ʻEletā Earl C. Tingey
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Tuʻunga ʻi he Fakalelei taʻengatá, kuo foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi founga ke tau lava ʻo ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá pea toe maʻa haohaoa kakato.
Naʻe fehuʻi ʻe he palōfita ko Sēkopé, “Ko e hā hono kovi ke tau [lea] ki he fakalelei ʻa Kalaisí, peá ke tau aʻusia ha ʻilo haohaoa kiate ia?”1
ʻOku ou toʻo e fehuʻi ko iá ke kaveinga ʻaki ʻeku malangá—ko e hā hono kovi ke tau lea ʻo kau ki he Fakalelei ʻa Kalaisí?
Naʻe ui ʻe ʻAlamā ʻa e Fakaleleí ko e “palani lahi ʻo e fiefiá.”2 Te u fakaʻaongaʻi e kupuʻi lea ko iá ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e tokāteline fakaʻofoʻofa ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni: “He ʻikai fuoloa kuo ʻomi ʻe he ngaahi feliliuaki ʻo e moʻuí kiate kitautolu ʻa e kaveinga mahuʻinga ko ʻeni . . . ʻo e moʻui taʻe faʻamate ʻa e laumālié, pea mo e fetuʻutaki ʻa e tangatá mo e ʻOtuá. . . . Ko kitautolu taki taha, tatau ai pē pe ko e hā e lanú, faʻahingá, pe tangataʻi fonuá, ʻe fetaulaki mo e meʻa ko ia ʻoku tau ui ko e maté.”3
Ko hotau tokolahi, ʻoku tuʻu fakalongo pē ʻi he veʻe faʻitoka ʻo ha ʻofaʻanga ʻo fai e fehuʻi ko ʻení, ʻi he taimi ʻo e mamahí mo e maté, “ʻOku ʻi ai koā ha fiefia ʻi he maté?”
Naʻe tali ʻe ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fehuʻí ni ʻaki haʻane fakafetaʻi fiefia ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ē ʻokú ne totongi huhuʻi kitautolu mei he maté: “ʻOiauē, [ʻa e] poto ʻa e ʻOtuá, ʻa ʻene ʻaloʻofá mo ʻene tokoní!” “ʻOiauē, hono ʻikai ke lahi mo faitotonu ʻa hotau ʻOtuá!”4
Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha foʻi moʻoni ʻe nima ʻo e palani lahi ʻo e fiefiá kuó ne ʻomi kiate au ʻa e faʻahinga fiefia ko ʻení.
ʻUluakí: ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe hano ʻilo ʻo e palaní ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pea ʻoku ʻi ai Hano ʻAlo ko Sīsū Kalaisi. ʻOku haohaoa ʻa e Tamaí mo e ʻAló. ʻOkú Na ʻafio ʻi langi, pea ʻokú Na maʻu ha sino nāunauʻia ʻo e laumālie, kakano, mo e ngaahi hui.
Naʻe fakahā mai e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate kitautolu he taimi naʻe tūʻulutui ai ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻo lotu he loto fakatōkilalo peá ne toki fakahā ki mui: “Naʻá ku sio ki he ongo tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ki ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ha na toko taha kiate au ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!”5
Uá: ʻOku tokoni ʻe hono ʻiloʻi ʻo e Tamaí mo e ʻAló ke tau ʻilo ai kuo tuku kitautolu kotoa ʻi he māmaní ke tau maʻu ha sino fakamatelie, maʻu ha taukei, pea mo fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau ke toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku puleʻi ʻe he ngaahi fonó ʻetau moʻui fakamatelie ʻi he māmaní. Ko e taimi ʻoku tau maumauʻi ai ʻa e fonó, ʻoku tau faiangahala. Ko e taimi ʻoku tau faiangahala aí, ʻoku tau maumauʻi ʻa e ngaahi fono taʻengatá; ʻoku fie maʻu leva ʻe he fono ʻo e fakamaau totonú ha fakatonutonu pe tautea.
ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻa e angahalá mo e fie maʻu ke fakatomalá ʻe ha tangata ʻoku fai haʻane fononga. ʻOku ʻi hono tuʻá ha ngeʻesi tangai. ʻOkú ne tufi ha ngaahi foʻi maka ʻoku nau fakafofongaʻi hono maumauʻi ʻo e fonó. ʻOkú ne faʻo e ngaahi foʻi maká ki he tangai ʻi hono tuʻá. Hili ha ngaahi taimi, kuo fonu e tangaí. ʻOku mamafa fau. He ʻikai ke lava ʻa e tangatá ʻo hoko atu ʻene fonongá. Kuo pau ke ne maʻu ha founga ke huaʻi ai ʻa e tangaí mo toʻo ʻa e maká. ʻE toki lava pē ʻo fakahoko ʻeni ʻe he Fakamoʻuí tuʻunga ʻi he Fakaleleí.
ʻOku malava ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ʻaki ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, siʻaki ʻa e angahalá, mo fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi te tau kātaki ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te tau lava leva ʻo foki ʻo nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.
Tolú: Tuʻunga ʻi he Fakalelei taʻengatá, kuo foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi founga ke tau lava ʻo ikunaʻi ʻetau ngaahi angahalá pea toe maʻa haohaoa kakato. ʻOku malava ʻeni ʻi he fono taʻengata ʻo e ʻaloʻofá. ʻOku feau ʻe he ʻaloʻofá ʻa e ngaahi ʻeke ʻa e fakamaau totonú ʻo fakafou ʻi heʻetau fakatomalá pea ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí. Kapau he ʻikai ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí mo ʻetau fakatomala kakató, te tau moʻulaloa ki he fono ʻo e fakamaau totonú.
Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku “kumi ke maʻu ʻe he ʻaloʻofá ʻa e faʻahinga ʻoku loto fakatomalá,”6 pea he “[ʻikai lava ke fakahoko ʻa e palani ʻo e] . . . huhuʻí, kae tefito pē ʻi he fakatomalá.”7
Naʻe akoʻi ʻe he palōfita maʻongoʻonga ko ʻAmulekí, “Pea ko ia, ʻoku lava ʻe he ʻaloʻofá ke totongi ki he tautea ʻoku tuʻutuʻuni ʻe he fakamāú, pea ʻokú ne faʻūfua kinautolu ʻaki ʻa e toʻukupu ʻoku malu, ka ko ia ia ʻoku ʻikai ke ne ngāue ʻaki ʻa e tuí ke fakatomalá, te ne tuʻutāmaki ki hono kotoa ʻo e fono ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamāú; ko ia, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e hala taʻengata mo lahi ʻo e huhuʻí kiate ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e tui ke fakatomalá.”8
Naʻe maumauʻi ʻe heʻetau ʻuluaki mātuʻa ko ʻĀtama mo ʻIví ʻa e fonó pea kapusi ai kinaua mei he Ngoue fakaʻofoʻofa ko ʻĪtení. Naʻe akoʻi kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e palani lahi ʻo e fakamoʻuí, koeʻuhí ke na lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni.9
Ne pehē ʻe ʻĀtama, “Ko e meʻa ʻi heʻeku [maumaufonó] kuo fakaʻā ai ʻa hoku matá, pea te u maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni, pea te u toe mamata ʻi he kakanó ki he ʻOtuá.”10
Ne fakahoko ʻe ʻIvi ha lea fiefia ʻo pehē, “Ka ne taʻe ʻoua ʻeta maumaufonó, pehē ʻe ʻikai ai pē [ke] ta maʻu ha hako, pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, mo e fiefia ʻo hota huhuʻí.”11
Faá: Ne ʻomi ʻe he Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví ha mate ʻe ua. ʻOku tau moʻulaloa ki he ongo mate ko iá.
Ko e mate fakaesinó ko e fakamavaheʻi ia ʻo e laumālié mei he sinó. Pea tuʻunga ʻi he Hinga ʻa ʻĀtamá, ʻe foua ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e mate fakaesinó.
Ko e mate hono uá ko e mate fakalaumālié. Ko e fakamavaheʻi ia mei he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe fefolofolai tauʻatāina pē ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo e ʻOutá ʻi he Ngoue ko ʻĪtení. Kae hili ʻena maumaufonó, ne mole leva e faingamālie ko iá. Ko ia, ne toki hoko mai pē ʻa e fetuʻutaki mei he ʻOtuá tuʻunga ʻi he tuí mo e feilaulaú, fakataha mo ha kole tāumaʻu.
ʻI he lolotonga ní, ʻoku tau ʻi he tuʻunga kotoa ʻo e mate fakalaumālié. ʻOku fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻOtuá. ʻOku ʻafio ia he langí; ka tau nofo kitautolu ʻi māmani. ʻOku tau fie foki kiate Ia. ʻOkú Ne maʻa mo haohaoa. Ka ʻoku tau taʻe maʻa kitautolu mo ʻikai ke tau haohaoa.
Ne ikunaʻi ʻe he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻa e ongo maté fakatouʻosi.
Hili Hono tutuki mo telio ʻo Kalaisi ʻi he fonua-loto ne kolé, ne toetuʻu Ia ʻi he ʻaho hono tolú. Ne fakatahaʻi ʻe he toetuʻu ko ʻení ʻa e sino ʻo Kalaisí mo Hono laumālié.
Ko e toetuʻu mei he maté ko e konga fakaʻofoʻofa taha ia ʻo e Fakaleleí pea ko ha konga moʻoni ia ʻo e palani ʻo e fiefiá; ko e Toetuʻú ʻoku fakalūkufua pea ʻoku ʻatā ia ki he fāmili kotoa ʻo e tangatá. Te tau toetuʻu kotoa. ʻOku ou fakamoʻoni ki he foʻi totonu mo e moʻoni ko iá. Ko ha meʻaʻofa tuʻungaʻa ʻeni mei he ʻOtuá.
Ka ʻoku ʻikai ikunaʻi ʻe he toetuʻú ia ʻa e mate hono uá. Kuo pau ke tau fakatomala mo taau mo ʻEne ʻaloʻofá, ka tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá mo nofo ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló, he ko ia te ne feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakamaau totonú.
ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi fakahaá:
“Ko e moʻuí ni, ko e kuonga ia ki he tangatá ke teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.”12
“ʻOua naʻa mou fakatoloi ʻa e ʻaho ʻo hoʻomou fakatomalá.”13
“Ko e laumālie pē ko ia ʻoku puleʻi homou sinó ʻi he kuonga ʻoku mou fononga [ai] mei he moʻui ní, ʻe mafai ke puleʻi homou sinó ʻe he laumālie pē ko iá ʻi he maama taʻengata ko iá.”14
Nimá: Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha faʻē fakamatelie ko Mele. Naʻá Ne maʻu mei ai ʻa e moʻui fakamatelié pea moʻulaloa ai ki he maté.
Ko ʻEne fai fakahinohino fakamatelié ko Siosefa. Ko ʻEne Tamaí ko e ʻOtua ʻi he langí. Naʻá Ne maʻu meiate Ia ʻa e moʻui taʻe faʻamaté, ʻa e mālohi ke ikunaʻi ʻa e mate fakaekakanó.
ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e taha kuo fili ke Ne fakahoko ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e Fakaleleí, naʻá Ne ʻaloʻofa ai ke hifo ki māmani ʻo ʻaloʻi mai ko ha valevale ʻia Mele. Naʻe ʻaloʻofa ke fakataueleʻi, ʻahiʻahiʻi, manukiʻi, fakamāuʻi, pea mo tutuki Ia, neongo naʻá Ne maʻu ʻa e mālohi ke taʻofi e ngaahi meʻa peheé.
Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Teila ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻaki e ngaahi lea fakaʻofoʻofa ko ʻení: “Ne toe fie maʻu ke hifo ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē, kae lava ke Ne tuʻu ʻo māʻolunga ange ʻi he meʻa kotoa pē; he kapau naʻe ʻikai ke Ne lava ʻo fokotuʻu Ia mo hakeakiʻi ʻo fou ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ne fakahoko mai ʻi he fakaleleí, he ʻikai ke Ne lava ʻo fokotuʻu ha taha; he ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko ki ha taha ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fai Maʻaná.”15
ʻOku fakafōtunga ʻe he faingataʻaʻia ʻa Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní ʻa hono mahuʻinga kāfakafa ʻo e ngaahi natula kotoa ʻo Kalaisí, ʻa ʻEne ʻofa haohaoá. ʻOku tau mamata heni ʻi Heʻene ʻofa moʻoni ʻiate kitautolú.
Naʻe pehē ʻe ha tohi ʻa ha taha lotu Pilitānia ʻi he senituli hongofulu mā hivá ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni: “Ko e meʻa he ʻikai malava ʻe he sino ʻo e tangatá ke kātekina he mamahí . . . hilifaki atu ki Hono sinó. . . . ʻA e mamahi taupotu tahá, fakamaá ʻi he tuʻunga kovi tahá, ʻa e mafatukituki kotoa ʻo e angahalá . . . —ko e meʻa ia naʻe pau ke Ne fahangahangai mo iá.”16
Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne faingataʻaʻiá ʻi he fakahā ʻo onopōní, ʻo pehē: “ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha lahi tahá, koeʻuhí ko e mamahi pea mo ʻeku toto ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.”17
Ko e Fakaleleí ko ha meʻa ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau fakalelei ki he ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea atonement (fakaleleí), pe “at-one-ment,” ke fakafoki pe foki mai. ʻOku ʻuhinga ia heʻene fekauʻaki mo e fāmilí ke toe fakatahaʻi mo e ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ia ʻe hoko ʻa e mamahi ʻi he māvaé ko e fiefia ʻi he toe fakatahá.
Fakaʻosí, te u vahevahe atu e lea ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká:
“Kapau ʻoku mahino ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá pea tau muimui ki ai, he ʻikai fakafalala hoʻo fiefiá ʻaʻau ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní.”18
ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ko iá pea mo e ʻofa ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisi kuó Ne fai maʻatautolu ʻi hono foaki mai ʻo e Fakaleleí, ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá, maʻatautolu kotoa. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Sēkope 4:12.
2. ʻAlamā 42:8; vakai foki, 2 Nīfai 9:13; ʻAlamā 12:32; 34:9, 16; 41:2; 42:15; Mōsese 6:62.
3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1967, 48. toe liliu ʻene tuʻu fakapalakalafí.
4. 2 Nīfai 9:8, 17.
5. Siosefa Sāmita 1:17.
6. ʻAlamā 42:23.
7. ʻAlamā 42:13.
8. ʻAlamā 34:16.
9. Vakai, ʻAlamā 12:32
10. Mōsese 5:10.
11. Mōsese 5:11.
12. ʻAlamā 34:32.
13. ʻAlamā 34:33.
14. ʻAlamā 34:34.
15. The Mediation and Atonement (1882), 144.
16. Frederic W. Farrar, The Life of Christ (1994), 575.
17. Vakai, T&F 19:18.
18. ʻI he Conference Report, Apr. 1994, 26; pe Ensign, May 1994, 20.