The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
ʻOkú Ne Falala Mai Kiate Kitautolu!

ʻOkú Ne Falala Mai Kiate Kitautolu!

ʻEletā Stanley G. Ellis
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho te tau tuʻu fakafoʻituitui ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo fai ha fakamatala ki heʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻEletā Stanley G. Ellis ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne uiuiʻi ai au mo Sisitā ʻĒlisi ke ma tokangaʻi ʻa e Misiona Palāsila Sao Paulo Tokelaú. Ne pau ai ke ma mavahe ʻi ha taʻu ʻe tolu koeʻuhí ko e uiuiʻí. Koeʻuhí ko e tuʻunga ne ʻi ai homa fāmilí mo ʻemau pisinisí, ne ma ongoʻi ai ke ʻoua naʻa fakatau atu homa ʻapí mo ʻema pisinisi ʻi Hiusitoní.

ʻI he kamata ke fai e ngaahi fokotuʻutuʻu ne fie maʻú, naʻe mahino ai kuo pau ke teuteuʻi ʻe heʻema loeá ha tohi fakamafaiʻi fakalao. Ko ha pepa fakalao ʻeni ʻoku foaki ai ki ha taha ha mafai ke ne fai ha meʻa pē ʻi homa hingoá. ʻE lava ʻe ha taha te ne maʻu e tohi ko ʻení, ʻo fakatau atu homa ʻapí pe koloa kehé, nō mai ha paʻanga ʻi homa hingoá, fakaʻaongaʻi ʻema paʻangá pe fakatau atu foki ʻema pisinisí. Naʻe fakailifia ʻete fakakaukau atu ki hono foaki ki ha taha ha mālohi mo ha mafai lahi pehē fau ke ne tokangaʻi ʻema ngāué.

Ne ma fili ai ke ʻoange ʻa e mafai fakaloea ko ʻení ki ha taha te ma falala ki ai, ko ha kaumeʻa leleí mo homa kaungāngāué pea naʻá ne fakaʻaongaʻi lelei ʻaupito ʻa e mālohi mo e mafai ko iá. Naʻá ne fai e meʻa ne ma mei fai kapau naʻá ma ʻi aí.

ʻE ngaahi tokoua, fakakaukau angé ki he meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú—ko Hono mālohí mo e mafaí! Ko e mālohi mo e mafai ke fakafofongaʻi Ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo ʻEne ngāué!

ʻI he mālohi ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo hono fakamafaiʻi kitautolu ʻe he niʻihi ʻoku nau maʻu e ngaahi kī totonú, ʻe malava ke tau fakahoko e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻi Hono huafá, ʻo ka fie maʻu: papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, hilifakinima mo foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo fakanofo ha niʻihi ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻE lava ke tau tataki Hono Siasí ʻi Hono huafá. ʻE lava ke tau tuku ha tāpuaki, faiako fakaʻapi, mo fakamoʻui mahaki ʻi Hono huafá.

Ko ha falala lahi moʻoni ia kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú! ʻE ngaahi tokoua, mou fakakaukau angé ki aí. ʻOkú Ne falala mai kiate kitautolu!

Kimuʻa pea tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, kuo tau ʻosi mateuteu pea siviʻi kitautolu. Kuo tau ʻosi fakahaaʻi e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, papitaiso, pea tau maʻu mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku kehekehe pē e taukei ne tau omi mo ia ʻi hotau fakanofó. Ka naʻe tatau pē ʻa e founga fakalangí. Kuo lotua foki kitautolu mo ʻinitaviu ʻe kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo poupouʻi kitautolu ʻaki hono hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hotau ʻiunití. Naʻe fakanofo kitautolu ʻe he tokotaha naʻá ne maʻu e mafaí mo fakamafaiʻi ke ne fakahoko ia.

ʻOku tokanga ʻa e ʻEikí ki Heʻene lakanga fakataulaʻeikí. He ko ha falala toputapu ia ke fakaʻaongaʻi Hono mālohí mo e mafaí.

Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko ʻetau maʻu e falala ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne falala kiate koe! ʻOkú Ne falala kiate au!

ʻOku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fuakava. Ko e fuakavá ko ha palōmesi felotoi. ʻOkú Ne talaʻofa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻi ha ngaahi ʻuhinga pau. ʻOku tau palōmesi ke fakakakato ʻa e ngaahi fie maʻu ko iá. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tauhi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻEne folofolá mo foaki mai ʻa e tāpuakí. ʻOkú Ne faʻa ʻomai ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻe fai ki ai ʻa e felotoí. ʻOkú Ne loto fie foaki.

ʻI heʻetau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku ui ko e “fuakava mo e fakapapau” ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tau palōmesi ki he ʻEikí ha meʻa ʻe ua pea ʻokú Ne talaʻofa mai ha meʻa ʻe ua. ʻOku tau palōmesi ke “faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻo e ongo lakanga taulaʻeikí ni” pea mo faitotonu ʻi hono “fakaongoongoleleiʻi ʻo [hotau] lakangá.” ʻOkú Ne talaʻofa mai ʻe “fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kitautolu ʻe he Laumālié.” Pea hili ʻa ʻetau faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ʻokú Ne talaʻofa ke“foaki mai kiate [kitautolu] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí.” (vakai, T&F 84:33–41)

ʻOku tāpuakiʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoni ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOkú Ne ʻomi ha ngaahi fakahinohino mo ha fakatokanga ke tokoniʻi ʻaki kitautolu ke tau lavameʻa ʻi hono fakahoko faivelenga e ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Kuó Ne fakahoko ia ʻi he ngaahi folofolá pea ʻokú Ne kei fakahinohinoʻi pē kitautolu ʻo fakafou ʻi hotau kau takí mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi fakahinohino mo ha fakatokanga ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Ko e taha ʻo e ngaahi folofola tuʻukimuʻá ni ʻoku hā ia ʻi he vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻI he ngaahi veesi ko iá, ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻe toki lava pē ke fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he anga-māʻoniʻoni. ʻOku totonu ke tau feifeingaʻi, faʻa-kātaki mo anga-ʻofa ki he kakai kehé. ʻOkú Ne fakamanatu mai e mahuʻinga ʻo e ʻofa faka-Kalaisí mo e anga māʻoniʻoní ʻi he ʻetau maʻu maʻu pē e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku toe fakatokanga mai foki ʻa e vahe ko iá telia e ngaahi ʻulungāanga mo e tōʻonga te ne toʻo meiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kapau te tau “holi ki he fakaʻapʻapa ʻa e kakaí,” ʻo feinga ke “‘ufiʻufi ʻetau ngaahi angahalá,” mo “fakafiemālieʻi ʻetau fielahí” pe “kakapa taʻeʻaongá” pe fekumi ke “puleʻi” ʻa e kakai kehé, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, veesi 35–37). Pea te tau feinga leva ai ke tau fie mana. Naʻa tau mei liʻaki ai e ngāue ʻa e ʻOtuá ka tau fakahoko ʻe kitautolu e ngāue ʻa Sētané.

ʻE lelei ke toutou ako ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku mahinongofua ʻa e ʻuhinga ʻoku fakamamafaʻi ai ʻe he kau palōfita ʻo e onopōní ʻa e fie maʻu ke tau tauhi ʻetau tuʻunga moʻui tāú pea ʻomi ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko ha fakahinohino ke tokoniʻi kitautolu.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga kuo pau ke tau pukepuke hotau tuʻunga tāú, he ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e taimi ʻe ui ai kitautolu ke tau ngāueʻaki e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he taʻu nima homa foha ko Mātiú, naʻá ne tō ai mei he laʻi papa tulihopo ʻi he kiʻi kaukauʻanga homau koló. Naʻe tō he laʻi simá ʻo lavea lahi hono ʻulú pea uesia mo hono ʻutó. Naʻe fakapuna fakavavevave ia ʻi ha helikopeta Fakahaofi Moʻui ki he Senitā Moʻui ʻo Hiusitoní ke faitoʻo fakavavevave. Naʻá ku fie maʻu leva ha tokoni mei he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakatou taau mo mateuteu ʻemau faiako fakaʻapi mo homau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he momeniti pē ko iá. Naʻá na tokoni ke faingāue kia Mātiu pea naʻá ne toe moʻui lelei.

Kuo pau ke tau mateuteu ʻi ha faʻahinga taimi pē. Hangē ko ʻetau lea ʻi he Sikautí, “Mateuteu.”

Kuo pau foki ke tau fakaʻehiʻehi mei he fiemaná. Ka naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻo kau ki ha fakatuʻutāmaki ʻe taha. Naʻá ne fakatokanga ʻe ʻi hotau ʻahó ʻa kinautolu ʻe “maʻu hono ngeʻesi ʻo e lotú; ka ʻoku nau liʻaki ʻa hono mālohí” (2 Tīmote 3:5).

ʻE founga fēfē haʻatau maʻu ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e anga fakaʻotuá ka tau fakaʻikaiʻi ʻa hono mālohí? ʻE malava nai koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ka ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi ia? ʻoku tau ʻaʻahi pē nai ki he ngaahi fāmilí, kae ʻikai faiako fakaʻapi kiate kinautolu? ʻoku tau lotua pē nai ha taha ʻi ha ouau, kae ʻikai ke tau tāpuakiʻi kinautolu? fai e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he founga lelei taha ʻoku tau ʻiló kae ʻikai te tau ʻuluaki tautapa pē ke ʻilo ʻa Hono finangaló pea fai ia ʻi Heʻene foungá?

Manatuʻi e enginaki ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻia Nīfaí “‘oku ʻikai totonu ke mou fai ha meʻa ki he ʻEikí, ka ʻi hoʻomou tomuʻa lotu” (2 Nīfai 32:9).

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe uiuiʻi au ke u tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Siteiki Hiusitoni Tekisisi Tokelaú. Naʻá ku ako ki he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití. ʻOkú ke manatuʻi pē ʻa e talanoá. Naʻe fie ʻalu ha tangata ki ha feituʻu mamaʻo, ko ia naʻá ne tuku ʻene koloá ki heʻene kau tamaioʻeikí. Naʻe maʻu ʻe ha toko taha ha talēniti ʻe nima, ua ʻa e toko taha, pea ko e tokotaha fakamuimuí naʻá ne maʻu pē ʻa e talēniti ʻe taha. Pea ʻi heʻene foki maí, naʻá ne fie maʻu ha fakamatala.

Naʻe fakafoki mai ha hongofulu ʻe he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu e nimá, pea ko e taha naʻá ne ʻave ʻa e uá naʻá ne fakafoki ʻa e fā, pea naʻe fakahā ange ko ha ongo tamaioʻeiki lelei mo faivelenga kinaua. Ka ko e meʻa naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ko e tamaioʻeiki ko ē naʻá ne maʻu ʻa e tahá, he naʻá ne tauhi lelei peá ne fakafoki malu pē ia ki he ʻeikí. Naʻá ku ʻohovale ʻi he tali ʻa e tangata koloaʻiá: “‘A e tamaioʻeiki angakovi mo fakapikopiko. . . ko ia toʻo ʻa e talēnití meiate ia. . . pea mou lī ʻa e tamaioʻeiki taʻeʻaongá ki he poʻuli ʻi tuaʻaá”! (Vakai, Mātiu 25:14–30)

Hangē ʻeni ia ha fuʻu tali fefeka ki ha taha naʻe feinga ke tauhi fakalelei e meʻa naʻe ʻoange kiate iá. Ka naʻe akoʻi au ʻe he Laumālié ki he foʻi moʻoni ko ʻení— ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ki ha liliu! Naʻá ku ʻilo ʻi he momeniti ko iá ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te tau tuʻu fakafoʻituitui ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo fai ha fakamatala ki heʻetau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí mo hotau fatongia tauhí. Naʻa tau fai ha liliu? ʻI hono fakafehoanaki mai kiate aú, naʻe lelei ange nai ʻa e Siteiki Hiusitoni Tekisisi Tokelaú ʻi he taimi naʻe tukuange ai aú pe ko e taimi ko ia naʻe uiuiʻi ai aú?

ʻOku tau fakamālō ʻi hono akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ki ha founga ke tau maʻu ai ha ola ʻoku leleí mo fakahoko ha liliú. “Ko ia ʻoku nofo ʻiate au, mo au ʻiate iá, ko ia ia ʻe fua lahí” (Sione15:5). Kapau te tau ngāueʻaki ʻa Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi Heʻene foungá, ʻo muimui ki he fakahinohino ʻoku tau maʻu mei Heʻene kau tamaioʻeikí mo Hono Laumālié, te tau hoko ai ko ha kau tamaioʻeiki lelei mo angatonu foki!

Siʻoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku moʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí! ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu; ʻokú Ne ʻofeina kitautolu. Naʻá Ne tuku mai ʻEne falalá ʻaki ʻene foaki mai ʻa e mālohi mo e mafai ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ko ʻení. Ko ʻeku lotú ke tau ngāueʻaki muʻa ʻa e mālohi ko ʻení ke fai Hono finangaló ʻi Heʻene foungá.

ʻI heʻetau fanongo kia Palesiteni Hingikelī, Palesiteni Monisoni mo Palesiteni Fausí, ʻoku ou fakamoʻoni ko e toko taha kotoa pē ʻo kinautolu ko ha palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā. ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke fanongo ki heʻenau ngaahi akonakí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy