Palesiteni Gordon B. Hinckley
ʻOku ou fakatauange pē te mou manatuʻi kotoa ʻa e ʻaho Sāpaté ni ne mou fanongo ai ki heʻeku fakamoʻoni ki he ngāue māʻoniʻoni ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou lotua aú. ʻOku ou kole he taimí ni hoʻomou tuí.
ʻI he aʻu ha tangata ki hoku taʻú, ʻokú ne toutou manatu ai ki he meʻa naʻe ʻuhinga ai e aʻu ʻene moʻuí ki he tuʻunga lolotongá.
ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki ha meʻa ʻe taku ʻo pehē ko ha tōʻonga siokita. ʻOku ou fai ia he ko e moʻui ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ko e meʻa ia ʻa e Siasí fakalūkufua. ʻOku siʻi ha meʻa ʻe puli pea ʻikai haʻane ngaahi fakapulipuli. ʻOku ou tui ko ʻeku lea he pongipongi ní ʻe kehe ia mei ha faʻahinga lea kuo mou fanongo ai ki muʻa ʻi he ngaahi konifelenisi lahi ʻa e Siasí.
ʻOku fakatōtōlaʻā pē ʻeku moʻuí. Ko ʻeku moʻuí ʻoku ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEikí. Hangē ko ia ʻoku meaʻi ʻe hamou tokolahi, ne toki fai ha tafa lahi kiate au. Ko e fuofua taimi ia he taʻu ko ʻeni ʻe 95 ʻo ʻeku moʻuí ke u tokoto ai ʻi falemahaki. ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atu ke fai ia ʻe ha taha. Naʻe pehē ʻe he toketaá ʻoku teʻeki ai pē ʻosi e palopalemá.
ʻOku ou fakaaʻuaʻu atu ʻeni ki hoku taʻu 96. ʻOku ou toʻo e faingamālié ni lolotonga ʻeku maʻu iá, ke u fakahaaʻi ʻaki ʻeku fakamālō mo e houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻakú.
ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi fili ʻi heʻetau fononga he moʻuí; ko e niʻihi ʻoku hā mai ʻe maʻu ai ha koloaʻia mo ha tuʻumālie; pea niʻihi ʻoku ʻikai hā ngali lelei. Ka kuo tokaimaʻananga mo tataki ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi filí, neongo naʻe ʻikai hāsino maʻu pē ia he taimi kotoa.
ʻOku ou manatu ki he fakalea ʻa e maau ʻa Lōpeti Folosí, ʻa e Hala Kuo Teʻeki Fouá, ʻa ia ʻoku fakaʻosi peheni:
“ʻI he fetaulakiʻanga ʻo ha ongo hala he vaoʻakaú,
Ne u fili ai e hala ne ʻikai lahi ai ha ʻalú,
Pea kuo hoko ai e liliu kotoa pē kiate aú.”
(The Poetry of Robert Frost, ed., Edward Connery Lathem [1969], 105).
ʻOku ou fakakaukau ki he folofola ʻa e ʻEikí: “Kae [fuofua] kumi ʻa kimoutolu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fakalahi ʻaki kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē” (Luke 12:31).
ʻI he taʻu ʻe 48 kuohilí ʻi he konifelenisi ʻi ʻEpelelí, naʻe fuofua fokotuʻu ai au ko ha Taki Māʻolungá. Talu mei he taimi ko iá mo ʻeku lea ʻi he konifelenisi lahi kotoa pē ʻo e Siasí. Kuo lahi hake ai he lea ʻe 200 kuó u fai. Kuó u lea ʻi ha ngaahi kaveinga kehekehe. Ka ko e tefitoʻi kaveinga ʻo ʻeku lea kotoa pē, ko ha fakamoʻoni ki he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ʻaho kimui ní.
Ka kuo ʻi ai ha ngaahi liliu pea ʻoku kei hoko ia. Naʻe mālōlō hoku hoa ʻofaʻanga he taʻu ʻe 67, ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. ʻOku ou ʻofa lahi kiate ia ʻo lahi ange he meʻa te u leaʻakí. Ko ha fefine fakaofo ia naʻe ʻaʻeva ʻi hoku tafaʻakí ʻi ha feohi haohaoa ʻo laka hake ʻi ha vahe tolu ʻe ua ʻo ha senituli. ʻI heʻeku manatu atu ki heʻeku moʻuí, ʻoku ou fai ia ʻi he ofo mo e fakatumutumu. Ko e meʻa lelei kotoa pē kuo hoko, ʻo kau ai ʻeku nofo malí, ʻoku makatuʻunga ia mei heʻeku mālohi ʻi he Siasí.
Ne u faingamālie he efiafi ʻe taha ke u vakaiʻi ai ha lisi teʻeki kakato ʻo ha ngaahi sosaieti mo e ngaahi kautaha kuo nau fakalāngilangiʻi au, koeʻuhí pē ko ʻeku mālohi he Siasí. Kuo tokolahi ha kau Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, kuo nau omi ki he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí. ʻOku ʻi he holisi ʻi hoku ʻōfisí ha laʻitā ʻoʻoku ʻoku ou foaki ai ha Tohi ʻa Molomona kia Palesiteni Lōni Leikeni. ʻI heʻeku tukuʻanga tohí, ʻoku ʻi ai ʻa e Mētali Fakapalesiteni ʻo e Tauʻatāiná ne foaki mai kiate au ʻe Palesiteni Pusei. Kuo tuʻo lahi ʻeku ʻalu ki he Uaiti Hausí. Kuó u talitali mo feohi mo ha kau palēmia mo ha kau ʻamipasitoa ʻo ha ngaahi puleʻanga lahi, ʻo kau ai ʻa e Palēmia ko Makeleta Fetisā mo Hāloti Mekimīleni ʻo Pilitāniá.
Kuó u ʻiloʻi mo ngāue fakataha mo e Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí talu meia Palesiteni Kalānite ʻo aʻu kia Hauati W. Hanitā. Kuó u ʻiloʻi mo ʻofaʻi e Kau Taki Māʻolungá he ngaahi taʻu lahi ʻaupito ko ʻení.
ʻOku ou kei feinga ke ngāue ki he ngaahi tohi mo e ngaahi ngāue fakameaʻa lahi kuó u tānaki he ngaahi taʻu kuohilí. ʻI heʻeku fai iá, ne u maʻu ai ha tohinoa mei he taʻu 1951 ki he 1954. Ko e taimi ia ne u tokoni palesiteni siteiki aí pea teʻeki uiuiʻi au ko ha Taki Māʻolungá.
ʻI heʻeku lau e tohinoa motuʻa ko ʻení, ne u manatu loto houngaʻia ai ki he angaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku maheni lelei kotoa ai mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. He ʻikai lava ʻo toe maʻu ha faingamālie pehē ia he taimí ni ʻe ha taha he kuo tupu ʻo lahi ange ʻa e Siasí.
ʻOku ʻi he tohinoá ha fakamatala hangē ko ʻení:
“Aho 11 ʻo Māʻasi, 1953—Ne u talanoa mo Palesiteni Makei ki he polokalama ʻo e konifelenisi ʻi ʻEpelelí maʻá e kau palesiteni fakamisioná.
“Tuʻapulelulu, 19 ʻo Māʻasí—Kole mai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ke u maʻu mai ha taha ʻo e Kau Takí ke ne fakatātaaʻi e anga hono fakahoko e konifelenisi ʻa e kau faifekaú he pō Tokonakí. . . . ʻOku ou tui ʻoku totonu ke fai ia ʻe Sipenisā W. Kimipolo pe ko Maʻake E. Pitasoni.
“Tuʻapulelulu, 26 ʻo Māʻasí—Naʻe fai ʻe Palesiteni Makei ha talanoa mālie. Naʻá ne pehē, ʻ Naʻe ʻi ai ha tangata naʻe lahi hono konga ʻapí. ʻI heʻene hoholo ʻo motuʻá, naʻe fuʻu lahi kiate ia e kelekelé. Naʻe ʻi ai haʻane fānau tangata. Naʻá ne ui mai e tamaiki tangatá peá ne talaange kuo pau ke nau hoko atu hono fataki e ngāué. Naʻe tokoto e tamaí ʻo mālōlo. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ne lue mai ki he ngoueʻangá. Naʻe talaange ʻe hono ngaahi fohá ke foki he naʻe ʻikai ke nau fie maʻu ʻene tokoní. Naʻá ne pehē, “Ko hoku ʻata ʻi he fāmá ni, ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi hoʻomou ngāué kotoa.” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei, naʻe fakafofongaʻi mai ʻe he tamai he talanoá ʻa Palesiteni Sitīveni L. Lisiate naʻe mahamahakí, ka naʻe fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻe Palesiteni Makei ʻene tokoní mo hona mahení.”
“Falaite, 3 ʻEpeleli, 1953—ʻAlu ki ha fakataha he temipalé mo e kau Taki Māʻolungá mo e kau palesiteni fakamisioná mei he 9 pongipongí ki he 3:30 efiafí. Naʻe lea ai ha kau palesiteni ʻe toko 30 tupu. Ne nau fie maʻu kotoa pē ha kau faifekau toko lahi ange. Lelei kotoa pē ʻenau fakalakalaká.
“Tūsite, 14 ʻEpelelí—ʻI ʻōfisi ʻa Palesiteni Lisiate, ʻo talanoa lelei mo ia. Naʻe hā ongosia mo vaivaia. ʻOku ou ongoʻi kuo fakatolonga ia ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko ha taumuʻa maʻongoʻonga.”
“Mōnite, 20 ʻEpeleli, 1953—Talanoa mālie mo Henelī D. Moila ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.
“15 Siulai 1953—Pekia ʻa ʻAlipate E. Poueni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá hili haʻane puke lahi ʻi ha taʻu ʻe taha. Puli atu ha taha hoku kaungāmeʻá. . . . Ne u maheni lelei mo ia. Ko ha tangata fakapotopoto mo pau. ʻIkai lava ke fakavavevaveʻi pea naʻe ʻikai ʻaupito fakavavevave ia. Fuʻu tokanga ʻaupito—tangata poto makehe pea tui mālohi. Mālōlō e kau fakapotopotó. Ko haku kaungāmeʻa kinautolu. ʻI he kiʻi taimi nounou ko ʻení, kuó u mātā ha kau tangata maʻongoʻonga toko lahi he Siasí kuo omi mo puli atu. Kuó u ngāue vāofi mo maheni lelei mo ha tokolahi ʻo kinautolu. ʻOku hanga ʻe taimi ʻo fakangaloʻi kinautolu. Taʻu ʻe nima mei heni ko e tokosiʻi pē te nau kei manatuʻi e hingoa hangē ko Meliolo, Uitisou, Poueni—ko ha kakai maʻongoʻonga. Kuo pau ke fiemālie ha tangata ʻi heʻene ngāué he ʻaho taki taha, mo ne ʻiloʻi ʻe manatua ia ʻe hono fāmilí peá ne mahuʻinga ki he ʻEikí, pea hili iá, ʻe siʻi ke manatua ia ʻe he toʻu tangata hoko haké.”
Pea ʻoku kei hoko atu e tohinoá. ʻOku ou lau atu iá ke fakatātaaʻi ʻaki ʻa e fetuʻutaki lelei ne u maʻu heʻeku kei talavoú, mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.
Kuó u ʻaʻeva foki heʻeku moʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e fiekaiá mo e masivá mo vahevahe kiate kinautolu ʻeku ʻofá, tokangá mo ʻeku tuí. Kuó u feohi mo ha kau tangata mo ha kau fefine ʻiloa mo ongoongoa mei ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní. ʻOfa pē ne u fakatupu ha liliu ʻi ha taha, ʻi he ngaahi faingamālie ko ʻení.
ʻI heʻeku kei talavoú ʻi hoku taʻu 11, ne u maʻu ai hoku tāpuaki fakapēteliaké mei ha tangata ne teʻeki ke u sio ki ai ki muʻa pe hili ange hoku tāpuakí. Ko ha fakamatala fakaofo ia, ko ha fakamatala fakakikite. ʻOku fakatāutaha pea he ʻikai ke u lau lahi mei ai. Ka ʻoku ʻi ai e fakamatala ko ʻení, “ʻE ongona ho leʻó ʻe he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní pea tuʻunga ʻi hoʻo fakamoʻoní te nau ʻilo ai ki he moʻoní.”
ʻI hono tukuange au mei heʻeku ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní, ne u folau nounou ai ki ʻIulope. Ne u fai ʻeku fakamoʻoní ʻi Lonitoni, ʻi Pealini pea mo Pālesi pea ʻi Uāsingatoni ki mui ange. Ne u pehē loto pē, kuó u fai ʻeku fakamoʻoní he ngaahi kolomuʻa lalahi ko ʻeni ʻo e māmaní pea kuo fakahoko ha konga ʻo hoku tāpuakí.
Ka ko ha konga siʻi pē ia ʻo hono fakakakato hoku tāpuakí. Talu mei ai, kuó u hiki hake hoku leʻó he konitinēniti kotoa pē, ʻi ha ngaahi kolo lalahi mo iiki, mei he tokelaú ki he tongá pea mo e hahaké ki he hihifó ʻi he funga ʻo e māmani ko ʻení—mei Keipitauni ki Sitokaholoma, mei Mosikou ki Tokiō ki Monitulolo, ʻi he kolomuʻa maʻongoʻonga kotoa pē ʻo e māmaní. Ko ha mana kotoa ia.
ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne u kole ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní ke nau toe lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tali ia ʻe ha kakai ʻe laungeau pea aʻu pē ki he lauafé. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá he 1841, “Ne u fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi he funga ʻo e māmaní, pea ko e makatuʻuloto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe toe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá kapau te ne muimui ki hono ngaahi akonakí, ʻo laka ange ʻi ha toe tohi” (History of the Church IV:461).
ʻI heʻetau tali hono moʻoni e fakamatalá ni, ʻoku ou tui kuo hoko ha meʻa fakaofo ki he kakai ʻo e Siasí ni. Kuo fakatokangaʻi ʻenau lau e Tohi ʻa Molomoná lolotonga ʻenau heka pasí, tangutu he loki talitali ʻo e ʻōfisi ʻo e toketaá, pea ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. ʻOku ou tui mo ʻamanaki pē kuo tau toe ofi ange ki he ʻOtuá tupu mei hono lau ʻo e tohí ni.
ʻI Tīsema ʻo e taʻu kuo ʻosí ne tau maʻu faingamālie ai ke fakalāngilangiʻi e taʻu 200 ʻo hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ku kau fakataha mo ʻEletā Pālati ʻi he feituʻu ne fāʻeleʻi aí ʻi Veamoni, kae fonu e fuʻu Senitā Konifelenisí ʻi he Kāingalotú, pea fakaaʻu atu he satelaité ʻa e ngaahi leá kiate kimoutolu, ko e fakaʻapaʻapa ki he palōfita ʻofeina ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni he kuonga fakaʻosí.
Pea ʻe lava pē ke u hoko atu. ʻOku ou toe kole fakamolemole atu heʻeku lea pē ʻiate aú. Ka ʻoku ou fai ia ko e fakahaaʻi ʻeku houngaʻia mo e fakamālō ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, he ko e ngaahi meʻa kotoa ko ʻeni kuo hokó, ko e ola ia ʻo e tuʻuʻanga kuo fokotuʻu ai au ʻe he ʻEikí. ʻOku lōmekina hoku lotó ʻi he houngaʻia mo e ʻofa.
Te u toe fakaongo atu:
I he fetaulakiʻanga ʻo ha ongo hala he vaoʻakaú,
Ne u fili ai e hala ne ʻikai lahi ai ha ʻalú,
Pea kuo hoko ai e liliu kotoa pē kiate aú.”
ʻOfa pē he ʻikai ke mou toʻo ʻeku leá ʻo hangē ko hoku hisitōlia ia ki haku putu. Ka ʻoku ou hanganaki atu ki he faingamālie ke u toe lea ai kiate kimoutolu ʻi ʻOkatopa.
Fakaʻosí, ʻoku ou fakatauange pē te mou manatuʻi kotoa ʻa e ʻaho Sāpate ko ʻeni ne mou fanongo ai ki heʻeku fakamoʻoni ki he ngāue māʻoniʻoni ko ʻeni ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa-hā-mai ne mamata ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá he vaoʻakau ʻi Palemailá, naʻe ʻikai ko ha muna pē. Naʻe hoko moʻoni ia. Naʻe hoko ia ʻi ha hoʻatā mālie. Naʻe folofola ʻa e Tamaí mo e ʻAlo ki he tamasiʻí. Naʻá ne mamata kiate Kinaua ʻokú Na tuʻu hifo ʻi ʻolunga ʻiate ia. Naʻá ne fanongo ki Hona leʻó. Naʻá ne muimui ki Heʻena fakahinohinó.
Ko e ʻEiki toetuʻú naʻe fakafeʻiloaki ʻe Heʻene Tamaí, ʻa e ʻOtua māfimafi ʻo e ʻunivēsí. Ko e fuofua taimi ia ke lekooti ai he hisitōliá ʻa e hā fakataha e Tamaí mo e ʻAló ke mavaeua e puipuí kae fakaava mai ʻa e kuonga fakakōsipeli fakaʻosi ko ʻení, ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.
ʻOku moʻoni e meʻa kotoa pē ne talaki fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná—ko ha ngāue naʻe lekooti ʻe he kau palōfita ne moʻui he kuonga muʻá pea kuo ʻomi ʻenau ngaahi leá ke “fakamahino ki he Siú mo e Senitaile ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻa ia ʻokú ne fakahā ia ʻe ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (Tohi ʻa Molomoná, Talamuʻakí).
Kuo toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he nima ʻo Sione Papitaisó mo Pita mo Sēmisi mo Sioné. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi he Siasí ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku felāveʻi mo e moʻui taʻengatá.
Ko ha Palōfita ʻa Siosefa, ko e palōfita maʻongoʻonga ʻo e kuonga fakakōsipelí ni. ʻOku moʻoni e Siasi ko ʻeni ʻoku tauhingoa ki he huafa ʻo e Huhuʻí.
ʻOku ou tuku kiate kimoutolu ʻeku fakamoʻoní, mo ʻeku ʻofa fakatāutaha kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.