Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻOku tau tui ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko hono toe fakafoki mai pē ia ʻo e fuofua Siasi ne fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí.
ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau tokanga ai ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻui pe naʻe moʻui ʻi he māmaní. Hangē ko e fakamatala ne fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1978, “Ko ʻetau pōpoakí, ko e pōpoaki ia ʻo e ʻofa mo e tokanga makehe ki he lelei taʻengata ʻa e tangata mo e fefine kotoa pē, neongo pe ko e hā ʻa ʻenau tui fakalotú, faʻahinga pe kakai, ʻi heʻetau ʻilo ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine moʻoni kitautolu, he ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai Taʻengata pē ʻe taha.”1 Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí:
“ʻOku lahi ha ngaahi tui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau faitatau ai mo e ngaahi siasi Kalisitiane kehé. Ka ʻoku ʻi ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau faikehekehe ai, pea ʻoku hanga ʻe he ngaahi faikehekehe ko iá ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻave ai ʻa e kau faifekaú ki he kau Kalisitiane kehé, mo e ʻuhinga ʻoku tau langa ai ʻa e temipalé ‘o kehe mei he ngaahi falelotú, mo e ʻuhinga ʻoku hanga ai ʻe heʻetau ngaahi tuí, ʻo ʻomi ʻa e fiefia mo e ivi ko ia ke tau lava ʻo fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e maté.”2
ʻOku ou fie fakamoʻoni he ʻahó ni ki hono kakato ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakalahi atu ki he tui fakalotu ʻa e ngaahi siasi kehé, ʻo tatau pē ki he Kalisitiané mo e taʻe faka-Kalisitiané. Naʻe muʻaki fokotuʻu ʻa hono kakato ko ʻení ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāue fakafaifekau he māmaní. Ka naʻe hoko atu e hē mei he moʻoní.
Naʻe ʻiloʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau ‘Aposetolo he kuonga muʻá ʻe hoko ʻa e hē mei he moʻoní ki muʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Tesalonaiká ʻi he meʻá ni ʻo pehē, “ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha toko taha ʻi ha meʻa ʻe taha: koeʻuhí ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e [heé].”3
ʻI he hē ko ʻení, naʻe mole ai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea liliu mo ha ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻo e Siasi ne fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí. Naʻe kau heni ʻa e: papitaiso ʻi he fakaukú;4 maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinimá5; natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá—ko ha kakai mavahevahe Kinautolu ʻe toko tolu6; toetuʻu e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá tuʻunga he Fakalelei ʻa Kalaisí, “ʻa e angatonú mo e taʻe angatonú” 7; hokohoko maʻu fakahaá—ʻa ia ʻoku ʻikai tāpuni mai ʻa e langí8; pea mo e ngāue fakatemipalé maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá.9
Naʻe ʻiloa e vahaʻa taimi ne hoko atu aí ko e Kuonga Fakapoʻulí. Naʻe ʻosi kikiteʻi pē ʻa e hē ia ko ʻení ʻe he ʻAposetolo ko Pitá ʻi heʻene pehē ʻoku “maʻu ʻe he langí [ʻa Sīsū Kalaisi], kae ʻoua ke hoko mai ʻa e kuonga ʻo e [fakafoki mai ʻo e] meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmaní.”10 Ne toki fie maʻu pē ke fai ha fakafoki, kapau naʻe mole ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻení.
ʻI he ngaahi senituli ne hoko atu aí, naʻe ʻiloʻi ʻe ha kau tangata lotu kuo fai ha hē māmālie atu mei he Siasi ne fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí. Naʻe mamahi lahi hanau niʻihi koeʻuhí ko ʻenau tui fakalotú ʻi he taimi ne hoko ai ʻa e Fokotuʻutuʻu Lotú, ʻa ia ko ha ngaʻuta he senituli hongofulu mā onó, ke toe fokotuʻutuʻu foʻou e siasi faka-Kalisitiané ʻi he Hihifó. Naʻe iku heni ki he mavahe ʻa e ngaahi siasi Palotisaní mei he tefitoʻi siasi faka-Kalisitiané.
Naʻe kau he kau fokotuʻu lotu ko ʻení ʻa Faifekau Sione Lenitolopi, ko ha faifekau ʻo e Siasi ʻIkatoní ʻi Keni ʻi ʻIngilani. Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko ha hako ia ʻo Sione Lenitolopi. ʻI he 1623 naʻe fakafisi ai ʻa Faifekau Lenitolopi mei hono lakangá he naʻá ne fehuʻia e mafai ʻo e siasi ʻIngilaní ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene lau e Tohi Tapú, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke ʻi he māmaní e ngaahi kī ʻo e lakanga fakaʻaposetoló. ʻI he 1632 naʻá ne hoko ko ha faifekau ʻo ha kiʻi siasi naʻe ʻikai lesisita fakalao pea naʻe fakahū pilīsone ai ia. Naʻe mālōlō hono uaifí lolotonga ʻene ʻi pilīsoné pea naʻe kole ai ʻene fānau paeá ki he pīsopé ke tukuange mai ia. Naʻe loto e pīsopé ke tukuange ʻa Lenitolopi ʻo kapau te ne mavahe mei he fonuá. Naʻá ne fai ʻeni pea naʻá ne tukufolau ai ki ʻAmelika mo ha toko 32 ʻo hono kāingalotú.11
Naʻe fakafisi ʻa Lousa Viliami, ko ha faifekau he senituli hongofulu mā fitú, ʻa ia naʻá ne fuofua ʻiloʻi ʻa Louti ʻAilaní, ke hokohoko atu ʻene ngāue ko ha faifekau ʻi Polovitení koeʻuhí he “ʻoku ʻikai ha Siasi ia ʻo Kalaisi kuo fokotuʻu he māmaní, pea ʻikai ha taha kuo fakamafaiʻi ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e Siasí, pea ʻe ʻikai pē ke ʻi ai kae ʻoua kuo fekauʻi mai ʻe he Tokotaha Lahi ko e ʻUlu ʻo e Siasí, ha kau ʻaposetolo foʻou ʻa ia ʻokú ne lolotonga fekumi ki haʻanau haʻú.”12
Ko ha ongo mataotao fakalotu ʻeni ne na ʻiloʻi e hē mei he moʻoni ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí, pea mo e fie maʻu ke toe fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo molé. Naʻe mamata e ʻAposetolo ko Sioné ʻi ha meʻa-hā-mai ki he kuonga ʻe ʻi ai ha “ʻāngelo kehe ʻe taha [ʻe] puna ʻi he loto langí kuo ʻiate ia ʻa e ongoongolelei taʻengatá, ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní pea ki he puleʻanga kotoa pē mo e faʻahinga mo e lea mo e kakai.”13 Kuo fakahoko e kikite ko ʻení. Koeʻuhí ʻoku tau tui kuo toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko ia ʻoku tau loto ai ke ʻoange ki he kakai kotoa pē ha faingamālie ke nau ʻiloʻi mo tali ʻa e pōpoakí ni.
ʻOku tau maʻu he taimí ni ʻi he Siasi kuo toe fakafoki maí, ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau faifekau, kau akonaki mo ha kau ʻevangeliō, ʻo hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Paula ki he kakai ʻEfesoó.14 Naʻe fokotuʻu e ngaahi tuʻunga ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he Fakamoʻuí he taimi naʻá Ne fokotuʻu ai Hono Siasí ʻi he vahevahenga mālie ʻo taimí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ongo fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi aí: ʻa e lakanga fakataulaʻeiki siʻi angé ʻa ia ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻa ia ne tauhingoa kia ʻĒloné; pea mo e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, naʻe fakahingoa kia Melekisēteki ne totongi vahehongofulu ki ai ʻa ʻĒpalahamé. Naʻe toe fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, ʻe Sione Papitaiso, pea ʻi ha māhina ʻe taha mei ai, ne ʻomi e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe ha kau ʻAposetolo he kuonga muʻá ko Pita, Sēmisi mo Sioné kia Siosefa
Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Ka ko kinautolu ʻoku nau maʻu he ʻahó ni e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku nau maʻu e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e mālohi ke maʻu e fakaʻapaʻapa ʻi he māmaní mo e langí.”15
ʻI he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836, naʻe hā mai ai ʻa Mōsese ʻo foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Hili iá, naʻe hā mai ʻa ʻIlaiase ʻo ʻomi e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé, ʻa ia ʻe “monūʻia ʻiate kimaua mo homa hakó ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ki mui ʻiate kimauá.”16 Hili iá, ne hā mai e Palōfita ko ʻIlaisiaá ʻo ʻoange kiate kinaua ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga fakakōsipelí ni, ʻo kau ai e mālohi fai fakamaʻú, ke fakamaʻu ʻi he langí ʻa ia ʻoku fakamaʻu ʻi māmani he ngaahi temipalé.17 Ko ia, ne foaki ai ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi kuonga fakakōsipeli ki muʻá, ʻa ʻenau ngaahi kií ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻeni ʻo e “kakato ʻo e ngaahi kuongá” ne leaʻaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai ʻEfesoó. 18
ʻOku ou fakamālō ki he vakai ʻa e ʻEikí kuo feʻunga ke toe fokotuʻu ʻa e ngaahi fono ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi feilaulaú, maʻá e kakaí ni. ʻI heʻetau tauhi e fono ʻo e vahehongofulú, ʻoku fakaava mai ai e ngaahi matapā ʻo e langí kiate kitautolu. ʻOku lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻoku tui mo tauhi e fono ʻo e vahehongofulú.
ʻI he hisitōlia lōloa ʻo e māmaní, kuo hoko ai e mōihū he temipalé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotu ʻa e kau māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻenau holi ke toe ofi ange ki honau Tupuʻangá. Ko e temipalé ko ha feituʻu ia ʻo e ako ki he Fakamoʻuí he taimi naʻá Ne kei ʻi māmani aí; ko ha konga lahi ia ʻo ʻEne moʻuí. ʻOku lava ke toe maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi hotau kuongá ni. Ko e taha ia ha meʻa ʻoku makehe ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko hono ngaahi akonaki fekauʻaki mo e ngaahi temipalé pea mo hono mahuʻinga taʻengata ʻo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fakahoko aí. ʻOku mafola he māmaní hotau ngaahi temipale fakaʻeiʻeiki mo fakaʻofoʻofá. ʻOku fakahoko ʻi loto ʻa e ngāue toputapu tahá. Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo fekauʻaki mo e ngaahi temipalé ni, ʻo pehē: “ʻOku siʻi pē ha ngaahi feituʻu ʻi he māmaní ʻoku lava ke maʻu ai ʻe he tangatá e tali taʻengata ki he ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí.”19 Ko e misiteli
toputapu ko ia ʻo e feituʻu ne tau haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí pea mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí, ʻoku tali kakato mai ia ʻi he temipalé. Ne tau haʻu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻoku tau ʻi he māmaní ke teuteu ke toe foki ki Hono ʻaó.
Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi loto he ngaahi holisi toputapu ʻo e temipalé, ko hono fakahoko ai ʻe he husepānití mo e uaifí ʻa e ngaahi fuakava taʻengatá. ʻOku fakamaʻu e ngaahi fuakava ko ʻení ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e fānau ʻoku maʻu mei he mali ko iá, te nau maʻu ha fetuʻutaki taʻengata, ʻa ia ko e konga ʻo ha fāmili mo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo kapau te nau moʻui taau. Hangē ko ia ne tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, “Ko hai ʻa kinautolu ʻoku teunga ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofá? . . . Ko ia ai ʻoku nau ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻo tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono faletapú.”20
Kuo folofola ʻa e ʻEikí ko ʻEne ngāué ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻematé mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”21 ʻOku muiaki mai leva ʻa e totonu ke maʻu ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ʻoku moʻui pe kuo pekiá, ʻa e faingamālie ke fanongo ki he ongoongoleleí ʻi he moʻuí ni pe ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. Hangē ko e lea ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó, “Kae ʻikai, ko e hā ʻe fai ʻe kinautolu kuo papitaiso ki he maté ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaupito toetuʻu ʻa e maté? Ko e hā ʻoku papitaiso ai ʻa kinautolu ki he maté?”22 Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau fai ai e ngāue ouau ʻi he temipalé maʻa hotau kāinga kuo pekiá. ʻOku ʻikai toʻo e tauʻatāina ʻa ha taha ke filí. Ko e meʻa pē ia ʻa e niʻihi ʻoku fai ki ai e ngāué, pe te nau tali ia pe ʻikai, ʻo fakatatau mo ʻenau filí.
Naʻe mamata e ʻAposetolo ko Sioné ʻi ha meʻa-hā-mai ki he kuonga ʻe haʻu ai ha ʻāngelo ki he māmaní, ko e konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Ko Molonai e ʻāngelo ko iá, ʻa ia ne hā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne tataki ʻa Siosefa ki he feituʻu ne tuku ai e ʻū lauʻi peleti koula ne hā ai e ngaahi tohi fakakuonga muʻá. Naʻe toki liliu leva ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí ni ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea pulusi leva e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha tohi fakamatala ʻeni ki ha faʻahinga kakai ʻe ua ne nau moʻui ʻi he konitinēniti ʻAmeliká he laui senituli kuohilí. Naʻe ʻikai ha ʻilo lahi kiate kinaua ki muʻa, ʻo aʻu mai ki he taimi ne ʻomi ai e Tohi ʻa Molomoná. Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku toe fakafoki mai ai ha ngaahi moʻoni pelepelengesi fekauʻaki mo e Hingá, Fakaleleí, Toetuʻú pea mo e moʻui hili ʻa e maté.
Ki muʻa ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongooongoleleí, naʻe laui senituli hono tāpuni mai e langí. Ka ʻi he toe ʻi māmani ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, naʻe toe fakaava ai e langí ʻaki ha ngaahi meʻa-hā-mai mo ha ngaahi fakahā. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakahā ne fai mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hiki ia ʻi ha tohi ʻoku ʻiloa ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku hā heni ha ngaahi ʻilo lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú, ʻa ia ko ha maʻuʻanga ʻilo mahuʻinga ki he faʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau toe maʻu foki ha folofola ʻe taha ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku hā ai e tohi ʻa Mōsesé, ʻa ia ne maʻu ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne liliu mei ha lauʻitohi faka-ʻIsipite ne fakatau mai. ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau ako lahi ange heni ʻo kau kia Mōsese, ʻĒpalahame, ʻĪnoke mo ha kau palōfita kehé, ka ʻoku tau ako lahi ange foki ai ʻo kau ki he Fakatupú. ʻOku tau ʻilo ai naʻe akoʻi e ongoongolelei
ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau palōfita kotoa pē talu mei he kamataʻangá—ʻa ia ko e kuonga ʻo ʻĀtamá.23
ʻOku tau tui ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko hono toe fakafoki mai pē ia ʻo e fuofua Siasi ne fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe langa ʻi he fakavaʻe ko e “kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, [pea] ko hono [fungani] makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi.”24 ʻOku ʻikai ko haʻane mavahe mai mei ha siasi kehe.
ʻOku tau tui kuo toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí, ka ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga ʻeni ia ke ongoʻi hīkisia ai ha taha ʻi ha faʻahinga founga, ki he toenga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku fie maʻu ai ha tufakanga lahi ange ke moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí—ke tau ʻofa, tokoniʻi, mo faitāpuekina e niʻihi kehé. Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1978, ʻoku tau tui ko e “Kau taki māʻongoʻonga ʻo e māmaní, hangē ko Mahōmeti, Konifiusiasi pea mo e Kau Fokotuʻu Lotu foʻoú, pea pehē ki he kau filōsefa hangē ko Sōkolotesi, Palato mo ha niʻihi kehe, ne nau maʻu ha konga ʻo e maama ʻa e ʻOtuá. Naʻe foaki kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e anga ʻo e tangatá ke lava ʻo fakamaamaʻi ʻaki ʻa e ngaahi puleʻangá kakato pea ke ʻohake ha tuʻunga mahino ʻoku toe māʻolunga angé ki he kakaí fakafoʻituitui.”25 Ko ia ʻoku tau maʻu ai e fakaʻapaʻapa tatau ki he tui fakalotu ʻa e niʻihi kehé pea tau
fakahoungaʻi e niʻihi ko ia ʻoku nau fakahaaʻi e tokaʻi mo e fakaʻapaʻapa tatau pē ki he tui fakalotu ʻoku tau fakamahuʻingaʻí.
ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni fakatāutaha ki hono moʻoni ʻo e ngaahi fuakava, ngaahi akonaki mo e mafai ne toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuó u maʻu maʻu pē ʻa e fakapapau ko ʻení he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko hono Toe Fakafoki Mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau kuongá. ʻOku maʻu ai e hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOfa ke nofoʻia kitautolu kotoa pē ʻe he mālohi, nonga mo e tokanga ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻofa pea mo e ʻaloʻofa tuʻuloa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. “Fakamatala ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Faʻahinga Kotoa pē ʻo e Tangatá”, 15 Fēpueli 1978.
2. ʻI he Conference Report, Apr. 1995, 112; pe Ensign, May 1995, 84.
3. 2 Tēsalonika 2:3; toe fakamamafaʻi.
4. Vakai, Maʻake 1:9–10.
5. Vakai, Ngāue 8:14–17; 19:3–6.
6. Vakai, Mātiu 3:17; Ngāue 7:55; T&F 130:22.
7. Ngāue 24:15.
8. Vakai, Taniela 2:28, ʻĀmosi 3:7; T&F 121:26.
9. Vakai, ʻOpataia 1:21; Malakai 4:6; 1 Kolinitō 15:29; Fakahā 7:15.
10. Ngāue 3:20–21.
11. Vakai, Mark E. Petersen, The Great Prologue (1975), 34–35.
12. Vakai, William Cullen Bryant ed., Picturesque America, or the Land We Live In, 2 vols (1872–74), 1:502; vakai foki LeGrand Richards, Ko ha Ngāue Lahi mo Fakaofo; rev. ed (1966), 29.
13. Fakahā 14:6.
14. Vakai, ʻEfesō 4:11.
15. Vakai, James E. Talmage, The Great Apostasy 12th ed. (1924), 204.
16. T&F 110:12.
17. T&F 110:13–16.
18. ʻEfesō 1:10.
19. “Why These Temples?” Temples of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1991, 14.
20. Fakahā 7:13, 15.
21. Mōsese 1:39.
22. 1 Kolinitō 15:29.
23. Mōsese 5:58; 8:19; ʻĒpalahame 2:10–11.
24. ʻEfesō 2:20.
25. Fakamatala ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 15 Fēpueli 1978.