Julie B. Beck
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí
ʻE lava ke ke ʻilo lahi ange ki hoʻo moʻuí mo hoʻo misiona he māmaní pea mo e maama ʻoku ʻiate koé, ʻaki haʻo teuteu ke maʻu mo ako ho tāpuaki fakapēteliaké.
ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne tā tuʻo lahi ʻeku mamata ki he maama ʻa e ʻOtuá ʻi he fofonga ʻo e kau finemuí ʻi ha ngaahi fakataha lotu mei Palāsila ʻo aʻu ki he Tomīnikeni Lepapiliká. Kuó u mamata ki ai ʻi hoʻomou toho e ʻū salioté he halanga ʻo e kau paioniá. Kuó u mamata ki hoʻomou māmá ʻi heʻetau hiva mo vaʻinga he nofo-kemí. Kuó u mamata ki ai ʻi heʻeku ʻaʻahi atu ki ha niʻihi homou ngaahi ʻapí. Kuó u mamata ki he ulo e maama ko ia ʻa e ʻOtuá ʻi he fofonga ʻo e kau finemui he faiʻanga papitaiso ʻo e temipalé mei Mekisikou ki ʻIutaá. Kuo hoko ha liliu ʻiate au mo ha niʻihi tokolahi ko e tupu mei hoʻomou māmá. ʻOku mou maʻu ʻa e māmá he ko e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kimoutolu ʻo e ʻOtuá, ko e “fānau ʻa ha mātuʻa kuo hakeakiʻi”1 pea ʻoku ʻi ai hamou natula faka-ʻOtua mo ha ikuʻanga taʻengata.2 Ne mou maʻu hoʻomou fuofua lēsoní ʻi he maama fakalaumālié mei hoʻomou mātuʻa fakalangí.3 Ne ʻomi kimoutolu ki he māmaní
ke “ʻahiʻahiʻi” ʻa kimoutolu. 4
ʻOku mou ʻi ha kuonga he moʻuí ʻoku fai ai hoʻomou ngaahi fili mahuʻingá. Tupu mei he lahi e ngaahi pōpoaki hala ʻoku lōmakiʻi ʻaki kimoutolu ʻo kau ki homou tupuʻangá, ko ia ʻoku mou fie maʻu ai ha fakahinohino lahi angé. ʻE lava ke ke ʻilo lahi ange ki hoʻo moʻuí mo hoʻo misiona he māmaní pea mo e maama ʻoku ʻiate koé ʻaki haʻo teuteu ke maʻu mo ako ho tāpuaki fakapēteliaké.
ʻOku ʻikai ke mou fuʻu kei siʻi kimoutolu ke ako fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké.5 ʻOku ou fiefia ne maʻu hoku tāpuakí ki muʻa pea tākiekina au ʻe he puputuʻu mo e ngaahi pōpoaki hala ʻi he māmaní. Ne u maʻu ai ha fakapapau mo ha fakafiemālie ʻoku ʻofeina au ʻe he ʻEikí peá Ne ʻafioʻi au pea talu mei he ʻaho ko iá mo e kamata ke u tokanga ange ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá kae ʻikai ko e manakoá.
Ko e kuonga ʻeni ke teuteu pea ke maʻu ai ʻe he kau finemuí honau tāpuaki fakapēteliaké. ʻE lava ke tokoni atu hoʻo pīsopé mo e ongo mātuʻá ʻi hono fili e taimi totonú he ʻoku kehekehe pē ʻa e taʻu motuʻa mo e tuʻunga mateuteu ʻo e tokotaha kotoa pē.6 ʻI he mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo e tāpuaki fakapēteliaké peá ke holi fakamātoato ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻokú ke matuʻotuʻa feʻunga leva ke maʻu ho tāpuakí.7 ʻOku faʻa tatali fuoloa ange ha niʻihi ia kae toki maʻu honau tāpuakí, ʻo nau fakakaukau ʻoku fie maʻu ke nau taau ʻi ha founga makehe ke maʻu ia. Kapau ʻokú ke taau ke maʻu ha lekomeni ke papitaiso ʻi he temipalé, ta ʻoku totonu ke ke taau ke maʻu ha tāpuaki fakapēteliake. ʻOku mahuʻinga ke ke mateuteu ki ho tāpuakí ʻi he ʻaukai mo e lotu, ke ongoʻi fakatōkilalo ho laumālié mo akoʻingofua. ʻOku mahuʻinga ʻaupito hoʻo teuteu fakatāutahá.
ʻI hoʻo maʻu ho tāpuaki fakapēteliaké, ʻokú ke vakai nounou ai ki he taʻengatá. ʻOku kamata ke ke sio ki ha ʻata ʻo e hala ʻoku toka mei muʻá he ʻoku lave ho tāpuakí ki hoʻo taumuʻa mo hono fononga taʻengatá. ʻOku toki ʻilo pē ʻe he pēteliake ʻokú ne ʻoatu ho tāpuakí ʻa e tāpuaki te ke maʻú ʻi he taimi ʻokú ne foaki atu aí. ʻOkú ne fakafalala ki he Laumālié ke fakaleaʻi ia. ʻOku fakahā atu ʻi ho tāpuakí ko hoʻo haʻu mei he fale ʻo ʻIsilelí. Ko ho hohoko fakafāmilí ia pea ko ho hohoko fakafāmilí ʻoku faʻa ui ia ko e faʻahinga. Ko e tukuʻau mai e faʻahinga kotoa pē mei he pēteliake maʻongoʻonga ko ʻĒpalahamé. ʻOku mahuʻinga ʻa e hohoko ʻokú ke kau ki aí. ʻOku ʻuhinga iá he ʻokú ke kau atu ki he ngaahi talaʻofa ne fai kia ʻĒpalahamé, ʻa ia ʻe tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní koeʻuhí ko ia.8
Ko e hohokó ko ha “fetuʻutaki he totó.”9 ʻOku mou hoko moʻoni ai ko ha “fānau . . . ʻa e kau palōfitá”10 ʻoku ʻi ai homou tukufakaholo fakaʻeiʻeiki. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau faʻa pehē ai ko e “toʻu tupu kimoutolu ʻoku ʻi ai hamou tukufakaholo fakaʻeiʻeiki”11 pea ʻoku mou kau ki ha toʻu tangata fakaʻeiʻeiki “kuo fili.”12
Naʻe pehē ʻe haku kaumeʻa: “ʻI heʻeku kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 16, ne kamata ke u ʻilo ai pe ko hai au. Ne u maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké pea talamai ʻoku ou kau ki he fale ʻo ʻIsilelí. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi hono ʻuhingá he taimi ko iá, ka ʻi he ngaahi taʻu hoko aí ne u ʻilo ai ʻoku ou monūʻia lahi ke u tupu tonu mei he kau palōfitá. ʻOku ʻi ai haku tukufakaholo mahuʻinga peá u maʻu mo e ngaahi faingamālie lelei tahá.”
Hangē ko ʻĒpalahamé, ʻokú ke fekumi ki ha tāpuakí ke ke maʻu ai ha ʻilo mo ha fakahinohino lahi ange mei he ʻEikí.13 ʻI hoʻo maʻu ho tāpuakí, te ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ho hingoá. ʻI he fuofua kamata ʻa e Siasí, ne ʻalu ha kakai tokolahi kia Siosefa Sāmita ʻo kole ange ke ne fehuʻi ki he ʻEikí ke ʻomi ha fakahinohino pau kiate kinautolu. ʻOku hoko ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahā ko iá ko ha konga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Hangē ko e fuofua Kāingalotú, ʻe lava ke ke lau ko ho tāpuaki fakapēteliaké ko hoʻo “folofola fakatāutahá”14 ia. ʻOku totonu ke ke tauhi ia ke toputapu pea ʻoua ʻe fakahā ki ha taha makehe mei ho fāmili ofí.15
ʻOku lava ʻa e pēteliaké ʻo vakai atu ki he fakalakalaka mo e ngaahi tūkunga ʻo hoʻo moʻuí peá ne ʻoatu kiate koe ha tāpuaki fekauʻaki mo ia. Naʻe talamai ʻe ha finemui kiate au, “Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ne leaʻaki ʻi hoku tāpuakí ne ʻikai ʻilo ki ai ʻeku mātuʻá.” Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ko e tāpuaki fakapēteliake kotoa pē ko ha “fakahā fakalaumālie mo fakafoʻituitui ia mei he ʻOtuá.” Ko e tāpuaki “ko ha fetuʻu ia ke tau taki taha muimui ki ai, . . . pea ko ha taula ki hotau laumālié.”ʻOkú ne fakahā mai e meʻa te tau lava ʻo aʻusia mo fakahokó.16
Ne pehē ʻe Palesiteni Peeka ko hotau tāpuakí ko ha “[palakalafi] ia mei [heʻetau] tohi ʻo e ngaahi faingamālié.”17 Naʻe ui ʻe Palesiteni Monisoni hotau tāpuakí ko ha “Liahona ʻo e māmá.”18
Koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e tāpuaki fakapēteliaké ke ne talamai ʻa e meʻa kotoa ko ia ʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e tokotaha te ne maʻú, ʻoku totonu ke tau fekumi pea muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ha mahino ʻoku toe lahi angé ki he tūkunga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku hoko maʻu pē ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ko ha fakahinohino ki ha mahino kakato ʻo hotau ikuʻangá mo e ngaahi faingamālié. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai e ngaahi tāpuaki fakapēteliake ia ʻe niʻihi ʻoku ʻikai talamai ia ʻe mali ʻa e tokotaha ko iá pe ʻi ai haʻane fānau, ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻi he ongoongoleleí ke mali ʻi he temipalé pea ke ʻi ai ha fāmili. ʻE lava ke tau muimui pē ʻiate kitautolu ki he ngaahi akonaki ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí taʻe ʻi ai ha fakahinohino fakafoʻituitui.
ʻI heʻeku kei ʻi he ako māʻolungá, naʻe lau ʻe ha taha ʻo e kau fai faleʻí ʻa hoku māká peá ne tui he ʻikai ke ola lelei ʻeku ako he kolisí. Kae hili haʻaku ako ʻi he faʻa lotu ʻa hoku tāpuaki fakapēteliaké, ne u ongoʻi ʻoku ʻikai totonu ke u liʻaki ʻeku taumuʻá. Pea koeʻuhí ne u ʻilo ki he palani ʻa e ʻEikí maʻakú, ko ia ne u ʻamanaki pē ke u laka atu ki muʻa ʻi he loto falala. Ne u ʻiloʻi ʻe lava ke ola lelei ʻeku akó pea ne u maʻu ha tipiloma mei he ʻunivēsití. ʻI heʻetau ʻiloʻi ko hai kitautolú mo e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, ʻoku faingofua ange ai ke fai ha ngaahi fili mahuʻinga fekauʻaki mo e akó, ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea mo e nofo malí. ʻOku faingofua ange ke fakaulo atu ʻetau māmá ki hotau fāmilí, kaungāmeʻá mo e feituʻu kotoa pē.
Naʻe folofola e Fakamoʻuí: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻoku ou tuku kiate kimoutolu ke mou hoko ko e maama ʻo e kakaí ni. ʻOku ʻikai faʻa fakapuliki ha kolo kuo fokotuʻu ʻi ha moʻunga.
“Vakai, ʻoku tutu koā ʻe he tangatá ha teʻelango pea tuku ia ki he lalo puha fuá? ʻOku ʻikai, ka ki he tuʻunga māmá, pea ʻoku ulo ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he falé.
“Ko ia, tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”19
ʻI hoʻo ʻiloʻi ko ia ko hai koé pea mo e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí, he ʻikai ke ke fie fūfuuʻi ʻa hoʻo māmá.
Hangē ko ʻení, he ʻikai ke ke loto ke “fūfuuʻi ʻa hoʻo māmá” ʻaki hoʻo tui ha vala ʻokú ne tukuhifo ho ngeia fakatuʻí. He ʻikai ke ke fakaʻaongaʻi ha lea pe talanoa taʻefeʻunga pe fakaʻuliʻi ho sinó ʻaki ʻa e ngaahi tā tataú pe fai ha ngaahi founga kehe ʻe holoki ai ho tuʻunga ko e ʻofefine ne fāʻeleʻi fakaʻeiʻeiki maí. He ʻikai ke ke fakamaʻamaʻaʻi ho tukufakaholó ʻaki hoʻo ʻai ki ho sinó ha faʻahinga meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki pe fakapōpulá. Pe ko haʻo sio pe fai ha faʻahinga tōʻonga angaʻuli pea holoki ai ho tuʻunga fakaʻeiʻeikí. Te ke fekumi ki he meʻa kotoa pē ʻoku ongoongo lelei, māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe feʻunga mo hono vikivikiʻí 20 he ʻokú ke ʻiloʻi ko e fānau koe ʻa e kau palōfitá ʻoku ʻi ai ho tukufakaholo fakaʻeiʻeiki.
Ko e fānau mahuʻinga kimoutolu ʻo e talaʻofá. Kapau te ke tauhi e ngaahi fono mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea mo fakafanongo ki Hono leʻó, kuó Ne talaʻofa te Ne fokotuʻu koe ke māʻolunga ho hingoá, ngeiá mo e lāngilangí ʻi he ngaahi puleʻangá.21 ʻOku totonu ke ueʻi fakalaumālie koe ho tāpuaki fakapēteliaké ke ke fai ha liliu ʻi hoʻo moʻuí ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí. ʻOku ʻi ho tāpuakí ha ngaahi talaʻofa ʻe lava ke ke toki maʻu pē tuʻunga ʻi hoʻo faivelengá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke faivelenga, he ʻikai lava ke ke ʻamanaki atu ki hano fakahoko ho tāpuakí.
ʻOku fakakaukau e kau finemuí he taimi ʻe niʻihi kuo nau fai ha fehālaaki pea ʻikai ke nau taau ke maʻu ha tāpuaki fakapēteliake pe kuo nau taʻofi kinautolu mei he tāpuaki kuo foaki angé. Manatu, ko e tefitoʻi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko e tui kiate Ia mo Hono mālohi ke huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá. “Oku loto ʻa Sētane ke ke fakakaukau he ʻikai lava ke ke fakatomala, ka ʻoku loi ʻaupito ia!”22 ʻI heʻetau kai e sākalamēnití he uike taki taha, ʻoku tau tukupā ai ke liliu ʻetau moʻuí ke lelei ange. ʻOku totonu ke tau feinga maʻu pē ke hoko ko ha tokotaha foʻou ʻoku hangē ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ui ʻeni ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e “[felakaʻi] ʻi he moʻui foʻoú.”23 Mateuteu ke ke ʻalu ki hoʻo pīsopé ʻo vete ki ai, kapau kuó ke fai ha fehālaaki mamafa ʻe taʻofi ai koe mei haʻo maʻu ho tukufakaholo fakaʻeiʻeikí. Ko ho kaumeʻa ia he hala ʻo e fakatomalá pea kuo vaheʻi ia ke hoko ko ha fakamaau he māmaní ʻo fakafofongaʻi e Fakamoʻuí, ʻa ia ko e Fakamaau Taʻengatá.
ʻOku tatau ʻa e fakatomalá mo e meʻa ʻoku tāmateʻi ʻaki e fehālaakí, ʻa ia te ne lava ʻo tāmateʻi ʻa e vaitohi taumaʻu tahá! ʻOku ʻikai faingofua, ka ʻe malava pē.24 Naʻe folofola ʻa e ʻEikí “Ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”25
Kau finemui, ʻe tokoni atu ho tāpuaki fakapēteliaké ke ke ʻilo ʻoku ʻi ai ho tukufakaholo fakaʻeiʻeiki. ʻI hoʻo tupu ʻo lahi angé, te ke mamata ai ki he hoko ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi kikite ʻi ho tāpuakí. ʻOku ʻi ai ha ngāue mahuʻinga mo fakafiefia ʻoku tokateu mai ʻe he ʻEikí ke ke fai. Ko e taimi ʻeni ke ke “Tuʻu hake [ai] pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka maʻá e ngaahi puleʻangá.”26 “Ko ia, tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”27 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 589.
2. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonogo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa, 2004, 49.
3. Vakai, T&F 138:56.
4. Vakai, ʻĒpalahame 3:25; Bible Dictionary, “Election,” 662.
5. Vakai, “Teaching Children about Patriarchal Blessings,” Ensign, Oct. 1987, 54. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOkú ke teuteuʻi nai hoʻo fānaú ke maʻu [honau tāpuaki fakapēteliaké], pe ʻokú ke tuku pē ke nau toki ʻiloʻi pē? . . . ʻOku ou pehē ʻoku totonu ke kamata talanoa ʻa e faʻē kotoa pē ki heʻene fānaú fekauʻaki mo e tāpuaki fakapēteliaké ʻi he taimi ʻoku nau kei iiki aí koeʻuhí ke nau mateuteu ki ai” (ʻi he Conference report, Manchester England Area Conference, Sune 1976, 23).
6. Vakai, Ezra Taft Benson, Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, (2003) 149.
7. Vakai, Ensign, Oct. 1987, 55.
8. Vakai, Sēnesi 26:4, ʻĒpalahame 2:9.
9. Vakai, Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:248–49.
10. 3 Nīfai 20:25.
11. “Fai Atu ʻa e Ngāué,” Ngaahi Himí, fika 150.
12. 1 Pita 2:9.
13. Vakai, ʻĒpalahame 1:2–3.
14. Sermons and Writings of President Ezra Taft Benson, 149.
15. Vakai, Tuʻu Maʻu ʻI he Tuí: Ko ha Huluhulu Ki he Ongoongoleleí (2004) 138.
16. ʻI he Conference report, ʻOkatopa 1995, 81–82; pe Tūhulu, Sānuali 1996, 73.
17. “Ko e Pēteliake Fakasiteikí,” Liahona, Nōvema 2002, 44.
18. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1986, 83 pe Ensign, Nov. 1986, 67.
19. 3 Nīfai 12:14–16.
20. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13.
21. Vakai, Teutalōnome 26:17–19.
22. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2001), 30.
23. Loma 6:4.
24. Vakai, True to the Faith, 132–135.
25. T&F 58:42.
26. T&F 115:5.
27. 3 Nīfai 12:16.