The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ko Hotau Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Ko Hotau Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

ʻEletā Ronald A. Rasband
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

ʻOku taau ke maʻu ʻe hotau toʻu tangata kei tupu haké ʻa ʻetau tokoni lelei tahá ke poupouʻi mo fakamālohia kinautolu ʻi he fakaʻau ke nau matuʻotuʻa angé.

ʻEletā Ronald A. Rasband Mālō e lelei ki he efiafí ni siʻoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau fakataha ʻo ofi ange ki he ngaahi temipale ʻo e ʻEikí he efiafí ni ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi he hisitōliá. Kuo ʻatā he taimí ni ha ngaahi temipale ʻe 122 ke lava ʻo maʻu ai ʻe he kakai fuakava ʻa e ʻEikí honau tāpuaki fakatemipalé mo fakahoko e ngaahi ouau mahuʻinga maʻá e kau pekiá, ʻo tuʻunga ia ʻi he angaʻofa kuo fakafou mai ʻe hotau Fakamoʻuí ʻi Heʻene kau palōfitá. Kuo lahi ha ngaahi temipale kuo ʻosi fanongonongo pea mo teuaki mai! ʻOku mau fakamālō atu ʻe Palesiteni Hingikelī koeʻuhí ko hoʻo tataki fakalaumālie e ngāue kāfakafa ko ʻení.

Naʻe toe fakatahataha atu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻi ha kuonga kimuʻa atu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ki ha temipale ʻe taha ke nau maʻu ha ngaahi fakahinohino mei honau palōfita, mo honau takí. ʻI he konga kimui ʻo e moʻu ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá ne ui ʻa e ngaahi tamaí ke fakatahatahaʻi mai honau ngaahi fāmilí, ke ne fai ange ha ngaahi akonaki mo ha naʻinaʻi. ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa Mōsaiá ʻo pehē:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi heʻenau aʻu hake ki he faletapú, naʻa nau fokotuʻu takatakai ʻa honau ngaahi fale fehikitakí, ko e tangata takitaha ʻo fakatatau mo hono fāmilí. . . .

“. . . Ko e tangata takitaha mo hono fale fehikitakí ke hanga atu ki he faletapú ʻa hono matapaá, koeʻuhi ke nau lava ai ke nofo ʻi honau ngaahi fale fehikitakí, pea fanongo ki he ngaahi meʻa ʻa ia ʻe folofola ʻaki kiate kinautolu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní” (Mōsaia 2:5–6).

ʻOku ou manako ʻi he tala fakatātā ʻo e ngaahi vēsí ni. Siʻi ngaahi tokoua, fakatatau mo e fakaʻuhingá, ʻoku fakahanga nai e matapā hotau ngaahi ʻapí ki he temipale ʻoku tau ʻofa aí? ʻOku tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé ʻi he lahi taha te tau lavá pea fakahā ki heʻetau fānaú ʻi heʻetau tā sīpingá ʻa hono mahuʻinga ʻo e feituʻu toputapu mo makehe ko ʻení?

Ne hiki ʻi he tohi ʻa Mōsaiá ʻo pehē naʻe maʻu ʻe he ngaahi fāmilí e folofola ʻa e ʻEikí mei heʻenau palōfitá, ʻi he loto vēkeveke mo fakapapau. Naʻe hanga ʻe he ngaahi akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻo ueʻi e loto ʻo e kakaí ke nau ului ki ha fuakava foʻou ke muimui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha ikuʻanga fakamamahi ki he talanoá ni. ʻOku tau ʻilo ki mui ange ʻi he tohi ʻa Mōsaiá ʻo kau ki he fānau kei iiki ne ʻi he ngaahi fale fehikitakí he taimi ne malanga ai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻi ai ʻa e toko lahi ʻo e toʻu tangata naʻe lolotonga tupu haké ʻa ia naʻe ʻikai faʻa mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi folofola ʻa e tuʻi ko Penisimaní, koeʻuhi ko e fānau iiki ʻa kinautolu ʻi he ʻaho naʻá ne folofola ai ki hono kakaí; pea naʻe ʻikai te nau tui ki he talatupuʻa ʻa ʻenau ngaahi tamaí” (Mōsaia 26:1).

ʻE ngaahi tokoua, ko e hā e meʻa ne hoko ki he toʻu tangata kei tupu hake ʻo e kuonga ko iá? Ko e hā ne ʻikai tui ai e fānaú ki he ngaahi talatupuʻa māʻoniʻoni ʻenau ngaahi tamaí? Kae mahuʻinga angé, ʻoku tau moʻui ʻi ha laui senituli kimui ange, ʻi ha kuonga ʻoku lahi ai e ngaahi temipalé pea hokohoko mo e tataki fakapalōfitá, pea ko e hā leva ʻoku hoko ki hotau toʻu tangata kei tupu haké? ʻOku ʻi ai nai ha ʻuhinga ke tau hohaʻa ai? ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga!

ʻOku fuʻu makehe e kau talavou hení mo e kau finemui he funga ʻo e māmaní. Kuo lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau kiate kinautolu:

“Kuo tā-tuʻo-lahi ʻeku faʻa pehē ʻoku ou tui ʻoku tau maʻu ʻa e toʻu tangata lelei taha ʻo e kau talavou mo e finemui he Siasí ni kuo ʻilo ʻe ha taha. . . . ʻOku nau feinga ke fai ʻa e meʻa totonú. ʻOku nau poto mo ivi lahi, maʻa mo longomoʻui, talavou mo poto. . . . ʻOku nau ʻilo e ʻuhinga ʻo e ongoongoleleí, pea ʻoku nau feinga ke moʻuiʻaki ia, pea fekumi ke maʻu e tataki mo e tokoni ʻa e ʻEikí” (“Ko Hoʻo Tukupā Maʻongoʻonga Tahá, ʻe Faʻē,” Liahona, Sānuali 2001, 113; Ensign Nov. 2000, 97–98).

ʻOku ʻiloʻi ʻe kitautolu ʻoku ngāue mo e toʻu tupú ʻa hono moʻoni e ngaahi lea ʻa Palesiteni Hingikelií.

Ne fakatokanga mamafa mai ʻa ʻEletā Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e toʻu tupú, ʻo pehē:

“ʻOku fakaofo ʻa e matuʻotuʻa fakalaumālie mo e tui ʻa honau toko lahi. Ka ʻoku aʻu pē ʻo ʻahiʻahiʻi foki mo kinautolu ʻoku tuʻukimuʻa tahá. Pea ʻe toe faingataʻa ange ʻa e ʻahiʻahí.” (“We Must Raise Our Sights,” Ensign, Sept. 2004, 14).

ʻOku taki ʻeku tokangá ki he fakatokanga ko ia ʻoku pehē “ʻe toe faingataʻa ange ʻa e ʻahiʻahí.” ʻOku taau ke maʻu ʻe hotau toʻu tangata kei tupu haké ʻa ʻetau tokoni lelei tahá ke poupouʻi mo fakamālohia kinautolu ʻi he fakaʻau ke nau matuʻotuʻa angé.

ʻI he fehangahangai ko ia e toʻu tupú mo e fakautuutu e ʻahiʻahi ʻoku mou fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni, ʻe lava ke tau ako mei he niʻihi kehé. ʻI he tafaʻaki fakakautaú, tautautefito ki he tautahí he funga māmaní, naʻe mahino ki he tangata tautahi kotoa pē ʻa e kupuʻi lea ui tokoni fakavavevavé, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa naʻa nau lolotonga fai pe ko e fē pē ha potu ʻi he vaká ne nau ʻi ai. Ko e uí naʻe pehē, “Kātoa ʻo tokoni.” Naʻe lahi ha ngaahi feingatau ne ikuna pe ʻulungia ko e tupu mei he founga taliangi ki he ui ko ʻení.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, kau taki ʻo e kau toʻu tupú, ngaahi tamai loto tokanga mo e ngaahi kui loto hohaʻá, ʻoku fiemaʻu ke tau taliangi ki he ui ko ia ke “Kātoa ʻo tokoní,” ʻi heʻene felāveʻi mo e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. Kuo pau ke tau kumi ha ngaahi faingamālie ke tāpuekina e toʻu tupú ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau lolotonga fengāueʻaki vāofi mo kinautolu pe ʻikai. Kuo pau ke tau hokohoko atu hono akoʻi mo fakamālohia e ngaahi tamaí mo e faʻeé ʻi honau ngaahi fatongia fakalangi ki heʻenau fānaú ʻi honau ʻapí. Kuo pau ke tau toutou fehuʻi loto pē kiate kitautolu pe ʻoku mahuʻinga ange nai e sipotí, ʻekitivitī makehé pe ngāue mamaʻo mei ʻapí, ʻi he feohi fakataha ʻa e fāmilí ʻi ʻapí.

Ko e taimí pē ʻeni ke fakalahi ai ʻetau tokanga ki he fiemaʻu ke fakamālohia, lehilehiʻi mo hoko ko ha tokotaha tākiekina lelei ki he mouʻi ʻa e toʻu tupu kotoa pē ʻoku tau feohí, ʻi he ngāue ʻoku tau faí, mo e feituʻu kotoa pē ʻoku tau ʻalu ki aí.

Kuo aʻusia ʻe hoku familí ha faʻahinga meʻa pehē fakataha mo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki tokanga moʻoni. ʻI hono fuofua uiuiʻi au ki he Kau Fitungofulú he taʻu siʻi kuohilí, naʻe ui ke mau hiki ki Solihulu ʻi ʻIngilaní ʻo ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Faka-ʻĒliá. Naʻá ku ʻave mo Sisitā Lasipani ʻema ongo tamaiki īkí ʻi he fatongiá ni. ʻA ia ko homa ʻofefine ʻi he toʻu ʻo e kakai lalahi kei talavoú mo homa foha taʻu 17 ne saiʻia mo poto ʻaupito ʻi he ʻakapulu faka-ʻAmeliká. Naʻá ma hohaʻa ʻaupito kiate kinaua. Ko e meʻa mahino he ʻikai toe ʻi ai foki e ngaahi kaungāmeʻá, kāingá, pea mo e ʻakapulu faka-ʻAmeliká! Naʻá ku fifili ʻo pehē: “ʻE hoko nai e meʻá ni ko ha ʻahiʻahi lahi ki homau fāmilí?”

Naʻe hoko mai e talí ʻi ha ngāue ne vahe mai. Naʻe fakaafeʻi au ke u lea ki he kau faifekau ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi Pelesitoni, ʻi ʻIngilaní. Naʻá ku tā kia Palesiteni Uaiti ʻi he senitaá, pea naʻá ku fiefia ʻi heʻene ʻiloʻi e tūkunga naʻe ʻi ai hoku fāmilí. Naʻá ne fokotuʻu mai ke fakakau ʻema fānaú ʻi heʻema ʻaʻahi ki Pelesitoní. ʻI heʻemau aʻu atú naʻá ne fakaafeʻi leva homa ʻofefiné mo e fohá ke na lea ki he kau faifekaú! Naʻe fakafiefia kiate kinaua ʻena kau atu ki hono vahevahe ʻena fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí!

Hili ʻa e polokalamá, mo e fakamāvae mo e kau faifekaú, naʻa mau ʻaʻahi leva ki he Temipale fakaʻofoʻofa ʻo Pelesitoni ʻIngilaní, ʻa ia naʻe ofi pē ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú. ʻI heʻemau fakaofiofi atu ki he matapā hūʻangá, naʻe tuʻu mai ai ʻa Palesiteni mo Sisitā Suani, ko e palesiteni mo e metuloni ʻo e temipalé. Naʻá na fakafeʻiloaki mai kiate kimautolu ʻo pehē: “ʻEletā Lasipeni, ʻe lava ke ke fakahoko e ouau papitaiso maʻá e pekiá fakataha mo ho fāmilí?” Ko ha fakakaukau lelei ʻeni! Naʻá mau fesiosiofaki mo tali fiefia ʻa e fakaafé. Hili hono fakahoko e ngaahi ouaú, pea ʻi heʻema kei ʻi he vai papí naʻe ala mai hoku fohá ki hoku umá ʻokú ne loʻimataʻia mo ne pehē mai, “Tangataʻeiki, ko e hā naʻe ʻikai ke tau fai ai e ngāué ni kimuʻá?”

Naʻá ku fakakaukau leva ki he ngaahi vaʻinga ʻakapulu mo e ngaahi heleʻuhila naʻá ma faʻa ʻalu ki aí, ʻa e ngaahi taimi lelei naʻá ma feohi aí—ko ha ngaahi manatu mo ha tukufakaholo fakafiefia ke langaki hake.

Kae kehe, naʻá ku fakatokangaʻi naʻa mau faingamāie ke tānaki atu mo ha ngaahi meʻa ʻaonga mo fakalaumālie ange ʻo hangē ko ia ne ma aʻusia mo ʻema fānaú ʻi he ʻaho ko ia ʻi Pelesitoní. ʻOku ou fakamālō ai ki ha ongo taki lakanga fakataulaʻeiki ne na maʻu ha loto ʻofa mo ha loto tokanga, ʻo u maʻu ai e mahino ʻe sai pē hoku fāmilí ʻi heʻemau hiki ki ʻIulopé. ʻOku tau houngaʻia koeʻuhí ko e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e kau taki ʻo e Kau Finemuí, ʻa ia ʻoku nau tokanga mo ʻofaʻi ʻetau fānaú.

ʻI heʻetau vakai ki ha toe kuonga ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe moʻui ʻa Nīfai ʻi ha tuʻunga naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi he fāmilí ne nau fefaʻuhi mo e talangofuá, melinó, mo e faivelengá. Naʻe mātuʻaki mahino kiate ia ʻa e fiemaʻu ke fai ha tokanga makehe ki he fānau ʻo e toʻu tangata kei tupu haké. ʻI he konga kimui ʻo ʻene moʻuí naʻá ne pehē ai:

“Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai koeʻuhí ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá ” (2 Nīfai 25:26).

ʻOku ou lotua ʻi heʻetau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, te tau takitaha fai hotau tūkuingatá ke akoʻi ki hotau toʻu tupú ʻa e maʻuʻanga tokoni te nau lava ʻo sio ki ai ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Fakatauange te tau tali loto fakamātoato ki he ui ko ia ke tau fakataha “kātoa ʻo tokoni” ki he ngāué, ʻi heʻetau fakahaofi hotau toʻu tangata kei tupu haké—he ʻoku taau ke nau maʻu ʻetau tokanga lelei tahá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi moʻoni mo moʻui ʻeni ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻokú Ne tataki ʻo fakafou ʻi heʻetau palōfita ʻofeina ko Kōtoni B. Hingikelī ʻa ia ʻoku ou ʻofa ai mo poupouʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy