ʻEletā Jeffrey R. Holland
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻI he taimi naʻe folofola ai ki he anga-vaivaí, “Haʻu kiate aú,” ko ʻEne ʻuhingá he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e hala ke tau hao aí pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e hala ki he langí.
Ko e ngaahi ʻuluaki folofola ʻa Sīsū naʻá Ne fai ʻi Heʻene Malanga fakaʻeiʻeiki ʻi he Moʻungá naʻe fai ia ki he kau loto faingataʻaʻiá, loto foʻí pea mo e kau loto mamahí. Naʻá Ne pehē, “ʻOku monūʻia ʻa e angavaivaí, he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”1 Tatau ai pē pe ko ha kāingalotu kimoutolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pe kau ʻi he lauimano ʻoku fanongo mai he pongipongí ni ka ʻoku ʻikai ke mou kau ki heʻemau tui fakalotú ni, ka ʻoku ou kei lea pē kiate kinautolu ʻoku fekuki mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakafoʻituitui, faingataʻaʻia fakafāmili, pehē kiate kinautolu ʻoku kātekina e ngaahi fepakipaki ʻo e lotó mo taʻofi e vaifā ʻo e siva ʻa e ʻamanakí, ʻa ia ʻokú ne faʻa lōmekina kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ha peau kula ki he moʻuí. ʻOku ou fakaʻamu ke fakatautautefito ʻeku leá kiate kimoutolu ʻoku mou ongoʻi kuo uesia hoʻomou moʻuí, ʻo hangē ka ʻikai toe lava ʻo fakaleleiʻí.
ʻOku ou tuku atu ki he faʻahinga peheé ʻa e fakalelei pau mo fakafiefia taha ʻoku ou ʻiló. ʻOku maʻu ia ʻi he ui mahino naʻe fai ʻe he Fakamoʻui ʻo māmaní. Naʻá Ne fai ʻeni ʻi he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāué peá Ne toe fai ia ʻi he ngataʻangá. Naʻá Ne fai ia ki he kakai tuí pea naʻá Ne fai ia kiate kinautolu naʻe ʻikai ke pau ʻenau tuí. Naʻá Ne fai ia ki he taha kotoa, tautau ai pē pe ko e hā haʻanau palopalema fakafoʻituitui:
“Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.
“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou anga-vaivai mo anga-malū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.”2
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻi he talaʻofá ni ʻa e kupuʻi lea ʻuluakí, “haʻu kiate aú.” Ko e kī ia ki he nonga mo e fiemālie ʻoku tau kumiá. Naʻe kamata ʻaki foki ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakahoko ʻEne malanga he temipalé ki he kakai Nīfaí ʻi he Maama Foʻoú, “ʻOku monūʻia ʻa e angavaivai ʻa ia ʻoku haʻu kiate aú, he ʻoku ʻonautolu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”3
Ko e taimi ne fuofua fanongo ai ʻa ʻAnitelū mo Sione ki he folofola ʻa Kalaisí, naʻe ongo moʻoni kiate kinaua peá na muimui ai ʻiate Ia ʻi Heʻene mavahe atu mei he kakaí. Ka ʻi Heʻene ongoʻi ʻoku muimuiʻi Iá, ne tafoki leva ʻa Sīsū ʻo fehuʻi ki he ongo tangatá ni, “Ko e hā ʻoku mo kumí?” Ne na tali ange, “ʻOkú ke nofó ʻi fē?” Pea pehē ʻe Kalaisi, “Haʻu ʻo mamata.” Naʻá Ne ʻilo ha ākonga ʻe taha ko Filipe ʻi he ʻaho hono hokó, ʻo Ne folofola ange, “Muimui ʻiate au.”4 Hili ha taimi nounou mei ai kuó Ne ui ʻa Pita mo ha niʻihi kehe ʻo e kau ʻAposetolo foʻoú ʻi he laumālie tatau pē ʻo e fakaafeʻí. Naʻá Ne folofola ange, “Muimui ʻiate au.”5
ʻOku ngali mahino ta ko e uho ʻo hotau fatongia mo e tefitoʻi fiemaʻu ʻo ʻetau moʻui fakamatelié ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi kupuʻi lea nounou ko ʻeni mei ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitautolu, “Falala mai kiate au, ako ʻiate au, fai ʻa ia ʻoku ou faí. Pea ko e taimi te ke ʻaʻeva ai ʻi he potu ʻoku ou ʻalu ki aí, ʻe lava leva ke ta talanoa ki he potu ʻokú ke ʻalu ki aí, mo e ngaahi palopalema ʻokú ke fekuki mo iá pea mo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke maʻú. Kapau te ke muimui ʻiate au, te u taki koe ki tuʻa mei he fakapoʻulí.” ʻOkú ne talaʻofa mai, “Te u ʻoatu e tali ki hoʻo ngaahi lotú. Te u foaki ha fiemālie ki ho lotó.”
Siʻoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha toe founga ke tau ikuna ai pe hao mei he ngaahi tūkiaʻanga mo e ngaahi palopalema lahi ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha toe founga ke tau fuesia ai ʻetau ngaahi kavenga mafasiá pe maʻu ai ʻa e meʻa ko ia ne lau ʻe Sēkope ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e “fiefia ʻa ia kuo teuteu maʻá e kau māʻoniʻoní.”6
ʻOku anga fēfē leva ha “haʻu” ʻa ha taha “kia Kalaisi” ʻi haʻane tali ʻa e fakaafé ni? ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ngaahi sīpinga mo ha ngaahi founga lahi. ʻOku mou maheni lelei mo e ngaahi meʻa faingofua tahá. Ko e faingofua tahá mo e vave tahá ʻoku maʻu ia ʻi he fakaʻamu ʻo e lotó, ʻa e tuʻunga faingofua taha ko ia ʻo e tui ʻoku tau ʻiloʻí. ʻOku pehē ʻe ʻAlamā, “Kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, ʻo ngāueʻaki ha [kihiʻi ] konga siʻi ʻo e tuí, . . . ʻo fakaʻatā [ha potu] maʻá e kihiʻi konga siʻí”7 ke maʻu ai ʻe he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ha nofoʻanga—ʻoku feʻunga ke kamata ai. Ke tui pē, ʻo maʻu ha “kihiʻi konga“ ʻo e tuí—ʻo kiʻi ʻamanaki pē ki ha ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ʻiloa ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku nau ʻi ai moʻoni ke foaki mai8—ko e kiʻi sitepu faingofua ko iá, ke sio tāfataha pē ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kuo hoko pea ʻe kei hoko maʻu ai pē ia
ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo ʻEne ongoongolelei taʻengatá, ko e ʻuluaki sitepu ia ke mavahe ai mei he siva ʻo e ʻamanakí.
Uá, kuo pau ke tau liliu ha faʻahinga meʻa pē ʻoku hoko ko ha konga ʻo e palopalemá. Ko hono fakanounoú, kuo pau ke tau fakatomala, mahalo ko e foʻi lea fakatupu ʻamanaki lelei mo fakalotolahi taha ia ʻi he ngaahi lea faka-Kalisitiané. Tau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi hono tuku mai ke tau liliú pea tau fakafetaʻi kia Sīsū ʻi he lava ke tau liliú, pea fakamuimānoa ʻaki ʻa ʻetau toki lava ʻo fakahoko ia ʻi Heʻena tokoni fakalangí. Ko hono moʻoní foki ʻoku ʻikai ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fekuki mo iá ko ha nunuʻa ia ʻo ʻetau ngaahi angafaí. ʻI he taimi lahi, ko ha nunuʻa ia ʻo ha angafai ʻa ha niʻihi kehe pe ko ha ngaahi meʻa fakamatelie pē ʻo e moʻuí. Ka, kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa te tau lava ke liliu, ʻoku totonu ke tau liliu ia, pea kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa hono toé. ʻI he foungá ni, he ʻikai lava ke mole ʻa ʻetau totonu ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo hangē ko ʻetau taʻe malava ke māvae mo hotau ngaahi vaivaí. Te Ne hoko atu leva ʻe Ia mei
ai.
Tolú, tau feinga ʻi he founga lahi taha te tau lavá ke ʻai kiate kitautolu Hono fōtungá, pea kamata ia ʻaki haʻatau toʻo kiate kitautolu Hono huafá. Ko e huafa ko iá ʻoku foaki ʻaki ia ha fuakava ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongoleleí. ʻOku kamata ʻaki ʻeni e papitaisó pea fakaʻosi ʻaki ʻa e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, fakataha mo ha niʻihi kehe, ʻo hangē ko e maʻu ʻo e sākalamēnití, kuo mafola ʻi heʻetau moʻuí kotoa ko ha tāpuaki mo ha fakamanatu makehe. ʻI hono akoʻi ʻe Nīfai ki he kakai ʻi hono kuongá ʻa e pōpoaki ʻoku ʻoatu he pongipongi ní, naʻá ne pehē, “Muimui ki he ʻAló, ʻaki ʻa e loto kotoa, . . . ʻi he loto moʻoni, . . . ʻo toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí. . . . Fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuó u fakahā kiate kimoutolú, ʻa ia kuó u vakai ʻe [fai] ʻe homou ʻEikí mo homou Huhuʻí.”9
ʻOku hanga ʻe he muimui ki he ngaahi akonaki faingofua taha ko ʻení ʻo fakaava mai ha ngaahi founga fetuʻutakiʻanga lahi fau mo Kalaisi; ʻa e lotú mo e ʻaukaí mo e fakalaulauloto ki Heʻene ngaahi taumuʻá, ʻahiʻahiʻi ʻa e folofolá, ngāue ʻofa ki ha niʻihi kehe, ʻo “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, . . . fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku fengatāliakí.”10 Kae mahulu hake taha pē, ke ʻofa ʻaki ʻa e “ofa haohaoa ʻa Kalaisí,” ʻa e meʻaʻofa ko ē ʻoku “ʻikai fakaʻau ʻo ngatá,” ʻa ē ʻokú ne “kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki [lelei] ki he meʻa kotoa pē, mo kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa peé.”11 ʻI heʻetau maʻu e faʻahinga ʻofa ko iá, he ʻikai fuoloa kuo tau fakatokangaʻi ʻoku lahi fau e ngaahi founga ʻoku fakatau ki he ʻEikí pea ko e taimi kotoa pē ʻoku tau kakapa atu ai kiate Ia, neongo pe ko e hā hotau vaivaí, te tau ʻilo ta naʻe feinga lahi ke aʻu mai kiate kitautolu. Ko ia ʻoku
tau laka, feinga, pea mo fekumi taʻetūkua aí.12
Ko ʻeku fakaʻānaua he ʻaho ní ke tau lava kotoa—ʻo ʻikai ko kinautolu pē ʻoku “anga-vaivaí” ka ko kitautolu kotoa—ke tau taki taha foua moʻoni e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku heliaki lahi ʻetau fekumi ki he langí, ʻo tokanga pē ki he ngaahi polokalamá pe hisitoliá pe meʻa ʻoku foua ʻe he kakai kehé. ʻOku nau mahuʻinga ka ʻoku ʻikai tatau ia mo hono mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku foua fakafoʻituituí, mo e anga faka-ākonga moʻoní, kae ʻumaʻā ʻa e ivi ʻoku maʻu mei heʻetau ongoʻi tonu ʻa e ngeia ʻo Hono toʻukupú.
ʻOkú ke fepaki mo e fili ʻo e maʻunimā koe—ʻe he tapaká pe faitoʻo kona tapú pe vaʻinga kumi monūʻiá, pe ko e mahaki fakaʻauha kovi ʻo e ponokalafí? ʻOku palopalemaʻia hoʻo nofo-malí pe ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hoʻo kiʻi tamasiʻí? ʻOkú ke puputuʻu ʻi he tuʻunga fakaetangatá pe fakaefefiné pe feinga ke maʻu ho tuʻunga lāngilangí? ʻOkú ke fefaʻuhi—pe fefaʻuhi ha taha ʻokú ke ʻofa ai—mo ha mahaki pe loto mamahi pe mate? Ko e hā pē ha toe sitepu te ke ala fie maʻu ke fakahoko ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi meʻa ko ʻení, tomuʻa haʻu ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Falala ki he ngaahi talaʻofa fakalangí. ʻOku ou fie lea fakataha ai mo e moʻoni ʻa ʻAlamaá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻilo, ʻilonga ʻa kinautolu ʻe falala ki he ʻOtuá, ʻe tokoniʻi kinautolu ʻi honau ngaahi faingataʻá mo ʻenau ngaahi tuʻutāmakí mo ʻenau ngaahi mamahí.”13
ʻOku ʻi he uho moʻoni ʻo e ongoongolelei ne akoʻi ʻe Kalaisí, ʻa e falala ko ʻeni ki he natula ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ngata pē hono hiki hake kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mei heʻetau ngaahi angahalá, kae mei he mafasia ʻo e ongoʻi loto mamahí mo e mamahí pea mo e ongoʻi loto foʻí.14 Talu mei he kamataʻangá mo e hanga ʻe he falala ki he faʻahinga tokoni peheé ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻuhinga mo ha founga ke tau fakalakalaka ai, ko ha fakaʻaiʻai ke siʻaki e angahalá kae ngāue ki hotau fakamoʻuí. ʻE lava pea ʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he moʻuí. Neongo ia, ko e laumālie ko ē ʻe haʻu kia Kalaisí, ʻa ē ʻokú ne ʻiloʻi Hono leʻó, mo feinga ke fakahoko ʻa ia ʻokú Ne faí, te ne maʻu ha ivi, ʻo hangē ko e lau ʻa e himí, “ʻoku mahulu atu mei [hono] iví.”15 ʻOku fakamanatu mai ʻe he Fakamoʻuí kuó Ne ʻosi “tohitongi [kitautolu] ʻi [Hono] ʻaofinimá.”16 Fakakaukau
ki he mahuʻinga taʻe-hano-tatau ko ia ʻo e Tutukí mo e Fakaleleí, pea te u lava ʻo palōmesi atu he ʻikai te ne fakasītuʻaʻi kitautolu. ʻI he taimi naʻe folofola ai ki he anga-vaivaí, “Haʻu kiate aú,” ko ʻEne ʻuhingá ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e hala ke tau hao aí pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e hala ki he langí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ia koeʻuhí he naʻe fononga ai. ʻOkú Ne ʻafioʻi koeʻuhí he ko Ia ʻa e halá.
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tatau ai pē pe ko e hā ho faingataʻaʻiá, kātaki, ʻoua naʻá ke foʻi pea kātaki ʻo ʻoua naʻá ke tukulolo ki he manavaheé. ʻOku ongo maʻu pē kiate au ʻa e taimi ne mavahe ai e foha ʻo Misa Palaieni S. Hingikelií ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní, ʻa ʻene fekita fakamāvae mo Kōtoni peá ne mono ange ha kiʻi tohi naʻe hiki nima pē, ʻa ia ne tuʻu ai ha foʻi lea ʻe valu ne toʻo mei he vahe nima ʻo e tohi ʻa Maʻaké, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”17 ʻOku ou fakakaukau ki he pō naʻe fakavavevave atu ai ʻa Kalaisi ke tokoniʻi ʻEne kau ākonga ne ilifiá, ʻa ʻEne hāʻele ʻi he fukahi tahí ke aʻu kiate kinautolú mo ui ange pē, “Ko au pē; ʻoua te mou manavahē.” Pea kalanga ʻa Pita, “ʻEiki, kapau ko koe, fekau mai ke u ʻalu atu kiate koe ʻi he vaí.” Ko e tali ʻa Kalaisi kiate iá naʻe tatau ʻi he taimi kotoa pē. Naʻe folofola ange, “Haʻu.” Pea hangē ko hono natulá, ne puna atu ʻa Pita he taimi pē ko iá he kaokao ʻo e vaká ki
he tahi hoú. Neongo naʻe hanga hono matá ki he ʻEikí, pea puhi ʻe he havilí hono louʻulú pea fakaviviku ʻe he aafu ʻo e peaú hono pulupulú, ka naʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē—he ko ʻene fononga kia Kalaisi. Ko e taimi ne vaivai ai ʻene tuí pea puleʻi ia ʻe he ilifiá, ʻa e taimi ne toʻo ai ʻene tokangá mei he ʻEikí kae sio ki he ngaahi peau lalahí mo e ʻuliʻuli ʻo e moaná, ko e toki taimi ia naʻe kamata ai ke ngoto hifo ki he loto tahí. Naʻe kaila ai ʻi ha loto ilifia foʻou mo lahi ange, “ʻEiki, fakamoʻui au.”
ʻOku ʻikai ha fakaveiveiua, ne fakamafao atu ʻe he ʻEikí hono toʻukupú ʻi he loto mamahi, ko e Pule ia ki he palopalema mo e loto ilifia kotoa pē, ko e fakalelei ki he loto siʻi mo e loto foʻi kotoa peé, ʻo Ne puke ʻa e ākonga ne mei melemó fakataha mo ha kiʻi valoki, “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí?”18
Kapau ʻokú ke taʻelata, kātaki ʻo ʻiloʻi te ke lava pē ʻo maʻu ha fakafiemālie. Kapau ʻokú ke loto foʻi, kātaki ʻo ʻiloʻi te ke lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei. Kapau ʻokú ke loto vaivai, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻe lava pē ke fakamālohia koe. Kapau kuó ke kafo, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻe lava pē ʻo faitoʻo koe.
ʻI he hala fasiʻi ʻo Nāsaletí,
ʻA ē ʻokú ne fakaongosia e vaʻé mo fakatupu manava-tamakí,
Foua atu e potu ne nofo aí,
ʻA e Tufunga ʻo Nāsaletí.
Femoʻuekina e hala efua ʻo e koló
He fefonongaʻaki ʻa e kakaí mo honau lotó;
Ka ʻi he funga seá ne ʻi Hono tafaʻakí
ʻEnau ngaahi meʻa maumau ke Ne fakaleleiʻi.
ʻA e taʻahine mo e tamapua naʻe maumaú,
ʻA e fefine mo e sea ne maumaú,
ʻA e palau mo e haʻamonga ne maumauʻi ʻe he tangatá,
ʻO nau pehē, “ʻE Tufunga, te ke lava ʻalā?”
Pea ne maʻu ʻe he taha kotoa e meʻa naʻá ne fie maʻú,
ʻA e haʻamongá, tamapuá, seá, mo e palaú;
Hono kotoa e ngaahi meʻa ne nau ʻomi kuo maumaú
Ne haohaoa moʻoni ʻenau foki atú.
Ne fakalau e ngaahi taʻú pea hake atu he moungá,
ʻI he ongosia mo e fofonga fakaʻānauá,
ʻI he loto mafasia ne kumia ʻe heʻenau fonongá,
Ongo fakamamahi siʻenau takitaha kalangá:
“Siʻi Tufunga ʻo Nāsaleti,
Ko e lotó ni kuo kafo, ʻikai lava ke fakamoʻui,
Ko e moʻui ni, kuo movete, ʻo teitei mate moʻoní,
Ko e Tufungá koe, te ke lava nai ʻo fakamoʻuí?“
Pea ʻi Hono toʻukupu mateuteu mo ʻaloʻofá,
Kuo lalanga ai ʻEne moʻui fiefiá
Naʻá Ne fokotuʻu ʻetau moʻui kuo kāsiá
Ko ha Fakatupu foʻou—“he foʻou ʻa e meʻa kotoá.”
“ʻOi e ngaahi koloa nunu-movete ʻo e lotó ni,
ʻA e holí, kakapá, ʻamanakí, mo e tuí kuo kovi,
Oʻi muʻa ke u hoko ʻo haohaoa moʻoni,
ʻEiki ʻo Nāsaleti ko e Tufungá moʻoni!”19
ʻOfa ke tau omi kotoa kiate Ia, ʻo tautautefito ki he kau anga-vaivaí, ke fakamoʻui ai ʻa kitautolu, ko ʻeku fakaʻānauá ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Mātiu 5:3.
2. Mātiu 11:28–29.
3. 3 Nīfai 12:3; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.
4. Sione 1:35–39, 43.
5. Vakai, Mātiu 4:19.
6. Vakai, 2 Nīfai 9:43.
7. Vakai, ʻAlamā 32:27; toki fakamamafaʻi.
8. Vakai, ʻAlamā 32:21.
9. 2 Nīfai 31:13, 17.
10. T&F 81:5.
11. Molonai 7:47, 46, 45
12. Vakai, Alfred Lord Tennyson, “Ulysses,” ʻi he The Complete Poetical Works of Tennyson (1898), 89.
13. ʻAlamā 36:3
14. Vakai, ʻAlamā 7:11–12.
15. “ʻEiki, Te u Muimui Atu,” Ngaahi Himi, fika 127.
16. 1 Nīfai 21:16.
17. Maʻake 5:36.
18. Mātiu 14:27–31; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.
19. George Blair, “The Carpenter of Nazareth,” ʻi he Obert C. Tanner, Christʻs Ideals for Living, (tohi lēsoni Lautohi Faka-Sāpate ʻo e 1955), 22.