The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
“Ko Au Ko e Maama Ke Mou Hiki Haké”

“Ko Au Ko e Maama Ke Mou Hiki Haké”

Susan W. Tanner
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí

Ko ʻetau ngāue [anga faka-Kalaisi] leleí ʻe hā ngali siʻisiʻi, ka ʻi hono fakatahaʻí, ʻe lava ke ne fakahoko ha liliu lahi.

Susan W. Tanner ʻOku ou manatu ki ha konga tupenu ne u tuitui heʻeku kei ʻi he Palaimelí. Naʻe fakalea ʻo pehē: “Te u ʻomi e maama ʻo e ongoongoleleí ki hoku ʻapí.” Ne u fifili, “Ko e hā e mamaa ko iá?” Naʻe fakamatalaʻi lelei ia ʻe Sīsū Kalaisi Heʻene akonaki ki he kau Nīfaí. Naʻá Ne pehē, “Ko ia, hiki hake hoʻomou māmá ke ulo ia ki māmani. Vakai ko au ko e maama ke mou hiki haké—ʻa e meʻa kuo mou mamata ki heʻeku faí” (3 Nīfai 18:24, ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Ko e hā ne mamata ʻa e kau Nīfaí kuó Ne faí, pea te u lava nai ʻo fai e ngaahi meʻa ko iá ʻi ʻapi? ʻI he loto ko ia e kakaí ke Ne toe nofo mo kinautolu ʻo fuoloa atú, naʻá Ne ʻofa ʻiate kinautolu ʻo nofo fuoloa ange. Peá Ne fakamoʻui kinautolu, lotu mo kinautolu, akonekina mo tangi mo kinautolu pea tāpuakiʻi taha taha ʻenau fānaú, fafangaʻi, pea tokangaʻi mo ʻoange ʻa e sākalāmenití ke nau fuakava ke manatua maʻu pē Ia. Ko ʻEne ngāue mo kinautolú naʻe fekauʻaki ia mo hono akoʻi mo tokangaʻi ʻo e taha kotoa pē, pea mo hono fakakakato e ngāue ʻa ʻEne Tamaí ne fekau ke Ne faí. Naʻe ʻikai siokita. ʻI heʻeku ʻilo ʻení, ne kamata ai ʻeku feinga he toenga ʻo ʻeku moʻuí ke ʻomi ʻEne māmá ki ʻapi ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisí.

Naʻe ʻikai faingofua ʻeni. ʻOku ʻikai faʻa fakatokangaʻi e nofo ʻapi leleí. Mahalo naʻa faingofua ke “tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá” (T&F 115:5, ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá), ʻo faingofua ange ia he hoko hoʻo māmá ko ha fuka ki ho fāmili ʻoʻoú. ʻOku ʻikai faʻa ʻilo ʻe he niʻihi kehé ʻetau fai lelei mo vahevahe atu ʻetau māmá ʻi hotau ʻapí. Ka ko ha natula fakaetangata pē ʻa e holi mo e fekumi ia ke fakamāloʻia mo fakatokangaʻí. Naʻe akoʻi ʻe Hilamani hono ongo foha ko Nīfai mo Līhaí, ke na fai e ngaahi ngāue lelei ʻa ʻena ngaahi kui ne tauhingoa kinaua ki aí, “ke ʻoua naʻá mo fai ʻa e ngaahi meʻá ni ke mo pōlepole ai, kae kehe ke mo fai ʻa e ngaahi meʻá ni ke mo tokonaki maʻamoua ha koloa ʻi he langí” (Hilamani 5:8). ʻOku ʻikai totonu ke tau fai ha ngāue lelei koeʻuhí pē ke fakatokangaʻi ai kitautolu.

Naʻe ʻi ai ha taha ʻi he tohi talanoa ʻa Sālesi Tīkeni ko e Bleak House, ko Mīsisi Selipā, naʻá ne fakamatalaʻi ko hono vaivaí ʻa ʻene “angaʻofa ki he kakai faingataʻaʻia he feituʻu mamaʻó.” Ne fuʻu tokanga ia ke tokoni ki he kakai faingataʻaʻia ʻi ha feituʻu mamaʻo, ʻo ne tuli ai ʻe ia ʻa ʻene kiʻi tamasiʻi fōtunga ʻuli mo fakaʻofa ne haʻu ʻo kole tokoni ange kiate iá. Naʻe loto ʻa Mīsisi Selipā ia ke fakapapauʻi ʻoku lahi mo ʻiloʻi ʻene ngāue leleí. (Vakai, Charles Dickens, Bleak House, [1985], 82–87.) Mahalo ʻe lelei ange ki hatau niʻihi ke tau fai ha tokoni afā, kae ʻikai ke tau tokoni ʻi ʻapi. Ko ʻeni, ʻokú na fakatou mahuʻinga pē, ka ko e tokoni ʻi ʻapí ʻa hotau tefitoʻi fatongia taʻengatá. “ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ʻohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino mo fakalaumālié” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49).

ʻOku ou manatuʻi ha tokotaha naʻe fehangahangai hono ʻulungāangá mo e tokotaha he talanoa ʻa Tīkení. Ko Tolofī e tuʻukimuʻa ʻi ha tohi talanoa ʻoku ou manako ai ko e Middlemarch. ʻOku manatuʻi ia he fakaʻosinga e tohí ko ʻene tokoni fakalongolongo mo taʻesiokita ki he fāmilí mo e kaungāmeʻá. ʻOku pehē ai: “Naʻe ʻasi hono ʻulungāangá kotoa ʻi he ngaahi feituʻu ne ʻikai ʻiloa ʻe he kakaí. Ka naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi e tākiekina naʻá ne fai ki he kakai ne nau feohí: he ko e fakautuutu ʻo e lelei ʻa e māmaní, ʻoku fakafalala foki mo ia ʻi he fanga kiʻi ngāue iiki mo leleí; he ko e lelei ʻokú ta tofanga aí, meimei ko e tupu ia mei ha kakai ne nau moʻui tōnunga mo taʻeʻiloa pea ʻoku nau tatoka ʻi ha ngaahi faʻitoka ʻoku ʻikai ʻahia ʻe ha taha” (George Eliot, Middlemarch [1986], 682).

ʻI he ngaahi taʻu ko ʻeni ʻo e teuteú, ko e konga lahi ʻo kimoutolu kau finemuí ʻoku fakamoleki homou taimí ʻi ʻapiako pe ʻi he ngāué ʻa ia ʻoku maʻu ai e fakamāloó, fakalāngilangí, palé, līpine ʻo e ikuná pe ko ha ipu pe sila. ʻI hoʻo hiki mei he tuʻunga ko iá ki he tuʻunga fakafaʻeé, ʻoku ʻi ai ha fuʻu hōloa lahi ʻi he fakamālō mo e fakalāngilangi ko ʻení. Ka ʻoku ʻikai ha tuʻunga te tau maʻu ai ha faingamālie ke ngāue taʻesiokita ʻo hangē ko Kalaisí, ʻo tokangaʻi fakaʻaho ha laungeau ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakatuʻasino, fakaeloto mo fakalaumālie. Te ke ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki homou ʻapí— ʻo ʻikai koeʻuhí ke mamata ki ai e niʻihi kehé, ka ke langaki hake kinautolu—ko ha kau tangata mo ha kau fefine ʻo e mālohí mo e māmá.

Ko ha ngaahi feituʻu fakaekitautolu pē foki ʻa e ʻapí, ko ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa fai ai hotau lelei tahá. ʻOku tau tui ʻi ʻapi mo hotau fāmilí, ʻa hotau ʻulungāanga kovi tahá ʻo fai ia ki he kakai mahuʻinga taha heʻetau moʻuí. ʻOku ou manatuʻi lelei ha pongipongi ʻe taha heʻeku kei taʻu 14. Ki muʻa peá u mavahe ki he akó, ne u ʻita peá u angakovi ki heʻeku mātuʻá mo hoku ngaahi tuongaʻané. Hili ʻeku mavahe mei falé, ne u angalelei ki he fakaʻuli pasí mo anga fakakaumeʻa ki hoku kaungāakó. Ne u ongoʻi e faikehekehe hoku ʻulungāangá pea ne u ongoʻi fakatomala moʻoni. Ne u kole ange ki he faiakó pe ʻe lava ke u kiʻi ʻalu ʻo telefoni ki ʻapi. Ne u kole fakamolemole ki heʻeku faʻeé ʻi hoku ʻulungāangá mo fakahā ange ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻofa mo fakahoungaʻi iá pea mo palōmesi ange te u fai lelei ange ke fakahaaʻi ia.

ʻOku faingataʻa ki hatau tokolahi ke tau nofo taʻe fekeʻikeʻi hotau ʻapí ʻi ha foʻi ʻaho ʻe taha. Naʻe nofo haohaoa ʻa e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí ʻi ha taʻu ʻe 200 pea “naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá. . . . Pea naʻe ʻikai ha femehekaʻaki, pe fetēleni, pe maveuveu pe feʻauaki pe loi pe fakapō pe ha holi kovi ʻe taha; pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo ngaohi ʻe he toʻu kupu ʻo e ʻOtuá” (4 Nīfai 1:15–16).

ʻOku fāʻeleʻi mai hatau niʻihi ki ha fāmili ʻoku ʻi ai haʻanau palopalema faingataʻa moʻoni. Pea ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻoku fepaki mo e ngaahi fāmili leleí. Kuo pau ke tau feinga ke fai ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻa e meʻa ne fai ʻe Kalaisi ki he kau Nīfaí. Hangē ko ia ʻoku akoʻi mai ʻe he Fanongonongo ki Māmani ʻi he Fāmilí, “Ko e fiefia ʻi he moʻui fakafāmilí, ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). Kuo pau ke tau hoko ko e maama ke tokoniʻi hotau fāmilí ʻi hono ikunaʻi ʻo e angahalá, ʻitá, meheká mo e fekeʻikeʻí. ʻE lava ke tau lotu fakataha, tangi mo kinautolu, mo fefakamoʻuiʻaki hotau matakafó pea feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki taʻesiokita.

ʻOku mou teuteu atu kau finemui ke fakamālohia homou ngaahi ʻapi mo e fāmili he kahaʻú ʻaki hono ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki homou ʻapi mo e fāmili lolotongá. ʻE lava ʻe he fanga kiʻi ngāue iiki mo ngali taʻemahuʻingá ʻo fai ha liliu lahi. Ne u lautohi fekauʻaki mo ha fanga kiʻi topukie ʻoku maʻu he ʻū ʻana ʻi Nuʻu Silá. Ko ʻene tuʻu toko tahá, ʻoku siʻisiʻi leva e maama ʻe ʻasi mei aí. Ka ko ʻene ulo ko ia ha lauimiliona ʻi ha ʻaná, ʻoku maamangia ia ʻo lava ke lautohi ai ha taha. ʻOku pehē pē, ko ʻetau ngāue [anga faka-Kalaisi] leleí ʻe hā ngali siʻisiʻi, ka ʻi hono fakatahaʻí, ʻe lava ke ne fakahoko ha liliu lahi. ʻE fakamanatu mai ʻe he kuaeá he pooni ʻa e mahuʻinga hono vahevahe atu ʻetau māmá, ʻi heʻenau hivaʻi ʻa e “Ulo Atú.”

Ko ʻeku maama ko e tuí mo e lotú;
He ʻikai te u fufū ʻeku māmá
Ko e fekau ia mei he ʻEikí.

Ne ʻomi ke u fakaulo ki māmani
Ke vakai [e taha] kotoa ki heʻene uló.
Ulo atu, ulo ngingila;
Ulo atu, kuo hoko e ʻahó.”
(Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 96)

ʻE lava ke tau ulo atu ʻaki ʻetau tokangaʻi hotau kiʻi tuongaʻane valevalé, kai hoʻatā mo ho kiʻi tehiná ʻi ʻapiako, fai e ngāue fakaʻapí, mapuleʻi e fekeʻikeʻí, fiefia he lavameʻa ʻa e niʻihi kehé, vahevahe ha meʻakai lelei, tokangaʻi ha taha ʻoku puke, fai ha kiʻi tohi fakamālō ki he mātuʻá ʻo hili hona piló, fakamolemoleʻi ha faihala pea mo fai ʻetau fakamoʻoní.

Ne u feʻiloaki ʻi Lumēnia mo Lakalaka, ko ha finemui taʻu 17 ne toki kau mai ki he Siasí. Naʻe fakafiefia hono papitaisó he naʻe kau kotoa atu ki ai hono fāmilí. Naʻe ongoʻi ai ʻe heʻene faʻeé mo hono tokouá ʻa e Laumālié peá na loto foki ke fai ange e lēsoni ʻa e kau faifekaú. Naʻe hohaʻa heni e tamaí he naʻá ne ongoʻi hangē kuo mole kotoa hono fāmilí ki he siasi foʻou ko ʻení. Ko ia naʻe ʻikai ke ne fakangofua ia pea naʻe ʻi ai ha ongoʻi feʻitangaki ʻi honau fāmilí. Ka naʻe manatuʻi ʻe Lakalaka naʻá ne fai ha fuakava he papitaisó ke toʻo kiate ia e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne feinga ke hiki hake ʻEne māmá ʻaki ʻene fai e meʻa naʻe mei fai ʻe Sīsuú. Naʻe hoko ko ha taha faʻa fakalelei. Naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. Naʻá ne faiako. Naʻá ne fai fakamoʻui.

Pea iku ʻo molū e loto ʻo ʻene tamaí peá ne fakangofua e niʻihi kehé ke nau ako lahi ange ki he Siasí. Ko ia ne na papitaiso leva. Pea ko e fakafiefia tahá ko e kau e tamai ʻa e fāmilí ki he Siasí. ʻI hono papitaisó, naʻe pehē ʻe he tamaí ne fuoloa e tō kehekehe hono fāmilí. Ka ko ʻeni kuo nau kau ki he tui pē taha mo e papitaiso pē taha, ʻo fetaiaki honau lotó ʻi he uouangataha mo e ʻofa. Naʻá ne fakamālō ki he kau faifekaú mo e kāingalotu ne tokoni kiate kinautolú. Naʻá ne fai ha fakaʻapaʻapa makehe ki hono ʻofefine ko Lakalaká heʻene anga faka-Kalaisi ʻi honau ʻapí lolotonga e taimi faingataʻa ko iá, mo ʻene hoko ko ha taha faʻa fakaleleí, fai fakamoʻuí, faiakó, faʻifaʻitakiʻangá pea mo ha maama ʻo ne ʻomi ai honau fāmilí kotoa ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku mou takitāuhi pē ha maama. ʻI heʻeku vakai atu ki homou fofongá he pooni mo u manatua homou fofongá heʻeku ʻaʻahi atu ki he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou vakai atu ki ha maama mei homou fofongá, “ʻo hangē ko e mata ʻo e kau ʻāngeló” (Hilamani 5:36). ʻI ha māmani ne fakapōpōʻuli ʻi he angahalá, naʻe ulo e fofonga ʻo Nīfai mo Līhaí, ko e ongo foha ʻo Hilamaní, ʻo “fuʻu lahi ʻaupito” (Hilamani 5:36). Naʻe fie maʻu ʻe he kakai ne nau feohí ʻa e maama tatau pē, ko ia ne nau ʻeke ange, “Ko e hā te mau fai koeʻuhí ke ʻave ʻa e ʻao fakapoʻulí ni mei heʻene fakamaluʻaki kitautolú?” (Hilamani 5:40). Naʻe akoʻi kinautolu ke fakatomala mo tui kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻenau fai ʻení, naʻe mavahe atu ʻa e ʻao fakapoʻulí; pea naʻe ʻākilotoa kinautolu ʻe ha maama, ko ha pou afi pea fakafonu kinautolu ʻaki ha fiefia lahi mei he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Hilamani 5:43–45).

ʻI hoʻo vahevahe atu hoʻo māmá, ʻe maʻu foki ai ʻe he niʻihi kehé ha maama lahi ange. ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne fie maʻu hoʻo māmá ʻo lahi ange ia ho fāmilí? ʻOku ou vakai atu kiate kimoutolu kau finemui fakaʻofoʻofa ʻoku malama homou fofongá ʻi he mālohinga ʻo e lolotongá pea mo e ʻamanaki lelei ʻo e kahaʻú ʻi homou ngaahi ʻapí pea ʻi he Siasí foki.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama kuo pau ke tau puke haké. “Ko Ia ʻa e māmá, moʻuí mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Ko Hono halá ʻa e hala ʻoku fakatau ki he fiefiá ʻi he moʻuí ni mo e maama ka hoko maí” (“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 2–3). ʻOfa ke tau takitaha ulo atu ʻi Heʻene māmá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalasí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy