The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
ʻA e Kakai ʻi he Feituʻu Kotoa pē

ʻA e Kakai ʻi he Feituʻu Kotoa pē

ʻEletā Dallin H. Oaks
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku toutou akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku kau e taha kotoa pē ʻi he ngaahi talaʻofa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo nau ʻinasi foki ʻi hono ʻaongá.

ʻEletā Dallin H. Oaks ʻI he fakaafe ʻa e palōfitá he taʻu kuo ʻosí, ne laui miliona e kakai ne nau lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻaonga ia ki ha laui miliona. ʻOku ʻi ai ha tāpuaki ʻo e talangofuá kiate kitautolu taki taha, pea naʻe tupulaki ʻetau ʻiló mo ʻetau fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ē ʻoku fakamoʻoni kiate Ia ʻa e tohí ni.

Naʻe ʻilo mo ha ngaahi meʻa lahi kehe, ka naʻe makatuʻunga pē mei he toko taha laukongá, ʻa e meʻa naʻá ne akó. Ko e meʻa ʻoku tau ako mei ha tohi—tautautefito ki ha fakamatala toputapu—ʻoku meimei ke makatuʻunga pē ia mei heʻetau teuteu ki hono laú—ʻa e holi mo e mateuteu ke akó pea mo ʻetau feongoongoi mo e maama ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.

I.

Ko e taha e ngaahi meʻa ne u ʻilo ʻi hono lau fakamuimui ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko e lahi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānau he puleʻanga kotoa pē. ʻI he vahe ʻuluakí ʻoku fakahīkihikiʻi ai ʻe he tamai ko Līhaí ʻa e ʻEikí, he ʻoku “tōfuhia ʻa e kakai kotoa pē ʻo māmani ʻi [hono] māfimafí, mo e anga-leleí, mo e ʻaloʻofá” (1 Nīfai 1:14). ʻOku toutou akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku kau e taha kotoa pē ʻi he ngaahi talaʻofa ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo nau ʻinasi ʻi hono ʻaongá—ʻo aʻu ki ha taha pē kuo faifaiangé pea moʻui ʻi māmani. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni, ʻoku toʻo hangatonu mei he tohi ko iá:

• “[Ko e] fakaleleí . . . naʻe teuteu talu mei he fokotuʻu ʻo māmaní maʻá e faʻahinga tangata kotoa pē, ʻa ia kuo ʻi ai [talu mei he] hinga ʻa ʻĀtamá, . . . pe ʻe ʻi ai ʻi ha kuonga” (Mōsaia 4:7).

• “Pea . . .ʻi he huhuʻi ʻo e tangatá, ʻa ia naʻe fou mai ʻia Sīsū Kalaisí, . . . ʻe huhuʻi ai ʻa e kakai kotoa pē” (Molomona 9:13).

• “Te ne kātakiʻi ʻa e mamahi ʻa e kakai kotoa pē . . . ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine, . . . pea mo e fānau. . . . Pea te ne kātakiʻi ʻa ʻeni koeʻuhí kae hoko ʻa e toetuʻú ki he kakai fulipē” (2 Nifai 9:21–22).

• “Kuó ne fekau ko ā ki ha niʻihi ke ʻoua naʻa nau maʻu ʻa ʻene fakamoʻuí? . . . ʻIkai; ka kuó ne foaki ia taʻe totongi ki he kakai fulipē; pea . . . ʻoku faingamālie ʻa e kakai fulipē ʻo tatau ʻa e tangata taki taha, pea kuo ʻikai ke taʻofi ha tokotaha” (2 Nīfai 26:27–28).

ʻOku tau toe lau foki “ʻoku totongi ʻe hono taʻataʻá ki he ngaahi angahala ʻanautolu . . . kuo mate [teʻeki ke nau] ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku kau kiate kinautolú, pe ko kinautolu kuo fai taʻe ʻilo ʻa e angahalá” (Mōsaia 3:11). Ko e meimei meʻa tatau pē, kuo “totongi ʻe he taʻataʻa ʻo Kalaisí e angahala ʻa e [fānau īkí]” (Mōsaia 3:16). ʻOku hanga ʻe he akonaki ko ia ʻoku pehē ko e toetuʻú mo e mālohi fakamaʻa ʻo e Fakaleleí ʻoku maʻá e taha kotoa pē, ʻo fakafepakiʻi e pehē ʻoku fakahaofi ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ha niʻihi toko siʻi pē kuo filí. ʻOku fakataumuʻa ʻEne ʻaloʻofá maʻá e taha kotoa. ʻOku fakalahi ʻe he ngaahi akonaki ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo hono ʻaonga fakakātoa ʻo ʻEne Fakaleleí ki he kakai he feituʻu kotoa pē.

II.

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko hotau Fakamoʻuí: “ʻOkú ne fakaafeʻi [ʻa e fānau kotoa ʻa e tangatá] ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu [ʻa ʻene] angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; pea ʻokú ne manatuʻi ʻa e kakai taʻe lotú; pea ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, [ʻa e] Siú mo e Senitailé fakatouʻosi” (2 Nīfai 26:33; vakai foki, ʻAlamā 5:49).

“ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē.” ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa e “tangatá mo e fefiné.” ʻOku toe mahino foki kiate kitautolu ʻa e “ʻuliʻulí pe hinehiná,” ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ki he matakali kotoa pē. Kae fēfē ʻa e “pōpulá mo e tauʻatāiná?” Ko e fakaʻuhinga ki he pōpulá—ʻa e fehangahangai ʻo e tauʻatāiná—ʻoku mahulu hake ia ʻi he ngāue fakatamaioʻeikí pē. ʻOku ʻuhinga ia ke nofo pōpula (haʻisia) ki ha faʻahinga meʻa pē ʻoku faingataʻa ke hao mei ai. ʻOku kau ʻi he pōpulá ʻa kinautolu ko ē ʻoku fakangatangata ʻenau tauʻatāiná koeʻuhí ko ha ngaahi palopalema fakaesino pe fakaeloto. ʻOku kau ʻi he pōpulá ʻa kinautolu ko ē ʻoku maʻunimā ʻe ha faitoʻo konatapu pe faʻahinga tōʻonga tukupau. ʻOku ʻuhinga moʻoni ʻa e pōpulá kiate kinautolu ʻoku fakapōpulaʻi ʻe he angahalá—ʻoku “takatakaiʻi” ʻe he meʻa ʻoku ui ʻe ha akonaki he Tohi ʻa Molomoná “ko e ngaahi haʻi ʻo helí” (ʻAlamā 5:7). ʻOku kau ʻi he pōpulá ʻa kinautolu ko ē ʻoku puke ʻe he ngaahi tala-tukufakaholo pe anga-fakafonua ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, Mātiu 15:3–6; Maʻake 7:7–9; T&F 74:4–7; 93:39). Fakaʻosí, ʻoku toe kau ʻi he pōpulá ʻa kinautolu ʻoku fakangatangata ki he ngaahi ngataʻanga ʻe ha ngaahi fakakaukau hala kehe. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tau malanga ke “fakatauʻatāinaʻi ʻa e pōpulá.”1 Kuo hanga ʻe hotau Fakamoʻuí ʻo “fakaafeʻi . . . e taha kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene anga-leleí,” he “ʻoku ʻikai [ke] ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia” pea “ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

III.

ʻOku maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻa ʻEne talaʻofa te Ne fakahā Ia kiate kinautolú. ʻOku tala mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná:

“ʻOkú ne fakahā ia ʻe ia kiate kinautolu kotoa pē ʻa ia ʻoku tui kiate iá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ʻio, ki he puleʻanga kotoa pē mo e faʻahinga mo e lea mo e kakai, ʻo ne fai ʻa e ngaahi meʻa mana lalahi, mo e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi ngāue fakaofo ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, ʻo fakatatau mo ʻenau tuí” (2 Nīfai 26:13).

Fakatokangaʻi ange ko e ngaahi fakafōtunga ko ʻeni kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí, ʻoku fai ia ki he “puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai.“ ʻOku tau mātaʻia he ʻahó ni hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá ʻi he puleʻanga kotoa pē ʻoku fakangofua ke ngāue ai ʻetau kau faifekaú, ʻo aʻu ki he kakai kuo teʻeki ai ke nau fetuʻutaki ki muʻa mo e tui faka-Kalisitiané.

Hangē ko ʻení, ʻoku tau ʻilo ha ngaahi meʻa lahi kuo fakahā ai ʻe he ʻEikí Ia ki ha kakai tangata mo fefine ʻi he puleʻanga Lūsiá, ne toki vete ange mei he mālohi ʻo e taʻe tui ʻotua faka-kominiusí. Lolotonga hono lau ʻe ha ongo tangata Lūsia ha fakamatala ne fakaangaʻi mo manukiʻi ai e kau Māmongá, ne ueʻi ai kinaua ke na fekumi ki hotau ngaahi feituʻu fakatahaʻangá. Ne na taki taha fetaulaki ai mo e kau faifekaú peá na kau ki he Siasí.

Naʻe ʻi ai ha toketā fakafaitoʻo ʻi Naisīlia naʻá ne misi ʻo sio ki hano kaumeʻa lelei ʻoku lea ki ha haʻofanga. ʻI heʻene tokanga ki aí, naʻá ne fononga atu ʻi ha ʻaho Sāpate ki he kolo naʻe ʻi ai hono kaumeʻá ʻo ne ofo heʻene aʻu atu ʻoku hoko moʻoni e meʻa naʻe hā heʻene misí—ne akoʻi ʻe hono kaumeʻa ha haʻofanga ne ui ko ha uooti, he ko e pīsopé ia. ʻI heʻene mahuʻingaʻia he meʻa naʻá ne fanongo ai heʻene toutou ʻaʻahi ki aí, naʻe akoʻi ai ia mo hono uaifí peá na papitaiso. Hili ha māhina ʻe ua mei ai ne laka hake he toko 30 ʻa e kakai honau koló ne kau ki he Siasí pea naʻe hoko ʻa hono kilīnikí, ko e feituʻu faiʻanga lotú.

Ne u fetaulaki mo ha tangata mei he fakatokelau ʻo ʻInitiá. Naʻe teʻeki ai fanongo ia he hingoa Sīsū Kalaisí, kae tālunga ʻene mamata ai ʻi ha tohi māhina ʻi ha fale ngaohiʻanga sū. Ne taki ia ʻe he Laumālié ʻo ului ki ha siasi faka-Palotisani. Lolotonga haʻane ʻaʻahi ki ha kolisi fakakolo mamaʻo ki mui mai, naʻá ne mamata ai ʻi ha tuʻuaki fekauʻaki mo ha kulupu ʻAmelika ne ui ko e “The BYU Young Ambassadors.” ʻI he lolotonga ʻo ʻenau faivá, ne fakahā ange ʻe ha leʻo ʻi loto ke ʻalu ki he loki tataliʻangá ʻi he tuku ʻa e polokalamá pea ʻe fakahā ange ai ʻe ha tangata kote lanu pulū ʻa e meʻa ke ne faí. Naʻá ne maʻu ʻi he foungá ni ha Tohi ʻa Molomona, ʻo ne lau ia, pea ului ai ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Kuó ne ʻosi hoko ko ha faifekau mo ha pīsope.

Ne ongoʻi ʻe ha kiʻi taʻahine ʻi Taileni haʻane manatu ki ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻI heʻene tupu ʻo lahí, naʻe faʻa lotu mo fefolofolai mo Ia ʻi hono lotó. Ne fetaulaki mo haʻatau ongo faifekau ʻi hono taʻu uofulu tupu siʻí. Ne fakapapauʻi ʻe heʻena ngaahi akonakí ʻa e ongoʻi ʻofa fakafoʻituitui naʻá ne maʻu ki he ʻOtuá ʻi heʻene kei siʻí. Ne papitaiso pea ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Taileni.

Ko e pēseti pē ʻe 5 ʻo e kakai ʻi Kemipōtiá ʻoku tui faka-Kalisitiane. Naʻe ʻi ai ha fāmili ʻi he fonua ko iá ne nau fekumi ki he moʻoní. Lolotonga ha heka pasikala ʻena kiʻi tamasiʻi taʻu 11 kuó ne fakatokangaʻi atu ha kau tangata sote hina mo hēkesi ʻoku nau fakaʻaliʻali ha fakatātā ki ha taha mo fehuʻi ange pe ko hai ia. Naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke tuʻu. Pea ʻi heʻene siofi kinautolú, naʻe ueʻi ia ke pehē ange, “Ko Sīsū Kalaisi ia, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea naʻe hāʻele mai ke fakamoʻui ʻa e tangatá.” Hili ia pea lele leva ia. Ne feʻunga mo ha māhina pea toki ʻilo ia mo hono fāmilí ʻe he kau faifekaú. Ko e ʻahó ni, ʻoku hoko ʻene tangataʻeikí ko e tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná.

ʻI Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne ʻaʻahi mai ai ha fāmili ʻoku toko nima ki ha ʻoupeni hausi ʻo ha falelotu foʻou ʻi Mongikōlia. Ko e taimi ne hū mai ai ʻa e tangataʻeikí ʻi he matapaá “ne hū ha mālohi lahi ʻi hono sinó,” ko ha ongoʻi nonga kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi ki muʻa. Ne tō hono loʻimatá. Peá ne fehuʻi ai ki he kau faifekaú pe ko e hā ʻa e faʻahinga ongo fakaofo ko iá mo e founga te ne lava ai ke toe ongoʻi iá. Ne ʻikai fuoloa, kuo papitaiso kotoa ʻa e fāmilí.3

Ko ha ngaahi sīpinga pē ʻeni ʻe niʻihi. ʻOku kei lauiafe ha ngaahi sīpinga.

IV.

ʻOku toe akoʻi foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná naʻe pekia ʻa e Tupuʻanga maʻongoʻongá “maʻá e kakai fulipē, koeʻuhí ke lava ʻo moʻulaloa ʻa e kakai kotoa pē kiate ia“ (2 Nīfai 9:5). ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻulaloa ki hotau Fakamoʻuí kapau ʻoku fie maʻu ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, kuo pau ke tau talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni kuó Ne ʻomí, kau ai ʻa e tuí, fakatomalá, mo e papitaisó. ʻE makatuʻunga hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi hotau lotó, ʻi heʻetau ngaahi filí mo ʻetau ngaahi ngāué. “Te ne hāʻele mai ki māmani koeʻuhí ke ne fakamoʻui ʻa e kakai fulipē ʻo kapau te nau tokanga ki hono leʻó” (2 Nīfai 9:21).

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga maʻa ʻEne fānaú kotoa pē, pea ʻokú Ne loto ke tau omi kotoa kiate Ia. ʻI he vahe fakaʻosi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku kole mai ai ʻa Molonai ʻo pehē,

“Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe fakalotu kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe fakalotu kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví mo e ʻatamaí mo e mālohí kotoa, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofa kiate kimoutolú ke mou haohaoa ʻia Kalaisi” (Molonai 10:32).

V.

ʻOku fakamatala ʻe he Tohi Tapú ha fefuakavaʻaki ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahame ʻo Ne talaʻofa ange ʻe makatuʻunga ʻiate ia hano tāpuakiʻi ʻo e “ngaahi fāmili” kotoa pē pe “ngaahi puleʻanga” ʻo māmaní (vakai, Sēnesi 12:3; 22:18). Ko e meʻa ko ē ʻoku tau ui ko e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻokú ne fakaava ʻa e matapā ki he ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú “kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻa kimoutolu, pea ta ko e hako ʻo ʻĒpalahame ʻa kimoutolu, ko e fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Kalētia 3:29; vakai foki, ʻĒpalahame 2:10). ʻOku talaʻofa ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau maʻu mo ngāueʻi e fakaafe ʻa e ʻEikí ke “fakatomala mo tui ki hono ʻAló” te nau hoko “ko e kakai fuakava ʻo e ʻEikí” (2 Nīfai 30:2). Ko ha fakamanatu pau ʻeni ʻoku ʻikai totonu ke hanga ʻe he koloaʻiá pe laine tukufakaholó pe ʻe ha toe faʻahinga faingamālie ne fanauʻi kitautolu ki ai, ʻo ʻai ke tau tui ʻoku tau “lelei ange ʻi ha taha kehe” (ʻAlamā 5:54; vakai foki, Sēkope 3:9). ʻOku fekau moʻoni ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke, “ʻOua te mou ʻofa ki ha taha ʻo lahi ange ʻi ha toko taha kehe, pe mahalo ʻe ha tangata ʻokú ne lelei ange ʻi ha tangata kehe” (Mōsaia 23:7).

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe movetevete ha niʻihi ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé “ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmaní” (Teutalōnome 28:25, 37, 64), “‘i he ngaahi [fonua] kotoa pē“, pea mei he “ngataʻanga ʻe taha ʻo māmaní ʻo ʻau ki hono ngataʻanga ʻe tahá. “ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e akonakí ni, ʻo ne fakahā ʻe “fakamovetevete [e hako ʻo ʻĒpalahamé] . . . ki he funga ʻo māmaní kotoa pē, pea . . . ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (1 Nīfai 22:3).

ʻOku tānaki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki heʻetau ʻiló ʻa e founga aʻu atu e ngāue ʻi māmani hotau Fakamoʻuí, ki hono kotoa ʻo ʻene tākanga kuo fakamoveteveteʻí. Ne ʻikai ngata ʻi Heʻene ngāue he potu ʻoku tau ui he taimí ni ko e Hahake Lotolotó, ka ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻEne hā ki he kakai Nīfai ʻo e konitinēniti ko ʻAmeliká (vakai, 3 Nīfai 11–28). Naʻá Ne toe fakahā ai kuo fekauʻi Ia ʻe he Tamaí ke ʻaʻahi ki he fanga sipi kehe ʻoku ʻikai ʻi he fonua ko Selusalemá (vakai, 3 Nīfai 16:1; Sione 10:16). Naʻá Ne toe pehē ai ʻe toe ʻaʻahi ki ha niʻihi kehe “ʻoku teʻeki ai fanongo ki [Hono] leʻó” (vakai, 3 Nīfai 16:2–3). Pea hangē ko hono kikiteʻi ʻi he ngaahi senituli ki muʻá (vakai, 2 Nīfai 29:12), ne fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki Hono kau muimui ʻi ʻAmeliká te Ne “fakahā [Ia]” ki he “faʻahinga ʻo ʻIsilei kuo pulí, he ʻoku ʻikai ke puli ʻa kinautolu ki he Tamaí, he ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e potu kuó ne ʻave ʻa kinautolu ki aí” (3 Nīfai 17:4).

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni maʻongoʻonga ia ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ki he kakai he feituʻu kotoa pē. ʻOkú ne fakahā “te ne fakahā ai ia ʻe ia ki he puleʻanga kotoa pē” (1 Nīfai 13:42). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he palōfita ko Nīfaí, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ʻoku toe ʻi ai mo ha ngaahi puleʻanga lahi ange ʻi he puleʻanga pē ʻe tahá?”

“ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko au ko e ʻEiki ko homou ʻOtuá, kuó u ngaohi ʻa e kakai fulipē, pea ʻoku ou manatuʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi motu ʻo e tahí; pea ʻoku ou pule ʻi he langí ʻi ʻolunga, pea ʻi māmani ʻi lalo; pea ʻoku ou ʻomi ʻeku ngaahi leá ki he fānau ʻa e tangatá, ʻio, ki he puleʻanga kotoa pē ʻo māmani?” (2 Nīfai 29:7).

Ko e meʻa tatau pē, ne akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá “ʻOku tuku mai ʻe he ʻEikí ki he puleʻanga kotoa pē ke nau akonaki ʻaki ʻene folofolá, ʻi honau kakaí, mo ʻenau lea ʻanautolú, ʻio, ʻoku tuku mai ʻi he fakapotopoto ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku ʻaonga ke nau maʻú” (ʻAlamā 29:8).

VI.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakahā ʻe he ʻEikí Ia ki he puleʻanga kotoa peé, ka ʻokú Ne toe fekau ke nau hiki ʻEne ngaahi folofolá:

“ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fakamoʻoni ʻa e puleʻanga ʻe uá ko ha fakamoʻoni ia kiate kimoutolu ko e ʻOtuá au, pea ʻoku ou manatuʻi ʻa e puleʻanga ʻe taha ʻo tatau mo ha taha kehe? Ko ia, ʻoku ou lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau ki ha puleʻanga ʻe taha ʻo hangē ki ha taha kehé. . . .

“. . . He ʻoku ou fekauʻi ʻa e kakai kotoa pē . . . ke nau tohi ʻa e ngaahi lea ʻa ia ʻoku ou lea ʻaki kiate kinautolú. . . .

“He vakai, te u lea ki he kakai Siú, pea te nau tohi ia; pea te u lea foki ki he kakai Nīfaí, pea te nau tohi ia; te u lea foki ki he ngaahi faʻahinga kehe ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻa ia kuó u tataki atu ke mamaʻó, pea te nau tohi ia; pea te u lea foki ki he ngaahi kakai kotoa pē ʻo māmaní, pea te nau tohi ia” (2 Nīfai 29:8, 11–12; vakai foki, 1 Nifai 13:38–39).

ʻIkai ngata ai, ka ʻoku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻe maʻu ʻe he ngaahi faʻahinga ko ʻení ʻa e ngaahi tohi ʻa e faʻahinga ʻe tahá (vakai, 2 Nīfai 29:13).

ʻOku tau pehē ʻi he meʻá ni ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻai ʻa e ngaahi akonaki fakalaumālie kuó Ne tuku ki Heʻene fānaú ʻi he ngaahi fonuá takitaha ke ʻomi ke ʻaonga ki he kakai kotoa pē. ʻE kau heni ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e ʻaʻahi ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki he faʻahinga ʻo ʻIsileli ʻoku pehē kuo puliá pea mo ʻEne ngaahi fakahā ki he hako ʻo ʻĒpalahamé kotoa. ʻOku fakafōtunga ʻe hono maʻu ʻo e Ngaahi Takainga Tohi mei he Tahi Maté (Dead Sea Scrolls) ha taha ʻo e founga ʻe lava ke hoko ai ʻení.

Ko e taimi ʻoku maʻu ai ha ngaahi tohi foʻou—pea fakatatau mo e kikité ʻe hoko ia—ʻoku tau fakaʻamu ke ʻoua naʻa fakasītuʻaʻi kinautolu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ha niʻihi ki he Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí kuo nau ʻosi maʻu ha Tohi Tapu (vakai, 2 Nifai 29:3–10). Pea hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he taha ʻo e kau palōfita ʻi he tohi ko iá, “Koeʻuhí kuó u lea ʻaki ʻa e lea ʻe taha; he ʻoku teʻeki ai ke ʻosi ʻeku ngāué; pea ʻe ʻikai ai pē ke ʻosi ia ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e tangatá” (2 Nīfai 29:9).

Ko e moʻoni, ko e ongoongoleleí ʻoku maʻá e kakai kotoa pē ʻi he potu kotoa pē—ʻi he puleʻanga kotoa pē, mo e kakai fulipē. ʻOku fakaafeʻi ʻa e taha kotoa pē.

ʻOku tau moʻui he kuonga ne muʻaki kikiteʻi ʻe fekau mai ai ʻa e māʻoniʻoní mei he langí pea ʻohake ʻa e moʻoní mei he kelekelé “ke ne tafiʻi ʻa māmani ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí,” pea tānaki mo e kakai filí “mei he potu ʻe fā ʻo māmaní” (Mōsese 7:62). Kuo hoko mai e Tohi ʻa Molomoná ke fakamanatu mai ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ki hono fakalotoʻi ʻo e kakai kotoa pē “ko Sīsuú ko e Kalaisi, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻa ia ʻokú ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (Peesi Talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná). ʻOku ou tānaki atu ai ʻeku fakamoʻoni kiate Ia mo Hono misioná ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. History of the Church, 2:229.

2. Vakai, Gary Browning, Russia and the Restored Gospel, Deseret Book, 1997, p. 22.

3. Ko e ngaahi sīpinga fakaʻosi ko ʻení ne fakahoko mai ia ʻe heʻetau kau palesiteni fakamisiona ʻi Naisīlia, Taileni, Kemipōtia, pea mo Mongikōliá.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy