ia te ne akoʻi koe ki he meʻa te ke fai ke hangē ai ko Sīsuú. Kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ha liliu ʻoku fie maʻu, fai leva ia; ʻoua ʻe fakatoloi. Fakaʻaongaʻi e fakatomala moʻoní mo e meʻafoaki pea mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke fakamaʻa ʻaki e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne taʻofi koe mei ho mālohinga moʻoní. Kapau ʻoku hā ngali faingataʻa e foungá ni, kātaki pē; ʻe feʻunga moʻoni ia. Kuo talaʻofa mai e ʻEikí ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ki he Palōfita ko Siosefá: “Ke ke ʻiloʻi ʻe hoku foha ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ʻo ʻaonga ia kiate koe” (T&F 122:7).

[Ko ia] siʻeku ngaahi kui tangata, ngaahi tamai, faʻētangata, tokoua ʻofeina, mo e kaungāmeʻa ʻo ʻetau fānau kei talavoú, ʻe lava ke tau tokoni lahi ʻi he foungá ni. Naʻe akonaki mai e Tuʻi ko Penisimaní ko e taimi ʻoku ului moʻoni ai e mātuʻá, te nau “akoʻi [ʻenau fānaú] ke nau ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e moʻoní mo e anga fakamoʻomoʻoní; [pea mo] akoʻi ʻa kinautolu ke nau feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki” (Mōsaia 4:15). Kuo leaʻaki foki, “Ko e faiako ʻi he faʻifaʻitakiʻangá, ko ha founga akoʻi ia ʻe taha.” Ka te u pehē atu, “Ko e faiako ʻi he faʻifaʻitakiʻangá, ko e founga akoʻi lelei tahá ia.”

Akoʻi muʻa ʻetau kau talavoú ʻaki hoʻo faʻifaʻitakiʻanga ko e taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui tāú. ʻE hoko ʻa e lelei hoʻo moʻuí, hoʻo ʻofa ki ho kāingá mo e ʻOtuá pea mo hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha mālohi fakalotoa ki hotau toʻu tupú pea ʻe tokoni ia ke nau sio ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá, mei he kamataʻangá pē.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, fakahaohaoaʻi muʻa hoʻo moʻuí ʻaki hoʻo moʻuiʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui kuo ʻomi ʻe he kau palōfita hotau kuongá. ʻI hoʻo fai ʻení, te ke fakalāngilangiʻi ai e lakanga fakataulaʻeikí he foʻi laka kotoa pē mo e ʻaho taki taha pea te ke mateuteu ai ke fai ha liliu ʻi he māmaní. Te ke ʻi he hala totonú ai ke toe foki ʻi he lāngilangi ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Siʻoku kaungā tamaioʻeiki ʻofeina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou talaʻofa atu he ʻahó ni ko e taimi te ke muimui ai ki he sīpingá ni, ʻe tokoni atu ʻa e ʻEikí ke ola lelei hoʻo moʻuí, ʻo mahulu ange ia he meʻa te ke lavá. Te Ne tokoni atu ke ke lava ʻo sio maʻu pē ʻo aʻu ki he ikuʻanga, mei he kamataʻangá!

Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko hotau Fakamoʻuí, pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy