The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí

Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Tau fakapapauʻi muʻa he taimí ni ke tau muimui ʻi he hala hangatonu ko ia ʻoku tau aʻu ai ki ʻapi ki heʻetau Tamaí.

Palesiteni Thomas S. Monson ʻI haʻaku folau ki he ʻotu motu fakaʻofoʻofa ʻo Tongá he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi ha fatongia, ne u ʻaʻahi ai ki hotau ʻapiako ʻo e Siasí ko e Ako Māʻolunga Liahoná, ʻa ia ne akoʻi ai e toʻu tupú ʻe ha kau faiako ne nau fehokotaki ʻi he tuí—ʻo nau fai ha akoʻi fakaʻatamai mo ha teuteu ki he moʻuí. ʻI he ʻaho ko iá ne u hū atu ai ki ha lokiako ʻo u fakatokangaʻi e tokanga taha e fānaú ki heʻenau faiako Tongá. Naʻe tuku tāpuniʻi pē ʻenau ʻū pepa akó ʻi honau funga tesí. Naʻá ne pukepuke ha mounu fōtunga ngalikehe ne ngaohi mei ha foʻi maka fuopotopoto mo ha ngaahi foʻi ngeʻesi fingota. Ne u ʻilo ai ko ha maka feke ʻeni pe tauhele feke. ʻOku hoko foki ʻa e feké ʻi Tonga ko ha meʻatokoni ifo moʻoni.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he faiakó ʻoku ʻaʻalo fakaoloolo atu e kau toutai Tongá he hakaú ʻaki honau nima ʻe taha, ka nau lulululu hifo e makafeké ki loto tahi ʻaki honau nima ʻe tahá. ʻOku ʻoho hake leva ha feke mei hono ʻanaʻi maká ʻo pukeʻi ʻa e tauhelé, ʻo ne pehē ko ha foʻi kai lelei. Koeʻuhí ko e maʻu ko ia e piki ʻa e feké mo e ʻikai ke ne toe loto ke tukuange ʻa ʻene koloa mahuʻingá, ʻoku fusiʻi hake leva ia ʻe he kau toutaí ki he loto pōpaó.

Naʻe faingofua pē hono tuhuʻi ange ʻe he faiakó ki he toʻu tupu tokanga mo vēkeveké ni kuo faʻu ʻe he taha angakoví—ko Sētane—ha makafeke ke ne tauheleʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku taʻe tokangá ʻo maʻu honau ikuʻangá.

ʻOku ʻākilotoa kitautolu he ʻahó ni ʻe ha ngaahi maka-feke ʻoku lulululu mai ʻe he taha angakoví ʻi heʻene feinga ke fakatauveleʻi mo puke ʻaki kitautolú. Ko hono pukeʻí pē, ʻoku faingataʻa fau e faʻahinga makafeke ia ko iá—pea ʻikai faʻa malava—ke toe tukuange. Kuo pau ke tau ʻiloʻi kinautolu pea tau tuʻumaʻu ʻi hono fakapapauʻi ke tau fakaʻehiʻehi mei aí ka tau hao.

ʻOku faʻa ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻa e maka-feke ʻo e angaʻulí. Meimei ko e feituʻu kotoa pē ʻoku tau tafoki ki aí, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau loto ke tau tui ʻoku tali lelei pē ʻa e angaʻulí ia he taimí ni. ʻOku ou fakakaukau ki he potufolofolá ni: “ʻE malaʻia ʻa kinautolu ʻoku ui ʻa e koví ko e lelei mo e leleí ko e kovi, ʻa kinautolu ʻoku fokotuʻu ʻa e poʻulí ko e maama mo e māmá ko e poʻuli.”1 Ko e faʻahinga makafeke ia ʻo e angaʻulí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku mahuʻinga ange ʻa e angamaʻá mo e anga māʻoniʻoní ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻI he hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, manatuʻi e naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene pehē, “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangatá: ka ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolú ʻi he meʻa te mou faí, ka ʻi he ʻahiʻahí ʻe tofa foki ʻe ia ʻa e hala ke hao koeʻuhí ke mou faʻa kātakiʻi ia.”2

Hokó, ʻoku fakaʻaliʻali mai foki ʻe he tokotaha angakoví kiate kitautolu ʻa e makafeke ʻo e ponokalafí. ʻOkú ne loto ke tau tui ʻoku ʻikai hano maumau ʻo e sio ponokalafí. Meʻa tonu moʻoni ko e taʻanga ia ʻa ʻAlekisānita Poupi ʻi he “Essay on Man”:

Ko e angahalá ko ha fili fakamanavahē iá,
ʻE fehiʻanekinaʻi kapau te u sio kiate ia;
Ka ʻo ka faʻa siofi, mo maheni mo hono fōtungá,
ʻOku tau ʻuluaki kātakiʻi, ʻofeina pea fāʻofua ʻiate ia.3

ʻOku ʻi ai ha kau faipulusi mo ha kau faipaaki kuo fakatefito pē ʻenau ngāué ʻi hono paaki fakaʻaho ʻo ha ʻata ponokalafi ʻe laui miliona. ʻOku ʻikai lau ha fakamole ia ki hono faʻu ʻo ha meʻa ʻe pau ke mamataʻi pea mo toutou siofi. Ko e taha ʻo e maʻuʻanga ponokalafi faingofua taha he ʻaho ní, ko e ʻInitanetí, ʻa ia ko hono fakamoʻui pē ʻo ha komipiuta peá te faʻiteliha he ʻalu ki he feituʻu ʻo e ponokalafí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku ou manavasiʻi naʻa ʻoku lolotonga hoko ʻeni ʻi ha niʻihi homou ngaahi ʻapí. Ko e meʻa fulikivanu ʻaupito ʻeni. ʻOku ʻuli mo fakalielia ia. ʻOku fakatauele ia mo ne fakatupu hano ʻulungāanga ʻaki. Te ne taki atu [kimoutolu] ʻi he hala ki he ʻauhá ʻo hangē ko e ngaahi meʻa kehe ʻoku hoko ʻi he māmani ko ʻení. Ko e kākā kovi ia ʻoku koloaʻia ai e kakai ʻoku nau tuʻuaki atu iá, kae fakamasivaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻí.”4

ʻOku toe ʻuli ai pē foki mo e tokotaha ʻokú ne faʻu e faivá, fai polokalama televīsoné pea mo kinautolu ʻoku nau tuʻuaki e ponokalafí. Kuo fuoloa e mole atu e mapuleʻi kita ʻa ia naʻe lava he kuohilí. Ko e meʻa leva ʻoku kumiá ʻa e meʻa ʻoku pehē koā ʻoku hoko tonú, pea ko hono olá leva ko hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he fulikivanu ko ʻení.

Fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻoku fōtunga tatau mo e ponokalafí. Te ne fakaongonoaʻi e laumālié mo keina e konisēnisí. ʻOku talamai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke fakamāmaʻí, ʻoku ʻikai ke tupu ia mei he ʻOtuá pea ko e fakapoʻulí ia.”5 ʻOku pehē ʻa e ponokalafí.

ʻOku ou hoko atu ki he makafeke ʻo e faitoʻo konatapú, kau ai e kavamālohí. Ko ʻene maʻu pē kita ʻe he makafeke ko ʻení, ʻoku faingataʻa moʻoni ke tukuange. ʻOku hanga ʻe he faitoʻo konatapú mo e kava-mālohí ʻo ʻai ke puputuʻu e fakakaukaú, toʻo e mapuleʻi kitá, maumauʻi e ngaahi fāmilí mo e ngaahi fakaʻānauá pea mo fakanounouʻi e moʻuí. ʻOku maʻu kinaua he feituʻu kotoa pē pea ʻoku fokotuʻu atu pē ia he hala ʻo e toʻu tupu te nau ala fakaʻaongaʻí.

ʻOku tau taki taha ʻa e sino kuo foaki mai ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa. Kuo fekauʻi mai ke tau tokangaʻi ia. Te tau ngaohikoviʻi pe fakalaveaʻi nai hotau sinó pea ʻikai ke ʻekea ia meiate kitautolu? He ʻikai lava ia! Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? . . .

“Ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu.”6 ʻOfa ke tau tauhi hotau sinó–ʻa hotau temipalé—ke feʻunga mo maʻa pea ʻataʻatā mei he ngaahi meʻa te ne maumauʻi ʻetau moʻui lelei fakatuʻasino, fakaeloto mo fakalaumālié.

Ko e makafeke fakaʻosi ʻoku ou fie lave ki ai he ʻaho ní, te ne lava ʻo maumauʻi ʻetau ongoʻi loto falalá, maumauʻi ʻetau fetuʻutakí pea tau iku ai ki ha ngaahi tūkunga faingataʻa moʻoni. Ko e maka-feke ia ʻo e fakamoʻua tōtuʻá. Ko ha natula fakaetangata foki ke te fiemaʻu e ngaahi meʻa ko ia te tau ʻiloa mo tokaʻi ai kitautolú. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku faingofua ai e noó. ʻE lava ke tau fakatau mai ha faʻahinga meʻa pē ʻaki haʻatau fakaʻaongaʻi ha kaati fakamoʻua pe fai ha nō. ʻOku fuʻu ongoongoa ʻa e nō paʻanga ʻaki e ʻapí, ʻa ia ko e paʻanga ʻoku noó, ʻoku lahi tatau ia mo e mahuʻinga ʻo e ʻapí. Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻí, ʻoku tatau ʻa e nō paʻanga ʻaki ʻo e ʻapí mo e mōkesi hono uá. ʻE ʻi ai e ʻaho te tau utu ai e nunuʻa ʻo e moʻui ʻo hulu ange he meʻa ʻoku tau maʻú.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ko ia ko e koloa ʻo e ʻaneafí ko e fie maʻu vivili ia ʻo e ʻaho ní. ʻOku lau pē ia ko ha fiemaʻu vivili kapau ʻoku tau ʻai ke pehē. ʻOku fai ʻe ha tokolahi ha fakamoʻua ʻe taimi fuoloa hono totongi fakafokí, pea nau toki hahaka hake ʻi he hoko ha liliu: ʻo puke pe lavea ha kakai, hōloa pe mate ha ngaahi kautaha, mole ha ngāue pe ko e tō mai ha fakatamaki fakanatula. ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai lava ke fai ai hano totongi fakafoki ʻo ha moʻua lalahi. ʻOku hangē leva hotau moʻuá ko ha heletā ʻoku feʻunga tonu hifo pē mo hotau ʻulú, ʻo teu pē ke tō hifo ʻo fakaʻauha kitautolu.

ʻOku ou tapou atu ke mou moʻui pē ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku maʻú. He ʻikai lava ke hokohoko fakamole ha taha ʻo lahi ange heʻene paʻanga hū maí mo kei lava pē ʻo totongi hono moʻuá. ʻOku ou palōmesi atu te ke fiefia ange kapau he ʻikai ke ke nofo pē ʻo hohaʻa pe maʻu mei fē ʻa e paʻanga ke fai ʻaki e totongi hono hokó ki ha moʻua meʻa noaʻia. ʻOku tau lau he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “Totongi ʻa e moʻua kuó ke alea aí. . . . Vete koe mei he pōpulá.”7

ʻOku lahi foki mo ha ngaahi makafeke kehe ʻoku fakaʻaliʻali mai ʻe he tokotaha angakoví ke tohoakiʻi ʻaki kitautolu mei he hala ʻo e māʻoniʻoní. Ka kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e moʻuí mo ha mālohi ke tau fakakaukau pea mo ha ʻuhinga ke tau ʻofa ai. ʻOku tau maʻu e mālohi ke matuʻuaki ha faʻahinga ʻahiʻahi pē pea mo ha ivi ke fakapapauʻi ʻaki e hala te tau fou aí, pe feituʻu ke tau ʻalu ki aí. Ko ʻetau taumuʻá ʻa e puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau taumuʻá ke nofo maʻu ʻi he hala ko iá.

Kuo fakatokanga mai ʻetau Tamai Hēvaní kiate kinautolu kotoa pē kuo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e moʻuí: tokanga telia ʻa e halafakí (detour), ngaahi tōʻangá mo e ngaahi tauhelé. ʻOku olopoto hono fakapuliki mai ʻo e ngaahi makafeké ʻo ne taʻalo mai ke tau piki ange ʻo mole ai e meʻa naʻa tau fie maʻu tahá. ʻOua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu. Kiʻi tuʻu hifo ʻo lotu. Fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi mo mālie ko ia ʻokú ne fakaongo atu ki ho lotó ʻa e fakaafe vaivai ʻa e ʻEikí: “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.”8 ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau tafoki ai mei he fakaʻauhá pea mo e maté, ka tau maʻu ʻa e fiefiá mo e moʻui taʻengatá.

ʻOku ʻi ai foki ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fanongo pe talangofua, ka ʻoku nau fakafanongo kinautolu ki he fakatauvele ʻa e tokotaha angakoví, ʻo nau piki ki he makafeké pea ʻikai toe lava ke tukuange, kae ʻoua kuo mole ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ou fakakaukau atu ki he tokotaha mālohi mo e pule ki haʻa faifekau ko ia ko Kātinale Uilisi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Viliami Seikisipia ʻa e tuʻunga māʻolunga mo e tumutumu ne aʻu ki ai e mafi ʻo Kātinale Uilisí. Naʻá ne toe hiki pē foki e founga ne hanga ai ʻe he loto mahikí, feinga taumamaʻó mo e vivili ko ia ki he tuʻukimuʻá mo e ngeiá ʻo fakaʻauha e tefitoʻi moʻoni naá ne tui ki aí. Pea toki hoko mai leva ʻa e hōloá, ʻa e tangilāulau mamahí ʻa e tokotaha naʻá ne maʻu e meʻa kotoa pē ka kuo mole.

Naʻe lea ai ʻa Kātinale Uilisi ki heʻene tamaioʻeiki tōnunga ko Kolomiuelá ʻo pehē:

ʻE Kolomiuela, Kolomiuela!
Ka ne u tauhi pē ā ki hoku ʻOtuá
ʻAki e vilitaki tatau ne u fai ki hoku tuʻí,
Pehē kuo ʻikai ke ne liʻaki au ki he nima hoku ngaahi filí.9

Ko e fekau fakalaumālie ko ia naʻá ne mei fakahaofi ʻa Kātinale Uilisí, naʻe maumauʻi ia ʻe he kumi mafaí mo e ongoongó, ʻa e kumi ki he tuʻumālié mo e sio tuʻungá. Naʻe tō ʻa Kātinale Uilisi. Hangē ko ha niʻihi ki muʻa mo kimui ange aí.

ʻI ha kuonga ki muʻa ange, naʻe siviʻi ai ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻe ha tuʻi angakovi. Naʻe tokoniʻi ʻa Tāniela ʻe ha tataki fakalangi ke ne fakaʻuhingaʻi ki he Tuʻi ko Pelesasá ʻa e tohi he holisí. Naʻe lea ʻa Tāniela ʻo fekauʻaki mo e pale ne foaki angé—ʻa ia ko ha kofu fakatuʻi mo ha kahoa koula—ʻo ne pehē: “Ke ʻiate koe hoʻo ngaahi meʻafoakí, pea tuku hoʻo ngaahi totongí ki ha taha kehe.”10

Naʻe fakalāngilangiʻi foki ʻa Tāniela ʻe Talaiasi kimui ange, ʻo ne fokotuʻu ia ki he tuʻunga ongoongoa tahá. Naʻe hoko atu ai e meheka ʻa e kakaí, lotokovi ʻa e faleʻaló pea mo e faʻufaʻu ʻa e kau tangata fie ʻiloá.

Tuʻunga ʻi ha founga kākā mo fakahekeheke, ko ia ne fakamoʻoni ai e Tuʻi ko Talaiasí ʻi ha fanongonongo ka ʻi ai ha taha te ne fai ha hū ki ha faʻahinga ʻotua pe tangata, makehe mei he tuʻí, ʻoku totonu ke lī ia ki he ʻana ʻo e fanga laioné. Naʻe tapuʻi ke fai ha lotu. Ko ia naʻe ʻikai fakaongoongo ai ʻa Taniela ia ki ha tuʻi fakaemāmani, ka ki hono ʻOtuá ko e Tuʻi ʻo e langí mo māmaní. Naʻe ʻomi ʻa Taniela ki he tuʻí koeʻuhí ko ʻene ngaahi lotu fakaʻahó. Naʻe tala momou pē ʻa e tauteá. Naʻe pau ke lī ʻa Taniela ki he ʻana ʻo e fanga laioné.

ʻOku ou manako he fakamatala fakafolofola ʻoku hoko haké:

“Naʻe tuʻu hake ʻa e tuʻí ʻi he . . . hengihengí . . . peá ne ʻalu fakavave ki he ʻana ʻo e fanga laioné.

“Pea ʻi heʻene hoko ki he ʻaná, naʻá ne kalanga ʻi he leʻo mamahi . . . ʻE Taniela . . . ʻoku mālohi ho ʻOtua ʻa ia ʻokú ke tauhi maʻu ai peé, ke fakahaofi koe mei he fanga laioné?

“Pea naʻe pehē ʻe Taniela ki he tuʻí. . . .

“Kuo fekau ʻe hoku ʻOtuá ʻa ʻene ʻāngeló pea kuo tāpuni e ngutu ʻo e fanga laioné ke ʻoua naʻa nau fakamamahiʻi au . . .

“Ko ia naʻe fiefia lahi ʻaupito ʻa e tuʻí . . . Naʻe toʻo hake ʻa Taniela mei he ʻaná pea naʻe ʻikai ʻilo ha lavea siʻi ʻiate ia, koeʻuhí naʻá ne tui ki hono ʻOtuá.”11

Naʻe hanga ʻe he fakapapauʻi ʻe Tāniela ke ne tuʻu maʻu mo faivelengá, ʻo ʻomi ha maluʻi fakalangi mo ha hūfangaʻanga kiate ia he taimi ʻo e faingataʻá.

ʻOku hanga ʻe he lekooti ʻo e hisitōliá, ʻo fakaʻilongaʻi e halanga ʻo taimí, ʻo tatau mo ha ʻoneʻone ʻi ha sioʻata lautaimí. ʻOku moʻui he māmaní ha kakai kehe. ʻOku hā ngali faingataʻa kiate kitautolu e palopalema hotau kuongá. ʻI hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui ʻi onopōní, ʻoku tau faʻa hanga hake ai ki he langí ke maʻu ha fakahinohino, ke tau lava ʻo levaʻi mo muimui ki he hala ʻoku totonú. He ʻikai tuku taʻe tali mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau ngaahi lotu fakamātoató.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he kakai angatonú, ʻoku ou manatu ai ki he hingoa ko Kusitafu mo Makeleta Ueka. Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi atu kinaua. Ne u foufua feʻiloaki mo e ongo mātuʻa Ueká ʻi hono uiuiʻi au ke u tokangaʻi e Misiona Kānatá ʻi he 1959. Ne nau hiki mai mei honau fonua tupuʻanga ko Siamané, ki Kingisitoni ʻi ʻOniteliō ʻi Kānatá.

Naʻe ngāue kosi ʻulu ʻa Misa Ueka. Naʻe ʻikai lahi ʻene paʻanga hū maí, ka naʻá na totongi vahehongofulu maʻu pē ʻo lahi ange ia he vahe hongofulu ʻe tahá. ʻI he palesiteni fakakolo ʻa Misa Ueká, naʻá ne fokotuʻu ai ha paʻanga faifekau pea ne lau māhina ko ia toko taha pē ne tokoni ki he paʻanga ko ʻení. ʻI he ʻi ai ko ia ha kau faifekaú, naʻe fafanga mo tokangaʻi kinautolu ʻe he fāmili Ueká pea naʻe ʻikai ʻaupito mavahe e kau faifekaú ia mei he ʻapi ʻo e fāmili Ueká, taʻe ʻi ai ha tokoni ki heʻenau ngāué mo e uelofeá.

Naʻe hoko ko ha hēvani e ʻapi ʻo Kusitafu mo Makeleta Ueká. Naʻe ʻikai haʻana fānau ka ne na hoko ko ha mātuʻa ki ha kau ʻaʻahi tokolahi mei he Siasí. Naʻe fekumi ha kau tangata mo ha kau fefine poto mo ngāue lelei ki he ongo sevāniti taʻeako ko ʻeni ʻa e ʻOtuá pea nau lau kuo nau monūʻia ke feohi mo kinaua ʻi ha houa pē ā ʻe taha. Ko ha kakai angamaheni pē ʻa e ongomātuʻa Ueká, naʻe faingataʻa ke mahino ʻena lea faka-Pilitāniá pea naʻe masiva hona kiʻi ʻapí. Naʻe ʻikai haʻana kā pe ko ha televīsone, pea naʻe ʻikai ke na fai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokanga ki ai e māmaní. Ka naʻe faʻa ʻaʻahi kiate kinaua ʻa e kau faivelengá ke nau ʻinasi he faʻahinga laumālie ne maʻu aí.

ʻI Māʻasi ʻo e 1982, ne uiuiʻi ai ʻa e ongo mātuʻa Ueká ke na ngāue ouau taimi kakato ʻi he Temipale Uāsingatoni D.C. ʻI he ʻaho 29 ʻo Sune 1983, lolotonga e kei fai ʻe he ongomātuʻá ni e ngāue fakatemipalé ni, naʻe hiki fiemālie atu ai ʻa Misa Ueka kae lolotonga ʻoku ʻi hono tafaʻakí pē hono uaifi ʻofeiná, mei he moʻui fakamatelié ni ke maʻu hono pale taʻengatá. ʻOku taau ai e kupuʻi lea ko ia: “Ko ia ʻoku fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá, ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he ʻOtuá.”12

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tau fakapapauʻi muʻa he taimí ni ke tau muimui ʻi he hala hangatonu ko ia ʻoku fakatau ki ʻapi ki heʻetau Tamaí ke tau maʻu ai ʻa e meʻaʻofa ko e moʻui taʻengatá—ʻa e moʻui ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke liliu pe fakatonutonu kae lava ke hoko ia, ʻoku ou poupouʻi kimoutolu ke fai ia he taimí ni.

Hangē ko e fakalea ʻa ha himi ʻiloa, ʻofa ke tau . . .

[Tuʻu maʻu ʻi he tui kuo makakoloa ʻaki ʻe heʻetau mātuʻá,
Tuʻu maʻu he moʻoni kuo fakapoongi ai e kau toʻá.
Pea ke tau taukaveʻi e fekau ʻa e ʻOtuá,
ʻI hotau laumālié, lotó mo hotau nimá].13

Ko ʻeku lotú ia ke tau taki taha fakahoko ia, ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. 2 Nīfai 15:20; vakai foki, ʻĪsaia 5:20.

2. 1 Kolinitō 10:13.

3. Epistle 2, line 217–20; ʻi he John Bartlett, Familiar Quotations, 14th Ed. (1968), 409.

4. “ʻE Lahi Hoʻo Fiefiá ʻi Hoʻo Fānaú,” Liahona, 2001, 62.

5. T&F 50:23.

6. 1 Kolinitō 3:16–17.

7. T&F 19:35.

8. Luke 18:22.

9. King Henry the Eighth, act 3, scene 2, lines 455–58.

10. Taniela 5:17.

11. Taniela 6:19-23.

12. Vakai, 1 Samuela 2:30.

13. “Tauhi ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 157, fakalea mo fakafasi ʻe Evan Stephens.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy