The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ko Hoʻo Māmá—Ko Ha Fuka Ki he Ngaahi Puleʻangá
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      

Ko Hoʻo Māmá—Ko Ha Fuka Ki he Ngaahi Puleʻangá

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku ou vakai atu ki he maama ʻoku malama mei homou fofongá. Ko e maama ia mei he ʻEikí pea ʻi hoʻo fakaulo mai e maama ko iá, te ne tāpuakiʻi koe mo ha niʻihi toko lahi kehe.

Palesiteni James E. Faust ʻOku tau lāngilangiʻia ke ʻi heni mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ‘a hotau palōfita ʻofeiná pea mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ʻoku tau houngaʻia ai mo ʻofeiná. Ko ha faingamālie lelei ke ʻi heni mo kimoutolu kau finemui pea pehē ki homou kau taki fakaʻofoʻofá.

Ko e kau finemui kimoutolu ʻo e talaʻofa maʻongoʻongá. ʻOku lahi fau e ngāue ke mou fai ‘i hoʻomou moʻuí. Te mou fakahoko ha ngāue lahi ʻi homou ʻapí, Siasí pea ‘i he koló. Ke fai kotoa ʻení, ʻoku fie maʻu ke ke fakatupulaki ha fakamoʻoni pea tui kia Kalaisi, peá ke tokanga taha kia Kalaisi kae ʻikai ko e māmaní. ʻOku mou hoko ko ha ngaahi ʻofefine angatonu ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofeina mo fie tokoniʻi koe.

ʻOku feʻunga moʻoni e kaveinga ʻo e konifelenisí ni: “Tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá.”1 ʻOku ou vakai atu ki he maama ʻoku malama mei homou fofongá. Ko e maama ia mei he ʻEikí pea ʻi hoʻo fakaulo mai e maama ko iá, te ne tāpuakiʻi koe mo ha niʻihi toko lahi kehe.

Ko e maama tatau ʻeni mo ia naʻá ne taki e hala ʻo e kiʻi taʻahine taʻu 15 ko Mele ʻIlisapeti Lōlini mo hono kiʻi tehina taʻu 13 ko Kalolainé ʻi he ʻaho fakapoʻuli mo momoko ko ia ʻi ʻInitipeniteni ʻi Mīsulí. Ko e taʻu 1833 ia pea naʻe hū atu ha kau fakatanga lotoʻita ki he hala ʻo e feituʻú ni ʻo nau tutu ʻa e ʻū ʻapí mo fakahoko ha maumau lahi. Ne nau fou mai he ʻapi ʻo Misa Viliami W. Felipisi, ʻa ia naʻe tuku ai e mīsini pākí. Naʻá ne paaki ʻa e ngaahi fakahā ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe maumauʻi ʻe he kau fakatangá ʻa e mīsini pākí ʻo laku ki he loto halá. Ka ne nau fokotuʻu e ʻū peesi ne pākí ʻi he loto ʻataʻataá ke nau toki tutu ʻamuiange.

Naʻe toitoi ʻa Mele ʻIlisapeti mo Kalolaine ʻi he veʻe ʻaá, ʻo sio ilifia mai pē ki he fakaʻauha ko ʻení. Neongo naʻá ne ilifia, ka naʻe siofi pē ʻe Mele ʻIlisapeti ʻa e ʻū lauʻi peesi mahuʻingá. Naʻá ne lele mai mo hono tehiná mei hona toitoiʻangá ʻo tānaki ʻa e folofolá peá na hola mo ia. Ne sio mai ki ai ha niʻihi ʻo e kau fakatangá pea fekau mai ke na tu’u ange. Ka naʻe lele ʻa e ongo finemui lototoʻá ni ki ha fuʻu ngoue koane ʻo na tokoto ai he kelekelé. Naʻá na fakatoka lelei e ʻū lauʻi peesi ʻo e fakahaá ʻi he vahavahaʻa ʻulu koane loloá peá na tākoto leva ʻi ʻolunga. Naʻe kumi ʻe he kau fakatangá ʻa e ongo tamaikí pea neongo ne mei maʻu kinaua, ka naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi kinaua. Ne faifai pea tuku ʻenau kumí kae hoko atu ʻenau maumau ki he koló.

ʻOku ou tui naʻe hanga ʻe he maama ʻa e ʻEikí ʻo tataki ʻa Mele ʻIlisapeti mo Kalolaine ʻi he meʻa ke na faí mo e feituʻu ke na hao ki aí. Ngaahi tuofāfine, ʻoku ulo atu e maama ko iá maʻamoutolu, pea te ne tataki kimoutolu ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he ongo tautehina Lōlení. Te ne maluʻi koe he taimi ʻoku tuʻunuku mai ai e fakatuʻutāmakí. Hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí, “Te u hoko foki ko hoʻomou maama . . . ; pea te u tofa ʻa e hala ki muʻa ʻiate kimoutolu, ʻo kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú; ko ia, kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú, . . . te mou ʻilo ʻoku tataki ʻa kimoutolu ʻe au.”2

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻe lava ke ke mavahe mei he filí ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe he ongo tautehina Lōlení, ʻo kapau te ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ki he Fakamoʻuí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tupulaki ho mālohinga fakalaumālié. Mahuʻingaʻia ho tuʻunga fakalaumālié pea te ke ʻiloʻi ko ha meʻa fakafiefia ia.

ʻOku mou fie fai pē hoʻomou filí, ka ʻoku totonu ke mou fakahoko ia ʻaki ha fakakaukau taʻengata. ʻI hono fakatahaʻi ho taʻú, taukeí mo hoʻo tuí, te ke maʻu ai ha poto ke fai ha ngaahi fili lelei pea mo totonu. ʻOku ou tui ʻoku mou ʻiloʻi e feituʻu ke maʻu mei ai e tali totonú. Hangē ko e lea ʻa Molomoná, “[ʻOku mou] ʻiloʻi ʻa e maama ke mou faʻa sivi ʻakí, ʻa ia ko e maama ʻa Kalaisí.”3

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u tuʻu ai he fetuʻu ne tutu ai ʻa Soana ʻo ʻAʻaké he taʻu 1431. Ko Soana ʻo ʻAʻaké, ko e taha ia ʻo e kau fefine tuʻukimuʻa he hisitōliá, he naʻá ne toʻo fuka maʻá e kau tau Falaniseé ʻi he Taimi ʻo e Fakapoʻulí (Dark Ages) ki muʻa ʻoku teʻeki ai fakafoki mai e ongoongoleleí. Naʻe maʻu ʻe Sōana ʻa e Maama ʻo Kalaisí peá ne lototoʻa foki ke muimui ki heʻene ueʻí ʻo fakahoko ha fakalakalaka. Ko Sōaná ko ha taʻahine faama ne ʻikai lava ʻo lautohi pe tohi ka naʻe ʻatamai lelei. Ne tupu mei he ngaahi taʻu lahi ʻo e fetauʻaki mo ʻIngilaní ʻa e masiva mo mavahevahe hono fonuá. ʻI hono taʻu 17, naʻá ne ongoʻi ne ʻi ai ha taumuʻa ʻo ʻene moʻuí, ko ia ne mavahe ai mei hono ʻapí, ko e taumuʻa ke tokoni ʻi hono fakatauʻatāinaʻi hono fonua pōpulá. Naʻe fakanatula pē ke manukiʻi ʻe he kakaí ʻa ʻene fakakaukaú mo taku ʻoku meimei faha nai, ka naʻá ne fakalotoa kinautolu he ikuʻangá ke ʻoange ha hoosi mo ha fakafeʻao ke na ō ki he tuʻí.

ʻI he fanongo ʻa e tuʻi kei talavou ʻo Falanisē ko Sālesi Hono VII ʻo kau kia Sōaná, naʻá ne fakakaukau ke siviʻi ia. Naʻá ne fakapuli ko e taha ʻo e kau ʻōfisa he kau taú peá ne tuku ha taha hono kaungāmeʻa fafalé ke ne tangutu he taloní. ʻI he hū mai ʻa Sōana ki he lokí, naʻe ʻikai fuʻu tokanga ia ki he tangata he taloní, ka ne lue hangatonu pē kia Sālesi ʻo punou kiate ia ko hono tuʻí. Naʻe makehe ʻeni ki he tuʻí ko ia naʻá ne tuku ke ne pule ki heʻene kau tau ʻe toko 12,000 tupú. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai fie talangofua kiate ia ʻa e kau tau Falaniseé, ka ʻi heʻenau sio naʻe ola lelei ʻa kinautolu kotoa ne muimui kiate iá kae tō ʻa kinautolu ne ʻikai tokanga kiate iá, ne nau vakai kiate ia ko honau takí.

Naʻe teunga tau hinehina ʻa Sōana ʻo ʻAʻaké peá ne fokotuʻu ʻene fuka pē ʻaʻana ʻo ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kolo ʻo ʻOalení he 1429 ʻa ia ne kapú peá ne ikunaʻi e kau ʻIngilaní ʻi ha fetauʻaki kehe ʻe fā. Naʻe tuʻo ua ʻene kafo ka naʻá ne fakaakeake pē ʻo hoko atu e taú. Naʻe hangē ʻene tuʻutuʻuní ko e tuʻutuʻuni ʻa ha kau mataotao fakakautaú. Naʻá ne laka atu ki he kolo ko Limí ʻo ne tuʻu ʻo puke ʻene heletaá mo e fuká kae fakakalauni ʻa Sālesi ko e tuʻí. Naʻá ne kau he Tau ʻo Pālesí ʻo aʻu ki hono puke ia ʻi Komipiani ʻe he faʻahi ne kau mo ʻIngilaní, ʻo nau fakatau ia ki he kau ʻIngilaní ʻaki ha paʻanga Falanisē (francs) ʻe 16,000. Naʻe tuku pōpula pea hopoʻi ia ʻo pehē naʻá ne tui ki ha tokāteline fakalotu hala pea naʻe tutu ia ʻo ne mate he 1431.

Neongo ko ha ikuʻanga fakamamahi ʻeni, ka ʻoku ʻikai toʻo ai e maʻongoʻonga ia ʻa Sōaná. Naʻá ne lototoʻa feʻunga ke muimui ki he ueʻi fakafoʻituitui ʻoku totonu ke tau maʻú. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e maama moʻoni au ʻoku fakamaama ki he tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki māmaní.” 4

Naʻe hā makehe pē ʻa Sōana ʻo ʻAʻaké ia ki he toenga ʻo e tamaiki fefine he senituli hongofulu mā nimá. Ngaahi tuofāfine, ʻoua te mou manavasiʻi ke hā makehe ʻi hotau senitulí! Kuo pau ke tau makehe he taimi ʻe niʻihi ka tau tauhi maʻu e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí. ʻOku ou toe fakaongo atu, ʻoua ʻe manavasiʻi ke hā makehe, ka ke angalelei ʻi he lelei taha te ke lavá. ʻOku tokanga ha kau finemui ia ʻe niʻihi ki he ʻulungāanga mo e vala ʻoku tui ʻe honau kaungāmeʻá. ʻE lava ke fakatupu e faʻahinga tōʻonga ko iá ʻe ha holi ke tali lelei kita ʻe hoto toʻú. Naʻe ʻikai tokanga ʻa Sōana ʻo ʻAʻaké ia ki he meʻa ne fai ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá, ka ko e meʻa ko ia naʻá ne ʻiloʻi ne totonu ke ne faí.

ʻOku ou vakai ʻi hotau sosaietí he ʻahó ni, ki ha kakai tokolahi ʻoku nau tukuakiʻi e niʻihi kehé ki heʻenau tō-nounoú. Kuó u siofi foki mo kinautolu ko ia ʻoku nau tali honau fatongia fakafoʻituituí, pea ʻoku nau lavameʻa ange kinautolu ʻi he niʻihi ko ia ʻoku tukuakiʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau tō-nounoú mo ʻenau taʻelavameʻá.

ʻE lava ke tau fakaulo atu ʻetau māmá ʻi ha founga lahi. ʻE lava pē ko ha kiʻi malimali. Ne u toki lau ki muí ni ha talanoa ki ha tangata ʻi he tokelauhihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití naʻe faʻa fou atu ʻi ha tauʻanga pasi heʻene ʻalu ki he ngāué. Naʻe kamata ke ne fakatokangaʻi ha finemui ʻi he fānau ne tali ki he pasi akó. Aʻu pē ki he taimi ʻuhá, naʻá ne malimali pē mo taʻataʻalo ange heʻene fakalaka haké. Naʻá ne pehē, “Naʻe pahapahau e finemuí mo sino siʻisiʻi ʻo fakafuofua ko hono taʻu 13. Naʻe uaeaʻi hono nifó pea naʻe lava ke u sio ki heʻene ngingilá he tapua e maama ʻo e meʻalelé.” Naʻe hanga ʻe he fie fakamaheni ʻa e taʻahiné ʻo kamataʻi lelei hono ʻahó pea ko ha meʻa ia naʻe hanganaki atu ki ai.

Ko e tangatá ni ko Hanikeni pea naʻe ʻi ai hano ʻofefine ko Siulolo, ʻa ia ne mei taʻu tatau pē mo e kiʻi taʻahine he tauʻanga pasí. ʻI he ʻaho ʻe taha ne kole ange ai ʻa Siulolo ke ne ʻalu ki ha ʻekitivitī ʻa ha siasi honau feituʻú. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe he kiʻi taʻahine ko Viki he kaungāʻapí. Ko e ʻekitivitií ko e MIA ki muʻa pea toki hoko mai e polokalama ʻa e Kau Finemuí! Naʻe fiefia ʻa Siulolo he MIA pea ʻikai fuoloa kuó ne talaange ki heʻene mātuʻá ʻoku siasi Māmonga ʻa Viki. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo foki mai ʻa Siulolo mei he akó ʻo talaange ʻoku fekau mai ʻe Viki ha ongo talavou—ko ha ongo faifekau—ke na fakamatala ki he fāmilí ʻo fekauʻaki mo e Siasí.

Naʻe aʻu mai e ongo ʻeletaá ʻo akoʻi ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo Siosefa Sāmita peá na fai ʻena fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo Toe Fakafoki maí. Ne kamata leva ke nau lau fakafāmili ʻa e folofola foʻoú ni pea ne nau mahuʻingaʻia ai. Ne faifai pea feʻiloaki ʻa Misa Henikeni mo Viki. Ko e kiʻi taʻahine fofonga malimali ia naʻá ne toutou sio ki ai he tauʻanga pasí. Naʻe ʻi ai ʻa Viki he taimi ne papitaiso ai ia mo ha toko ua ʻi hono fāmilí.

ʻI heʻetau vakai atu ki he tōʻonga ʻa Vikí mo e toʻu tupu kehé, naʻe fakalotoa ʻa e ongo mātuʻa Henikení “ko e faingamālie lelei taha ki he ngāue fakafaifekaú ʻoku maʻu ia ʻe he toʻu tupu ʻo e Siasí.” Talu mei ai mo e hoko ʻa e ongo mātuʻá ni ko ha ongo faifekau. ʻOkú na fakafalala ki he hingoa ʻoku ʻoange ʻe he kāingalotú pea mo e tā sīpinga lelei ʻa e toʻu tupú. Naʻe hanga ʻe Viki—ʻa e kiʻi taʻahine ne malimali maʻu pē he tauʻanga pasí, neongo naʻe ʻuha—ʻo liliu ʻenau moʻuí ʻo taʻe ngata.5

ʻE lava ke mou hoko ko ha kaumeʻa ki ha taha, neongo kapau ko ha malimali pē. Hangē ko Vikí, ʻe lava ke malama ʻi ho fofongá ʻa e huelo ʻo e laʻā ʻi ho lotó. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ʻo kau ki ha “fefine naʻá ne teunga ʻaki e laʻaá pea mo e māhiná ʻi hono vaʻé.” 6 ʻE lava ke hoko pehē pē ʻa kimoutolu kau finemuí, ʻo toʻo holo ʻa e māmá. ʻI he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻo kau ki he kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú7 naʻe takitāuhi e finemui kotoa ʻi he maama. ʻOku mahino mai ʻa hono ʻuhinga fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e talanoá ni. ʻE lava ke fakatau mai ha lolo mei he māketí. Ka ʻoku ʻikai fakatau ʻa e lolo fakalaumālié ia, pea ʻoku tātānaki pē ia ʻi heʻetau ngāue lelei fakaʻahó.

ʻOku fakamatala e talanoá ki he tatali kotoa e kau finemuí ni ki he tangata taʻané. Naʻe haʻu e tangata taʻané kuo fuoloa e poʻulí, ʻi he taimi ne ʻikai ʻamanaki ki ai ha tahá. Naʻe tuʻuapō pea ne ʻosi e lolo ʻa e toko nima valé. Mahalo te mou fifili pe ko e hā naʻe ʻikai fie vahevahe ai ʻe he kau taupoʻou potó ʻenau loló ki he toengá. Naʻe ʻikai koeʻuhí ko haʻanau siokita. Ka ʻoku ʻikai lava ke vavahe holo ʻa e mateuteu fakalaumālié ia he taimi pē ko iá he ʻoku tau takitaha fakafonu ʻetau māmá ʻi he tulutā ki he tulutā ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo e tulutā loló he ngaahi taʻu kuohilí ʻo ne pehē:

“ʻOku ʻi ai ha lolo ʻokú ne kei fakaulo pē ʻa e ongoongoleleí. Ko e faʻahinga ʻe taha ʻo e loló ko e lotu fakafāmilí. ʻOkú ne hulungia kitautolu ke tau makehe mo fiefia ka ʻoku faingataʻa ke maʻu ia he tuʻuapoó. He ʻikai lava ke moʻui fuoloa e māmá ia ʻi he tulutā pē ʻe taha pe uá. . . .

“Ko ha lolo ʻe taha ʻa e ʻaukaí. ʻOku fuʻu tōmui ke toki fakatonutonu ʻetau moʻuí ʻi he tuʻuapō fakaʻosí ko e teuteu atu ki he ʻaho lahi ʻo e ʻEikí. . . .

“Ko e lolo ʻe taha ʻoku ʻikai maʻu tuʻuapoó, ʻa e lolo ko ia ko e ngāue tokoni ʻi ʻapí. Ko e lolo maʻungataʻa ko ʻení ʻoku tātānaki ia ʻo fakafou he ʻaʻahi ki he mahakí, mo e fakahoko atu ʻo ha tokoní. . . .

“ʻOku ʻi ai mo ha lolo ʻoku tau fie maʻu—ʻo tatau pē ki he tuʻumālie pe masiva, mahaki pe moʻui lelei. ʻOku ngingila hono uló pea toe fakautuutu he lahi hono fakaʻaongaʻí. Ko e lahi ange ʻetau fakaʻaongaʻí, ko e lahi ange ia e lolo ʻoku toé. ʻOku faingofua hono fakatau maí ʻi he ʻahó ka ʻoku ʻikai maʻu poʻuli ia. Ko e lolo ʻeni ʻo e vahehongofulú.

“ʻOku ʻi ai ha lolo mahuʻinga fau . . . ʻe taha kapau he ʻikai tānaki atu ia ki he ʻū lolo kehé, he ʻikai vela ha vavae ia ai. Ka ʻikai e loló ni, ʻe poipoila mo mate e maama kotoa pē mei he ʻū lolo kehé. Ko e lolo ʻeni ʻo e angamaʻá.”8

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ko e tokolahi ʻo kimoutolu ne mou lingi ha lolo ki hoʻomou māmá he taʻu kuo ʻosí ʻi hono fakatukupaaʻi kimoutolu ʻe Palesiteni Hingikelī ke lau e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke hokohoko atu hoʻomou fai iá he taimi kotoa pē te mou lau ai e folofolá, kai e sākalamēnití mo fai hoʻo lotu fakaʻahó. Pea ʻi hoʻomou taki taha lingi ha lolo ki hoʻomou māmá, te mou hoko ai ko ha “fuka ki he ngaahi puleʻangá.”

ʻOku totonu ke fakaivia kitautolu ʻe he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ke “tuʻu hake pea ulo atu ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá.” ʻOku tokateu mai ha ngaahi faingamālie ke mou fakahoko. ʻE hoko atu pē fakalakalaka ʻa e tekinolosiá. Ko e ngaahi faingamālie ke fakahaaʻi ai ho talēnitá, ʻe lava ke mahulu hake ia he meʻa naʻá ke ʻamanaki atu ki aí. Te mou fetaulaki mo ha ngaahi faingataʻa, ka te mou lava ʻo maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono fai e meʻa kotoa pē ʻoku mou ʻilo ʻoku totonú. Te mou fie maʻu ʻa e tuí mo e loto fakapapaú ke ʻiloʻi ʻaki homou tuʻunga ʻi he māmaní, ka te mou lava ʻo fai ia ʻo ka mou kātaki fuoloa pea tokoni atu ʻa e ʻEikí.

ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní, ʻe lava ke mou maʻu ʻa Hono natula faka-ʻOtuá. 9 ʻOku ʻosi fakatoka ia ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku mou taki taha maʻu ha meʻafoaki makehe mei heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku makehe ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ki he tuʻunga fakafinemuí. ʻI hoʻomou tanumaki e ngaahi meʻafoaki ko ʻení, ʻe tupulaki ai homou mālohí, taumuʻá mo e tuʻunga fakaʻeiʻeikí.

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá. Ko ʻEne kau ngāue kotoa kitautolu. ʻOkú Ne tokangaʻi kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau lavameʻa. ʻOku ʻi ai hatau fatongia he ngāue māʻoniʻoni ko ʻení ke fakakakato, neongo kapau ʻoku hā ngali siʻisiʻi mo taʻemahino.

ʻE kau finemui, ʻoku ou fakatauange pē mo lotua ke ʻiate kimoutolu e ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻEikí, ke ne tokoniʻi mo tokangaʻi kimoutolu. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke fakamālohia mo fakatupulekina kimoutolu pea ke mou maʻu ʻa e fiefiá mo e nongá, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. T&F 115:5.

2. 1 Nīfai 17:13.

3. Molonai 7:18.

4. T&F 93:2.

5. Vakai, C. S. Hankins, “The Bus Stop,” New Era, April 1991, 26.

6. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Fakahā 12:1.

7. Vakai, Mātiu 25:1–13.

8. ʻI he “Gospelʻs Rare Oils Difficult to ‘Obtain at Midnight’,”Church News, May 13, 1995, 14.

9. Vakai, 2 Pita 1:4.

 
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy