The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻEpeleli 2006
“ʻE ʻIkai Te u Toe Manatu Ki Hoʻo Ngaahi Angahalá”

“ʻE ʻIkai Te u Toe Manatu Ki Hoʻo Ngaahi Angahalá”

Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Tuʻunga ʻi he palani ʻo e huhuʻí ʻa e Tamaí, ko kinautolu ʻe tūkia mo hingá, he “ʻikai ke liʻaki ʻaupito” ʻa kinautolu.

Palesiteni Boyd K. Packer ʻOku fekauʻaki ʻeku pōpoakí mo ha tamai mo hano foha; ko e tamaí ko ʻAlamā ko ha palōfita, mo hono foha ko ha faifekau ko Kolianitoní.

Naʻe ʻalu e ongo foha ʻe toko ua ʻo ʻAlamaá—ʻa Sipiloni pea mo Kolianitoni ko e siʻi tahá—ʻo ngāue fakafaifekau ki he kau Sōlamí. Naʻe loto mamahi lahi ʻa ʻAlamā ʻi he vaivai hono foha ko Kolianitoní, ke ne moʻuiʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa ha faifekaú. Naʻe liʻaki ʻe Kolianitoni ʻene ngāue fakafaifekaú ka ne ʻalu ki he fonua ko Sailoní ʻo muimui he fefine feʻauaki ko ʻIsapeli (vakai, ʻAlamā 39:3).

“Naʻe ʻikai ko ha tuʻunga ʻeni ke ke tonuhia ai, ʻe hoku foha. Naʻe totonu ke ke tauhi ʻa e lakanga fakafaifekaú, ʻa ia naʻe tuku kiate koé” (ʻAlamā 39:4).

Naʻe fakahā ʻe ʻAlamā ki hono fohá kuo fakaheeʻi ia ʻe he tēvoló (vakai, ʻAlamā 39:11). Ko e anga taʻemaʻá ʻoku “fakalieliange [ia] ʻi he ngaahi angahala kotoa pē, tuku kehe pē ʻa e lilingi ʻo e toto taʻehalaiá pe ko e fakaʻikaiʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻAlamā 39:5).

“ʻAmusiaange ʻe au ki he ʻOtuá kuo ʻikai te ke halaia ʻi ha fuʻu angahala lahi pehē.” Peá ne toe pehē ange; “ʻOku ʻikai te u fie lea fuoloa ki hoʻo ngaahi angahalá ke fakamamahiʻi ai ho lotó, ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaonga ia kiate koe.

“Kae vakai, ʻoku ʻikai te ke lava ke fūfuuʻi hoʻo ngaahi hiá mei he ʻOtuá” (ʻAlamā 39:7–8).

Naʻá ne fekauʻi fefeka leva hono fohá ke ne tali e ngaahi akonaki ʻa hono ongo taʻoketé (vakai, ʻAlamā 39:10).

Naʻe talaange ʻe ʻAlamā ʻoku lahi ʻene faiangahalá he ʻokú ne fakatafoki e kau fiefanongó: “ʻI heʻenau sio ki hoʻo angafaí, naʻe ʻikai te nau fie tui ki heʻeku ngaahi leá.

“Pea ko ʻeni, ʻoku folofola kiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí: Fekau ki hoʻo fānaú ke failelei telia naʻa nau fakaheeʻi ʻa e loto ʻo e kakai toko lahi ke nau ʻauha; ko ia ʻe hoku foha, ʻoku ou fekau ai kiate koe ʻi he manavahē ki he ʻOtuá ke ke tuku hoʻo ngaahi faiangahalá” (ʻAlamā 39:11–12).

Hili hono valokiʻi fefeka ko ʻení, naʻe hoko leva ʻa e tamai ʻofa ko ʻAlamaá ko e faiako ko ʻAlamaá. Naʻá ne ʻiloʻi “kuo ʻi ai ha fuʻu ʻaonga ʻo e malangaʻaki ʻo e folofolá ki he ueʻi ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú—ʻio ʻo lahi ange ʻene ngāué ʻi he loto ʻo e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe” (ʻAlamā 31:5). Ko ia ne akoʻi ai ʻe ʻAlamā ʻa Kolianitoni.

Naʻá ne fuofua lea fekauʻaki mo Kalaisi: “ʻE hoku foha, ʻoku ou fie lea ʻaki ha meʻa ʻe niʻihi kiate koe ʻoku kau ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí. Vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, ko ia ia ʻa e toko taha kuo pau ke hāʻele mai ke toʻo ʻa e angahala ʻa māmaní; ʻio, te ne hāʻele mai ke fakahā ki hono kakaí ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e fakamoʻuí” (ʻAlamā 39:15).

Naʻe fehuʻi ʻe Kolianitoni pe ʻoku nau tomuʻa ʻiloʻi fēfē ki he hāʻele mai ʻa Kalaisi.

Naʻe tali ange ʻe ʻAlamā, “He ʻikai koā ʻoku mahuʻinga tatau ki he ʻOtuá ʻi he kuongá ni ha laumālie ʻo tatau mo hono mahuʻinga ʻo ha laumālie ʻi he kuonga ʻo ʻene hāʻele maí?” (ʻAlamā 39:17).

Naʻe moʻua e loto ʻo Kolianitoní “ki he toetuʻu ʻo e maté” (ʻAlamā 40:1).

Naʻe fehuʻi ʻa ʻAlamā ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e Toetuʻú peá ne fakamatalaʻi ange kia Kolianitoni ʻa e ʻUluaki Toetuʻú mo ha ngaahi toetuʻu kehe. “ʻOku ʻi ai ha kuonga kuo kotofa, ʻa ia ʻe tuʻu hake ai ʻa e kakai fulipē mei he maté” (ʻAlamā 40:4).

Naʻá ne fehuʻi pe “ko e hā ʻoku hoko ki he ngaahi laumālie ʻo e kakaí ʻo fai mei he ʻaho ko ia ʻo e maté ʻo aʻu ki he ʻaho kuo kotofa ai ʻa e toetuʻú” (ʻAlamā 40:7).

Naʻá ne fakahā leva kia Kolianitoni “Ko e kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau angalelei pe angakovi, ʻoku fakafoki ki he ʻOtua pē ko ia ʻa ia naʻá ne foaki moʻui kiate kinautolú” (ʻAlamā 40:11). ʻE tali ʻa e “faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻi ha nofoʻanga fiefiaʻanga” (ʻAlamā 40:12), pea ko e kau angahalá, naʻe “fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻe he loto ʻo e tēvoló” (ʻAlamā 40:13). ʻOku nofo ʻa e kau māʻoniʻoní ʻi “palataisi, ʻo aʻu ki he kuonga ʻo ʻenau toetuʻú” (ʻAlamā 40:14).

“ʻE ʻikai te mou lava ke pehē ʻo ka ʻomi ʻa kimoutolu ki he kuonga mamafa mo fakamanavahē ko iá, te u fakatomala pea te u tafoki ki hoku ʻOtuá. ʻIkai, ʻe ʻikai te mou lava ke leaʻaki ʻeni; he ko e laumālie pē ko ia ʻoku puleʻi homou sinó ʻi he kuonga ʻoku mou fononga mei he moʻuí ni, ʻe mafai ke puleʻi homou sinó ʻe he laumālie pē ko iá ʻi he maama taʻengata ko iá” (ʻAlamā 34:34).

Naʻe fakahā ʻe ʻAlamā ki hono fohá “ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e maté mo e toetuʻu ʻo e sinó ha kuonga pea mo ha nofoʻanga ʻo e laumālié ʻi he fiefia pe ʻi he mamahi, kae ʻoua ke hokosia ʻa e kuonga kuo kotofa ʻe he ʻOtuá ke ʻalu atu ʻa e maté, pea toe fakatahaʻi ʻa e laumālié mo e sinó fakatouʻosi, pea taki mai ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo fakamaauʻi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 40:21).

Ko e “laumālié ʻe fakafoki ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié” (ʻAlamā 40:23). Naʻá ne pehē, “Ko ʻeni, ko e fakafoki ʻeni kuo lea ki ai ʻi he ngutu ʻo e kau palōfitá” (ʻAlamā 40:24). Naʻe pehē ʻe ʻAlamā kuo “hala ʻa e fakamatalaʻi ʻo e ngaahi tohi tapú ʻe ha niʻihi, ʻo nau fuʻu hē ai koeʻuhí ko e meʻá ni” (ʻAlamā 41:1).

Naʻe toki pehē leva ʻe ʻAlamā “Pea ko ʻeni ʻe hoku foha, ʻoku ou ʻilo ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa ʻoku fuʻu fakahohaʻa ai ho lotó, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate koe—ʻa ia ʻoku kau ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he tautea ʻa e toko taha angahalá; he ʻokú ke feinga ke tui ʻoku taʻe totonu ke tuku ʻa e toko taha angahalá ki ha nofoʻanga mamahiʻanga.

“Ko ʻeni vakai ʻe hoku foha, te u fakamatala ʻa e meʻá ni kiate koe” (ʻAlamā 42:1–2).

Naʻá ne fakamatala kia Kolianitoni ʻo fekauʻaki mo e Ngoue ko ʻĪtení pea mo e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví: “Pea ko ʻeni, ʻokú ke vakai ʻi he meʻá ni, naʻe motuhi ʻi he anga fakaesinó mo e fakaelaumālié fakatouʻosi, ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá mei he ʻao ʻo e ʻEikí; pea ko ia ʻokú ta vakai naʻá ne hoko ko e ongo meʻa ke fai ki hona loto ʻo nauá” (ʻAlamā 42:7).

“Naʻe tuʻutuʻuni ki he tangatá ke ne mate” (ʻAlamā 42:6).

Naʻá ne fakamatalaʻi leva e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai e maté: “Ka ne taʻeʻoua ʻa e founga ʻo e huhuʻí (pe kuo liʻaki ia), pehē ʻe mamahiʻia honau laumālié ʻi he hili leva ʻenau maté, koeʻuhí ko e motuhi ʻa kinautolu mei he ʻao ʻo e ʻEikí” (ʻAlamā 42:11).

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kia Kolianitoni ʻo fekauʻaki mo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá: “Koloto ke lava ke fai ʻa e founga ʻo e huhuʻí ʻo hoa mo e totonú, kae tefito pē ʻi he fakatomala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá” (ʻAlamā 42:13).

Naʻá ne fakamatalaʻi ange “koloto ke lava ke fokotuʻu ʻa e founga ʻo e ʻaloʻofá taʻe fai ha fakalelei; ko ia, ʻoku fakalelei ʻe Heʻene ʻafio ko e ʻOtuá koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa māmaní ke fokotuʻu ʻa e founga ʻo e ʻaloʻofá ke totongi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kumi ʻe he fakamāú koeʻuhí ke hoko ʻa e ʻOtuá ko ha ʻOtua haohaoa mo angatonu kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa” (ʻAlamā 42:15).

Naʻá ne akoʻi kia Kolianitoni ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga taʻeueʻia ʻo e fono taʻengatá (vakai, ʻAlamā 42:17–25).

Naʻá ne fakamatala mahino ange ʻa e ʻuhinga ne fiemaʻu ai ʻa e tauteá: “Ko ʻeni, naʻe ʻikai lava ke aʻusia ʻa e fakatomalá ki he faʻahinga ʻo e tangatá taʻe fokotuʻu ha tautea, ʻa ia ʻoku taʻengata foki ʻo hangē ʻe taʻengata ʻa e moʻui ʻa e laumālié, ʻa ia ʻoku kehe mei he founga ʻo e fiefiá, ʻa ia ʻoku taʻengata ʻo hangē ko e moʻui ʻa e laumālié” (ʻAlamā 42:16).

Naʻe ʻiloʻi tonu pē ʻe ʻAlamā ʻa e mamahi ʻo e tauteá pea mo e fiefia ʻo e fakatomalá. Naʻe ʻi ai foki ha taimi naʻá ne fakaloto mamahiʻi ai ʻene tamaí, ʻa ia ko e kui ʻa Kolianitoní. Naʻá ne angatuʻu peá ne ʻalu fano ʻo “feinga ke fakaʻauha ʻa e Siasí” (ʻAlamā 36:6). Naʻe taaʻi ia ʻe ha ʻāngelo, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe tuha mo ia, ka koeʻuhí ko e lotu ʻa ʻene tamaí mo ha niʻihi kehe (vakai, Mōsaia 27:14).

Naʻe ongoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e mamahi mo e ongo halaia peá ne pehē: “Lolotonga hoku fakamamahiʻi peheʻi ʻi he mamahí ʻi he tautea hoku lotó ʻi he manatu ki heʻeku fuʻu angahalá, ʻiloange ne u manatuʻi foki ʻeku fanongo ki ha kikite ʻa ʻeku tamaí ki he kakaí ʻa ia naʻe kau ki he hāʻele mai ʻa ha tokotaha, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ko ha ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke ne totongi ki he ngaahi angahala ʻa māmaní.

“Ko ʻeni, ʻi he langaki mai ʻa e fakakaukaú ni ki hoku lotó, ne u tangi ʻi hoku lotó: ʻE Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au, ʻa ia ʻoku ʻi he ʻahu ʻo e mamahí pea kuo takatakai ʻiate au ʻa e ngaahi haʻi taʻengata ʻo e maté.

“Pea ko ʻeni vakai, ʻi heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai te u toe lava ke manatuʻi ʻa ʻeku ngaahi mamahí; ʻio naʻe ʻikai ke toe tautea hoku lotó ʻi heʻeku manatu ki heʻeku ngaahi angahalá.

“Pea hono ʻikai ke lahi ʻa e fiefia mo e fuʻu maama fakaofo ne u vakai ki aí, ʻio naʻe fonu hoku lotó ʻi he fuʻu fiefia naʻe tatau hono lahí mo ʻeku mamahí!

“ʻIo, ʻoku ou pehē kiate koe ʻe hoku foha, he ʻikai lava ke hulu mo fakamamahi pehē fau ha meʻa ʻo tatau mo ʻeku ngaahi mamahí. ʻIo, pea ʻoku ou toe pehē kiate koe, ʻe hoku foha, kae kehe he ʻikai lava ke hulu mo mālie pehē fau ha meʻa ʻo tatau mo ʻeku fiefiá. . . .

“Io pea talu ai pē mei ai ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni mo ʻeku ngāue taʻe tuku ke u fakatafoki ʻa e kakaí ki he fakatomalá; ke u fakalotoʻi ʻa kinautolu ke ʻahiʻahi ʻa e fuʻu fiefia lahi, ʻa ia ne u ʻahiʻahi aí; koeʻuhi ke nau fānauʻi foki ʻi he ʻOtuá, pea fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻAlamā 36:17–21, 24).

Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻAlamā kia Kolianitoni, “Ko hoʻo mahalo ko ā ʻoku faʻa toʻo ʻe he ʻaloʻofá ʻa e meʻa ʻa e [fakamaau totonú]?” (ʻAlamā 42:25). Naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻe lava ke fakafiemālie fakatouʻosi kinaua ʻe he fono taʻengatá koeʻuhí ko e fakalelei ʻa Kalaisí.

Naʻá ne valokiʻi ʻa Kolianitoni ʻi he lea māsila, ʻi hono ueʻi ia “ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní” (T&F 121:43; vakai foki ki he ʻAlamā 39:12). Pea hili ʻene fakamatalaʻi mahino ange ʻi he faʻa kātaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí, naʻe hoko mai leva ha ʻofa ne lahi ʻaupito.

Naʻe akoʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fakafou ʻi he fakahā “ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāueʻaki ha mālohi pē ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga taulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he anga vaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe mālualoi;

“ʻI he angaʻofa, mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié taʻe ʻi ai ha mālualoi pea taʻe ha kākā–

“Pea valokiʻi ʻi hono taimi, ʻi he lea māsila ʻo ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; pea hili iá ke toki fakahā ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó ke valokiʻí, telia naʻá ne lau koe ko hono fili;

“Koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻoku mālohi ange ʻa hoʻo angatonú ʻi he ngaahi afo ʻo e maté” (T&F 121:41–44).

Naʻe pehē ʻe ʻAlamā; “ʻE hoku foha, ʻoku ou fakaʻamu ke ʻoua naʻá ke toe fakaʻikaiʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻOua naʻá ke tuli tonuhia ʻi ha kihiʻi momoʻi meʻa ʻe taha koeʻuhi ko hoʻo ngaahi angahala ʻi he fakaʻikaiʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá; kae kehe ke ke tuku ke puleʻi ho lotó kotoa ʻe he fakamaau ʻa e ʻOtuá mo ʻene ʻaloʻofá mo ʻene faʻa kātaki fuoloá; pea tuku ke fakavaivaiʻi ai koe ki he efú ʻi he loto māʻulalo” (ʻAlamā 42:30).

Naʻe kau e kuitangata ʻa Kolianitoni ko ʻAlamaá ʻi he kau taulaʻeiki naʻe ngāue ki he tuʻi faiangahala ko Noá. Naʻá ne fanongo ki he fakamoʻoni ʻa e palōfita ko ʻApinetaí ʻo kau kia Kalaisí pea naʻá ne ului. Naʻe tautea mate ia ka naʻá ne hola mei he fakamaauʻangá ke malanga ʻo kau kia Kalaisi (vakai, Mōsaia 17:1–4).

Ko ʻAlamā leva ʻeni ʻa e tamai naʻe kole ki hono foha ko Kolianitoní ke fakatomalá.

Hili hono valokiʻi fefeka ʻe he tamai ʻofa ko ʻAlamaá, hono fohá mo ne akoʻi lelei kiate ia ʻa e tokāteline ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne pehē ange leva “Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, ʻoku ou fakaʻamu ke ʻoua naʻá ke tuku ke toe fakahohaʻa ho lotó ʻe he ngaahi meʻá ni, kae tuku ke fakahohaʻa ho lotó ʻe hoʻo ngaahi angahalá pē, ʻaki ʻa e hohaʻa ʻe fakalotoʻi ai koe ke fakatomalá” (ʻAlamā 42:29).

Naʻe ongoʻi mamahi mo mā ʻa Kolianitoni pea ʻomi ia “ki he efú ʻi he loto māʻulalo” (ʻAlamā 42:30).

Naʻe fiemālie ʻa ʻAlamā, ko e tamai ʻa Kolianitoní pea ko ʻene taki lakanga fakataulaʻeiki foki, ʻi he fakatomala ʻa Kolianitoní. Naʻá ne toʻo atu e kavenga mafasia ʻo e ongoʻi halaia ne fuesia ʻe hono fohá pea toe fakafoki ia ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, kuo uiuiʻi koe ʻe he ʻOtuá ke malangaʻaki ʻa e folofolá ki he kakaí ni . . . ʻalu ʻi ho halá, ʻo fakahā ʻa e folofolá ʻi he moʻoni mo e loto fakamātoato. . . . Pea ʻofa ke foaki kiate koe ʻe he ʻOtuá ʻo tatau mo ʻeku ngaahi leá” (ʻAlamā 42:31).

Naʻe toe feʻiloaki ʻa Kolianitoni mo hono ongo taʻokete ko Hilamani mo Sipiloní ʻa ia naʻá na kau fakataha mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Hili ha taʻu ʻe uofulu mei ai, naʻá ne kei ngāue faivelenga pē he ongoongoleleí ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e fonuá (vakai, ʻAlamā 49:30; 63:10).

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani faiangahala moʻoni, pea kuo pau ke kumia ai ʻe he fānaú honau halá. ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e faingataʻa ʻo e ponokalafí, puputuʻu he tuʻunga tangata pe fefiné, angaʻulí, ngaohikovia ʻo e fānaú, pōpula ki he faitoʻo konatapú pea mo e toengá. ʻOku ʻikai ha founga ke hao ai mei honau mālohí.

ʻOku tohoakiʻi ha niʻihi ʻe he fieʻiló ʻo nau tō ki he fakatauvelé pea hoko ai mo hono ʻahiʻahi fakahokó pea iku maʻu ai ha niʻihi ʻe he tauhele ʻo e pōpulá. ʻOku siva ʻenau ʻamanakí. ʻOku ikuna leva e filí ʻo puke maʻu kinautolu.

Ko Sētane ʻa e tokotaha kākaá mo e tokotaha faifakaʻauhá, ka ʻoku fakataimi pē ʻene ikuná.

ʻOku hanga ʻe he kau ʻāngelo ʻa e tēvoló ʻo fakalotoa ha niʻihi ne fāʻeleʻi mai pē kinautolu ki ha moʻui he ʻikai lava ke nau hao mei ai pea fakamālohiʻi ai pē kinautolu ke moʻui faiangahala. Ko e loi fulikivanu tahá, ko e pehē he ʻikai lava ke nau liliu pea fakatomalá pea he ʻikai fakamolemoleʻi kinautolú. ʻOku ʻikai moʻoni ia. Kuo ngalo ʻiate kinautolu e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

“He vakai, naʻe kātakiʻi ʻe he ʻEiki ko [homou] Huhuʻí ʻa e mate ʻi he kakanó; ko ia naʻá ne kātakiʻi ai ʻa e mamahi ʻa e kakai fulipē, koeʻuhi ke fakatomala ʻa e kakai fulipē kae haʻu kiate ia” (T&F 18:11).

Ko Kalaisi ʻa e Tupuʻangá mo e Faifakamoʻuí. Te Ne lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻá Ne ngaohí. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ongoongolelei ia ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé (vakai, 2 Nīfai 1:13; 2 Nīfai 9:45; Sēkope 3:11; ʻAlamā 26:13–14; Molonai 7:17–19).

“Manatu, ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (T&F 18:10).

Ko e fakamatala ki he tamai ʻofa ko ʻení mo ha foha ne hē atú, ko e toʻo ia mei he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi, pea ko ha sīpinga ia mo ha faʻifaʻitakiʻanga.

ʻOku tau maʻu taki taha ha Tamai Hēvani ʻofa. Tuʻunga ʻi he palani ʻo e huhuʻí ʻa e Tamaí, ko kinautolu ʻe tūkia mo hingá, he “ʻikai ke liʻaki ʻaupito” ʻa kinautolu (Talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

“Pea hono ʻikai ke lahi ʻa ʻene fiefiá ʻi he toko taha ʻoku fakatomalá!” (T&F 18:13).

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u lava ke mamata ki he faiangahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi” (T&F 1:31–32), ka naʻá ne pehē, “Ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai” (T&F 58:42).

ʻOku toe ʻi ai nai ha toe ngaahi lea ʻe melie pe fakafiemālie ange, pe toe fonu ʻi he ʻamanaki leleí he ngaahi lea ko ia mei he folofolá? “Ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu [ki heʻenau ngaahi angahalá]” (T&F 58:42). Ko e fakamoʻoni ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ko ʻeku fakamoʻoní ia kiate kimoutolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy