The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ngaahi Loto ʻOfa mo e Nima Fietokoni

Ngaahi Loto ʻOfa mo e Nima Fietokoni

Pīsope H. David Burton
Pīsopeliki Pulé

ʻOku ou fie fakamālō loto houngaʻia foki kiate kimoutolu kotoa pē kakai lotoʻofa mo nima fietokoni kuo mou tokoni ke fakamaʻamaʻa e kavenga mafasia ʻa ha tokolahi.

Pīsope H. David Burton Ne u fiefia mo Sisitā Pētoni he efiafi ʻaneafí ke ma maʻu ha meʻatokoni faka-Siaina. Naʻe hā he kiʻi laʻi pepa tala monūʻia ne faʻo ʻi ha taha ʻo e meʻatokoní (fortune cookie), ʻa e kiʻi pōpoaki ko ʻení, “Ko e mafasia ko ia ʻokú ke ongoʻí, ʻe vavé ni pē hano toʻo atu.” Ko ha meʻa moʻoni ia.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne fetalanoaʻaki ai ha kau tangata mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, feʻunga mo e aʻutaki atu ha ongoongo kuo tutu ʻe he kau fakatangá ha fale ʻo ha tangata masiva ʻi honau feituʻú. Ne fakahaaʻi ʻe he taha kotoa ʻenau ongoʻi fie kaungā mamahí. Naʻe fanongo pē ʻa e palōfitá, peá ne “ala hifo ki hono kató, ʻo toʻo hake mei ai ha paʻanga ʻe nima mo ne pehē ange, ‘Ko e paʻanga ē ʻe nima ko ʻeku fakaʻofaʻia he tangatá ni; ko e hā e lahi hoʻomou ongoʻi fakaʻofaʻiá?’”1 ʻOku mahuʻinga e vave ko ia e tali ʻa e Palōfitá. ʻI he taʻu kuo ʻosí ko e laui miliona ʻo kimoutolu ne mou tali ki he mamahi ʻa e niʻihi kehé ʻaki hoʻomou tokoní, loto ʻofá mo e nima fietokoní. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou tokoni ʻofá.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e manavaʻofá ko ha tefitoʻi ʻulungāanga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻAlamaá:

“ʻI hoʻomou fie hū ki he lotoʻā ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻá; ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”2

ʻOku kole mai e Fakamoʻuí ke tau “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku fengatāliakí.”3

Kuó u fakamoʻoni tonu ki he tokoni ʻoku fai ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí mo ha niʻihi kehe ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau, ʻa ia ʻoku nau maʻu ha lotoʻofa mo ha nima fietokoni, ke “fetoutou fefuaʻaki . . . hoʻomou kavengá.” 4 Kuó u ongoʻi fakaʻofaʻia moʻoni heʻeku sio tonu ki ha fakatamaki lalahi mo ʻaʻahi ki ha niʻihi faingataʻaʻia ne taumuʻa valea.

ʻI he ngaahi taʻu kimuí ne fakahaaʻi ai ʻe Natula hono mafí mo ʻene pule aoniú ʻi ha founga ngalikehe mo mālohi. ʻI he konga ki mui ʻo Tīsema 2004, ne tō ai ha mofuike lahi he matāfanga ʻo ʻInitonīsiá ʻo ne fakatupu ha peau kula fakalilifu ne mate ai ha laui afe pea maumauʻi mo e moʻui ʻa kinautolu ne hao moʻuí. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau taki lakanga taulaʻeiki fakalotofonuá mo e kau faifekau malí, ne fai leva ha tokoni ʻo foaki e ngaahi fiemaʻu vivili tahá ki he ʻū falemahakí, kau tokoni fakavavevavé mo e ngaahi kolo ʻi ʻInitonīsia, Sulī Lengikā mo Tailení.

Ne ʻikai fuoloa kuo aʻu ha kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngaahi feituʻu ne lahi taha ai e maumaú—ko e potufonua ʻAsé ʻi he tokelau ʻo Sumatilaá. Ko e taha ʻo e niʻihi ko ʻení ko Sisitā Peta Salanitō, ko ha palesiteni fakavahefonua ʻo e Kau Finemuí mei Sikātā ʻi ʻInitonīsiá, ne nau fakaʻuli ha ngaahi loli kuo fakafonu ʻaki ha nāunau tokoni ʻe fakahaofi ai ha ngaahi moʻui mo fakafiemālieʻi ʻaki ha niʻihi kuo lahi fau ʻenau molé.

Naʻe pehē ʻe Peta, “Ko e taimi kotoa pē ne mau omi ai ki ha kolo, naʻe ʻātakaiʻi kimautolu ʻe he kakaí mo nau foaki mai ha meʻatokoni ke mau hanga ʻo tufaki—neongo naʻe siʻisiʻi pē ʻenau meʻi laise mo e ika ne nau maʻu mei tahí. Naʻe fanongonongo mai ʻe he kau takí mei he ngaahi falelotú ko e “tokoni ʻeni ʻe taha kuo toe aʻutaki ange mei he siasi ʻo Sīsuú.”

ʻI hono feau e ngaahi fiemaʻu vivilí, naʻe kamata ngāue leva e Siasí ki ha ngaahi ngāue taimi lōloa. Naʻe kamata fai leva e palani ki hono langa ha fanga kiʻi fale tuʻu maʻu ʻe tahaafe tupu, mo fakafoʻou e ʻū falemahakí mo e ʻū ʻapiakó. Naʻe tokoniʻi e fanga kiʻi koló ʻo fetongi e ʻū vaka toutaí mo e kupengá. Naʻe tufa foki mo ha ʻū mīsini lālanga mo ha ngaahi mīsini tuitui ke tokoni ki he ngaahi fāmilí ke nau toe foki ai ʻo moʻui fakafalala pē kiate kinautolu.

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe tō ai ʻi Pākisitani Tokelau mo ʻInitia e mofuike lahi taha kuo tō he fonuá he taʻu ʻe 100 kuohilí, ʻo mole ai ha moʻui ʻe lauiafe pea tokolahi fau mo e kakai ne mole honau ngaahi ʻapí. Koeʻuhí ko e fuʻu tōtuʻa e faʻahitaʻu momokó he feituʻú ni, ko ia ne ʻikai ngata pē he fai e tokangá ki he niʻihi ne laveá, ka kiate kinautolu foki ne ʻikai siʻanau ʻapí.

Hili ha ʻaho ʻe fā mei he tō e mofuiké, naʻe foaki ai ʻe he Kautaha Tokoni ʻIsilamí ha vakapuna uta koloa 747 ne fakafonu leva ʻaki ha ʻū kafu, tēniti, nāunau haisini, nāunau fakafaitoʻo, tangai moheʻanga, ʻū kote mo ha ʻū tapoleni mei he fale tukuʻanga koloa ʻo e kau pīsopé. Ne toe fakafolau vaka puna, vaka tahi foki mo uta meʻalele atu mo ha ʻū koniteina tēniti ke tokoni ke fakamalumalu ʻaki ha kakai ʻe toko 75,000 pea mo ha nāunau lahi ange.

ʻI he tāfea ko ia ʻa ʻAmelika Lotolotó, naʻe fakaava ai ʻe he Siasí hono ngaahi falelotú ke hoko ko ha nofoʻanga fakataimi maʻanautolu ne mavahe mei honau ʻapí. ʻI he ngaahi feituʻu ne ʻikai lava ke aʻu ki ai ha meʻalelé, naʻe haʻamo leva ʻe he kāingalotú ʻa e nāunaú ʻi honau tuʻá pea nau lue ʻo fakalaka atu he ʻū vaitafe ne tāfeá mo e ʻū konga fonua fakatuʻutāmakí ke ʻave ʻa e tokoní ki he kau faingataʻaʻiá.

Hili ha vahaʻataimi ʻo e taʻemanonga fakalotofonua ʻi Sūtaní, ne hola ai ha kakai ʻe toko taha miliona tupu mei honau ngaahi ʻapí mo e koló ʻo kumi hūfanga. Ne lue lalo ha kau kumi hūfanga tokolahi ʻi ha maile ʻe laungeau ʻi ha ngaahi konga fonua fakatuʻutāmaki ke nau aʻu ki he ʻū ʻapitanga kumi hūfangá, ʻo feinga ai ke nau fetuʻutaki mo honau ngaahi fāmilí pea mo fakaakeake ʻenau moʻui leleí.

Ne tali e Siasí ki he fiemaʻu vivili ko ʻení, ʻaki ʻenau foaki ha Atmit, ʻa ia ko ha polisi ne fonu he vaitaminí mo e ivi fakatupu sinó pea kuo fakamoʻoniʻi ʻene lelei ʻi hono fakahaofi e moʻui ʻa e fānau mo e kau toulekeleka fiekaiá. Naʻe foaki foki mo ha nāunau haisini, nāunau ki he fānau valevalé pea mo ha nāunau fakafaitoʻo.

Kuo kau fakataha e Siasí mo ha ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻiloa, ke tokoni ʻi hono huhu maluʻi ha fānau ʻe laui miliona ʻi ʻAfilika ʻi heʻenau feinga ko ia ke fakangata e mīselé. Ne tokoni ha kāingalotu faivelenga ʻAfilika ʻe toko ua afe ʻaki ʻenau foaki ha ngaahi houa ngāue taʻetotongi lahi ki hono tuʻuaki, tānaki mai ʻo e fānaú mo tokoni ʻi hono fai ʻo e huhú.

Ko e faʻahitaʻu afā ʻo e 2005 ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo e fakahihifo ʻo e Kalipiané, ko e faʻahitaʻu fakamole mo maumau lahi taha ia ʻi he lekōtí. Ne tautaufetongi e ʻū matangí he tō mai ki he ngaahi ʻapí mo e ʻū pisinisi ʻi Honitula mo Folōlitá. Naʻe ʻi ai ha kau ngāue tokoni ʻe toko lauiafe ne tataki ʻe he lakanga fakataulaʻeikí he taimi kotoa pē ne tō mai ai ha afā ʻo nau foaki e ngaahi fiemaʻu vivili ʻo e moʻuí. Naʻe tokoni e nāunau haisiní, meʻatokoní mo e vaí, nāunau peitó, ʻū tupenu kafú mo e koloa peheé, ke fakamaʻa e ngaahi ʻapí mo hono fokotuʻu ʻo ha nofoʻanga fakataimí.

Naʻe ʻalu ʻa Misa Maikolo Keikolo ki Mīsuli mo ha ʻū loli kuo fakafonu he meʻangāué mei heʻene kautahá. Naʻe ngāue taʻetotongi mo ha kau ngāue ne ʻikai ke tau Siasi, ʻo nau ō fakataha mo e tangatá ni he fakaʻosinga kotoa pē ʻo e uiké ke tokoni ki he ngaahi feituʻu ne maumauʻi ʻe he matangí. Naʻe fakaʻaongaʻi ha ngaahi letiō toʻotoʻo ki he fetuʻutakí. Naʻe pehē ʻe he kulupulita taulaʻeiki lahi ʻa Maikoló, heʻene ʻalu fakataha mo kinautolú naʻe tea hono nimá ko e tupu mei he vave ʻenau fakaʻulí. ʻI heʻene feinga ke toe māmālie hifo e ʻū lolí, naʻá ne toʻo ai e letiō toʻotoʻó ʻo pehē ange, “Kau tangata, ʻoku mou ʻiloʻi koā ʻoku tau lele he maile ʻe 80 ki he houa?” Naʻe tali mai ʻe ha taha, “Pau pē ke mahino kiate koe ko e vave pē ia ʻoku lava ke lele ʻaki ʻe he ʻū lolí ni. ʻOku ʻikai lava ke mau toe lele oma ange ai.”

Kuo laungeau e ʻū tohi fakamālō kuo maʻú. Naʻe tohi mai ha neesi mei Misisipi ʻo pehē: “Ne u moʻutāfuʻua. Kuo tali vave mai nai ʻe he ʻOtuá ʻeku ngaahi lotú? Ne kamata ke lelenoa pē hoku loʻimatá he ʻasi mai ha kau tangata ne teunga ngāue kakato mo ha ʻū mīsini tutuʻu. Ko e moʻoni ko e taha ia ʻo e ngaahi feilaulau fisifisimuʻa taha kuo hoko fakatāutaha kiate au.”

Tuku muʻa ke u fakamālō atu ki he niʻihi kuo lauiafe e fanga kiʻi kafu fakaʻofoʻofa kuo nau lalangá. ʻOatu foki ha fakamālō makehe ki siʻi kau toulekeleka ne nau foaki ha fanga kiʻi kafu vavae fakaʻofoʻofá. Ne ʻi ai ha kui fefine taʻu 92 naʻá ne ngaohi mo foaki ha ʻū kafu ʻe laungeau. Kuo faitāpuekina ai e tokotaha naʻá ne ngaohí mo ia naʻá ne maʻú. ʻI he fakaʻofoʻofaʻia hono fohá heʻene ngāue fakameaʻá, naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOkú ke pehē ʻe fakaʻaongaʻi nai ʻe ha taha ʻeku kafú?” Naʻe tali mai e fehuʻi ko iá ʻi ha tohi mei ha faʻē kei talavou ʻi Luisiana:

“Ki ha Taha ʻOku Kaunga Ki Ai e Tohí ni: ʻOku ou nofo ʻi Luisiana pea ʻoku ou ʻalu ki ha ʻiuniti tokoni ʻi homau feituʻú koeʻuhí ko ʻeku fānaú. ʻI heʻeku ʻi aí, ne nau ʻomi kiate au ha fanga kiʻi vala, taipa, pepa holoholo pea mo ha ongo kiʻi sipi kafu fakaʻofoʻofa. Ko e kiʻi sipi ʻe taha ne lanu engeenga pea ʻasi ai ha fanga kiʻi loulouhiʻi vaʻe mo ha loulouhiʻi nima ʻi muʻa pea ko e tahá naʻe tā ha fanga sepelā (zebra). ʻOku fakaʻofoʻofa moʻoni. ʻOku manako hoku kiʻi foha taʻu faá he sipi ʻoku ʻasi ai e sepelaá, pea ʻoku ʻikai foki ʻilo hoku foha māhina fitú ʻoʻoku ha meʻa. ʻOku ou fie fakamālō atu pē kiate kimoutolu mo e kāingalotu homou Siasí ʻi hoʻomou angaʻofá. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu mo homou fāmilí ʻe he ʻOtuá.”

Ne tau tali ki he kelekele holo ko ia ne toki hoko ʻi he ʻOtu Filipainí, ʻaki hano fakatahatahaʻi ʻe he Kāingalotu he feituʻú ha ʻū nāunau haisini mo ha ʻū puha meʻakai ʻo tufaki fakataha mo ha ʻū kafu ki he kau faingataʻaʻiá.

ʻOku paotoloaki mo akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauelofea kuo fokotuʻu fekauʻaki mo e ngāué mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he taimi ʻoku tufa ai e tokoní ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he 2005 ne lahi ha ʻū kolo ne aʻutaki ki ai e vai maʻá ʻo fakafou ʻi ha ʻū vaitupu foʻou. Naʻe akoʻi ki he kakai ʻo e koló e founga hono keli ʻo e ʻū vaitupú mo fokotuʻu ʻo e ʻū pamú mo monomono he taimi ʻe fie maʻu aí.

Kuo fai ha ako mo foaki ha ʻū meʻangāue ke lava ai e ngaahi fāmilí ʻo maʻu meʻatokoni mei ha meʻakai fakatupu ivi ne nau tō pē ʻi ʻapi.

Kuo lahi ha ʻū sea teketeke kuo foaki ke tokoni ki he kau faingataʻaʻiá ke nau fakafalala pē kiate kinautolu. Kuo lauiafe ha kau ngāue fakafaitoʻo kuo akoʻi ke nau fakahaofi e moʻui ʻa e fānau valevalé. Kuo fakahoko ʻe ha kau mataotao fakafaitoʻo ha ngaahi tafa mata ʻo lava ai ke toe sio ha toko lahi. Kuo fai foki mo ha ngaahi tokoni fakafaleʻi ki he funga ʻo e māmaní, ʻe he Tafaʻaki Tokoni ʻa e Siasí ki he Ngaahi Fāmilí.

Kuo langaki ʻe he Siasí ʻa e hala fakakavakava ʻo e mahinó mo e tokaʻí, ʻi ha ngaahi puleʻanga lahi ʻi heʻetau ngāue fakataha mo e ngaahi kautaha pau mo falalaʻanga kehé.

Naʻe pehē ʻe Toketā Simi Mupako, ko ha ʻamipasitoa ki muʻa ʻo ʻAfilika ki he ʻIunaiteti Siteití, “ʻOku toe makehe ange e ngāue ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní he ʻikai ke nau fakangatangata pē ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ka ʻoku mafola ia ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ʻi he fonua mo e tui fakalotu kehekehe he ʻoku [nau] vakai ki he ʻīmisi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he toko taha kotoa pē.”

Kuo tokoni lahi foki hotau Palōfita ʻofeina ko Kōtoni B. Hingikelií ʻi he fakalakalaka ʻo e ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá ni. Kuó ne pehē, “Kuo pau ke tau tokoni ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. Ko e ngaahi foha mo e ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá, pea te Ne ʻekea meiate kitautolu ʻetau ngāue ʻoku fai kiate kinautolú. . . . ʻOfa ke tau faitāpuekina e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻetau tokoni ki he taha kotoa pē, ʻo hiki hake ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia mo mamahí, fafanga mo fakakofuʻi ʻa kinautolu ʻoku fiekaia mo paeá pea fakaaʻu atu ha ʻofa mo fietokoni kiate kinautolu ʻoku tau feohi ka ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí.”5

Ko e ngāue tokoni fakaeonopooni ko ʻení ko hano fakahaaʻi lelei ia ʻo e manavaʻofa ʻoku vivili he loto mo e laumālie ʻo kinautolu ʻoku ʻofa moʻoni mo mateuteu ke tokoní. Ko e ngāue taʻesiokita ko ʻení ko hano fakahaaʻi moʻoni ia ʻo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

ʻOku talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu ʻoku tokoni ki he niʻihi kehé: “Foaki, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu. . . . He ko e [meʻafua] ko ia te mou fuaʻakí, ʻe toe fuaʻaki ia kiate kimoutolu.” 6

Ko e ngaahi meʻa kuó u leaʻaki he ʻaho ní, ʻoku ʻikai ko ha vahe teau ia ʻe taha ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻū kolo mo e ngaahi puleʻanga he funga ʻo e māmaní. Ko e feituʻu kotoa pē ʻoku ou folau ki ai, ʻoku fakahaaʻi mai ai ha loto houngaʻia moʻoni. ʻOku ou fie fakafofongaʻi atu e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kōmiti Pule Uelofea ʻa e Siasí, ʻa ia kuo vahe ke nau tataki e ngāué ni, ʻi hono fakahaaʻi atu ʻemau fakamālō houngaʻia kiate kimoutolu.

ʻOku faingataʻa ke u maʻu ha lea feʻunga ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongo toputapu ʻo hoku lotó. Hangē ʻoku ʻikai feʻunga pē ʻa e foʻi lea ia ko e māloó. ʻOku ou fie fakamālō loto houngaʻia foki kiate kimoutolu kotoa pē kakai lotoʻofa mo nima fietokoni kuo mou tokoni ke fakamaʻamaʻa e kavenga mafasia ʻa ha tokolahi. ʻOku ou kolea e ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻEikí ke ʻiate kimoutolu ia mo homou ngaahi fāmilí ʻi hoʻomou hokohoko atu hono manatua ʻa kinautolu ʻoku loto mafasiá pea mo e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Andrew Workman, ʻi he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, October 15, 1892, 641.

2. Mōsaia 18:8–9.

3. T&F 81:5.

4. Kalētia 6:2.

5. “Ko e Moʻui ʻi he Kuonga ʻo e Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá,” Liahoná, Sānuali 2002, 6.

6. Luke 6:38.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy