ʻEletā L. Tom Perry
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku ʻikai ke tau tuēnoa ʻo hēhēfano holo pē ʻi he moʻui fakamatelié ni ʻo ʻikai haʻatau ʻilo ki he palani kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí maʻa ʻEne fānaú.
ʻI haʻaku kau atu ki ha houalotu sākalamēniti lolotonga e ngaahi māhina māfaná, ne u monūʻia ke fanongo ai ki ha ngaahi pōpoaki mei ha fānau ako ʻe toko tolu naʻa nau foki mai ki ʻapi he taimi tutukú. Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he lea ʻa ha taha ʻiate kinautolu.
ʻI he tutuku ʻa e akó he faʻahitaʻu māfaná, naʻe ngāue ʻa e finemuí ni ʻi ha falekai naʻe ʻahia maʻu pē ʻe he kau fakaʻuli lolí. Naʻe ʻi ai ha fakaʻuli ʻe taha naʻá ne fou maʻu mai pē heni pea naʻá ne haʻu ʻo kai ʻi he falekaí ʻi he ʻaho tatau he uike taki taha. Naʻe hoko ʻene haʻu maʻu pē ko ʻení ko ha faingamālie ia ke fai ai ha fanga kiʻi pōtalanoa taimi nounou. Naʻá ne ʻeke ange ki he finemuí pe ʻoku nofó ʻi fē. Naʻe talaange ʻe he finemuí ko ʻene foki mai ki honau ʻapí he tutukú ke ngāueʻi ha paʻanga ke toe foki ki he akó ʻi ʻAokosi. Naʻá ne fehuʻi ange leva, “‘Okú ke akó ʻi fē?” Naʻá ne tali loto vēkeveke ange: “‘I BYU–ʻAitahō.” Naʻe fie maʻu ʻe he fakaʻulí ke toe ʻilo lahi ange ki he ʻapiakó ʻo hoko atu ai pē mo ʻena talanoa ki he ongoongoleleí. Ko e ʻuluaki founga pē ʻa e finemuí ko hono akoʻi kiate ia ʻa e Lea ʻo e Potó. Naʻe ola lelei. Naʻá ne fakalotoʻi ia ke tuku ʻene ifi tapaká.
Naʻe liliu hono taimi ngāué ʻo ʻikai toe ʻi ai hano faingamālie ke tokoni ki he fakaʻulí, ko ia naʻá ne fai ha kiʻi tohi kiate ia pea faʻo ʻi loto ha kiʻi tohi tufa ʻa e Siasí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Hili ha ngaahi ʻaho mei ai naʻá ne maʻu ha kiʻi tohi mei he fakaʻulí. Ko e meʻa pē ʻeni naʻe tohiʻi aí, “Kuó ke liliu ʻeku moʻuí.” Mālō muʻa mo e finemuí ni kuó ne maʻu ai ha fakamatala ke tupu ai ʻene fakakaukau ki he ngaahi liliu kuo pau ke ne fakahoko ʻi heʻene moʻuí. ʻOku ʻikai te u ʻilo e ola kakato ʻo e fetaulaki ko ʻeni ʻa ha finemui tali-tēpile mo ha tangata fakaʻuli lolí, ka ʻoku mahino mai naʻe ʻaonga ki he moʻui ʻa e tangata fakaʻulí.
Naʻe hoko atu e fakamatala ʻa e finemuí ki hono faingofua ʻo ʻete fakahā ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ʻa hono fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai ha faingamālie ʻi he ngaahi meʻa angamaheni ʻoku tau fakahoko fakaʻaho ʻi he moʻuí, ke fakaava ai hotau ngutú ʻo fakahā ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia te ne faitāpuekina kinautolu ʻi māmani he taimí ni pea mo e taʻengatá.
ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau fifili ʻo pehē, “Naʻa tau haʻú koā mei fē? Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? Ko ʻetau ʻalú ki fē?” Naʻe ʻikai tuku mai kitautolu ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá ki he māmaní ke tau fononga ai taʻe ha taumuʻa pe ʻuhinga. Naʻá ne ʻomi ha palani ke tau muimui ki ai. Ko Ia naʻá Ne fokotuʻutuʻu e palani ko iá. ʻOku fakataumuʻa ia ke fakalakalaka ʻa e tangatá pea iku ʻo maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Ko e toʻo ʻeni mei he tohi fakahinohino ʻa e kau faifekaú ko e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí:
“Ko e ʻOtuá ko e Tamai ia ʻa hotau ngaahi laumālié. Ko ʻEne fānau moʻoni ʻa kitautolu, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Naʻa tau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki muʻa pea toki fanauʻi mai kitautolu ki he māmaní. Neongo ia, naʻe ʻikai ke tau tatau mo ʻetau Tamai Hēvaní, pea he ʻikai pē lava ke tau hoko ʻo tatau mo Ia mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne maʻú, taʻe te tau aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié mo maʻu ha sino fakamatelie.
“Ko e taumuʻa kakato ʻa e ʻOtuá—ʻa ʻEne ngāué mo Hono nāunaú—ke tau lava ʻo maʻu kotoa ʻEne ngaahi tāpuakí. Kuó ne ʻosi tuku mai ha palani haoahaoa ke fakahokoʻaki ʻEne taumuʻá. Naʻe mahino kiate kitautolu ʻa e palani ko ʻení pea naʻa tau tali ia ki muʻa pea tau toki haʻu ki he māmaní” ([2004], 54–55).
Ka ʻoku tokolahi ha kakai ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻoku hokohoko atu ʻa ʻenau fāinga ke maʻu e tali ki he ngaahi tefitoʻi fehuʻi mahuʻinga ʻo e moʻuí. He ʻoku fakaʻau pē ke toe leʻolahi ange ʻa e kalanga ko ia ʻoku pehē “Vakai mai ki heni,” mo e “Vakai atu ki hena” pea toe fakautuutu ange ʻene fakatupu puputuʻú. Kuo toe liunga lahi ange ʻa e puputuʻú ʻi hono fakamafola ʻe he tekinolosiá ʻe ngaahi pōpoaki ko ʻení ʻi he ngaluʻeá mo e ngaahi laine keipolo ʻoku nau ʻufiʻufi e funga fonuá he taimi ní. ʻOku lahi ʻaupito ha founga ʻoku fakamafola ʻaki e ngaahi pōpoaki lahi ange pea ʻoku ou pehē ʻoku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi he puputuʻu ʻa e kakaí. Naʻe kikiteʻi ʻe Paula ʻi he ngaahi senituli lahi kuo hilí ʻa e meʻá ni:
“Koeʻuhí ʻe hoko ʻa e kuonga ʻe ʻikai ke nau faʻa kātakiʻi [ai] ʻa e akonaki totonú; ka ʻi he ʻiate kinautolu ʻa e telinga velí, te nau fakatokolahi maʻanautolu ʻa e kau akonakí ʻo tatau mo ʻenau holí;
“Pea te nau fakatafoki honau telingá mei he moʻoní, pea tuli taupau ki he meʻa loí” (2 Tīmote 4:3–4).
ʻOku ʻikai totonu ke tau puputuʻu. He kuo toe foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi fakapuputuʻu fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí.
Ne tau fuofua fanongo pē he palani ʻo e fakamoʻuí ki muʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolú, ʻi he tuʻunga ʻoku ui ʻi he folofolá ko hotau muʻaki tuʻungá (vakai, ʻĒpalahame 3:26). ʻOku ʻikai fuʻu mahino lelei e meʻa naʻe hoko ʻi he muʻaki tuʻunga ko ʻení, ka ʻoku tau ʻiloʻi ne tau nofo ai ko ha ngaahi laumālie, ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, pea naʻa tau fakalakalaka ʻi ha ngaahi tafaʻaki pau ko e teuteu ki he faingamālie ke fakakofu hotau laumālie taʻengatá ʻaki ha sino fakamatelie. ʻOku tau ʻiloʻi foki naʻe fakahoko ʻe heʻetau Tamaí ha fakataha alēlea lahi ke fakamatalaʻi ai ʻa e taumuʻa ʻo e moʻui he māmaní. Naʻa tau maʻu ʻa e faingamālie ke tali pe taʻe tali ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe ʻikai fakamālohiʻi kitautolu. Ko e uho ʻo e palaní, ke maʻu ʻe he tangatá ʻa e faingamālie ke ne ngāueʻi pē ʻe ia ʻa hono fakamoʻuí ʻi māmani pea tokoni ki ai e ʻOtuá. Naʻe fili ha takimuʻa ke ne akonekina kitautolu ʻi he founga muimui ki he palaní pea ke ne huhuʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté. Pea naʻe folofola
ʻa e ʻEikí kia Mōsese, “Kae vakai, naʻe pehē mai kiate au ʻe hoku ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ko hoku ʻOfaʻanga mo e Tokotaha kuó u fili talu ai pē mei he kamataʻangá, ʻE Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló pea ke ʻoʻou ʻa e langīlangí ʻo taʻengata” (Mōsese 4:2).
Naʻe hoko ʻa hotau Taʻokete ko Sīsū Kalaisí ko e takimuʻa ʻi hono fakahoko ʻo e palani kuo fokotuʻu ʻe he Tamaí, pea naʻa tau tali ʻa e palaní mo e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ki aí. ʻI heʻetau fai ʻa e fili ko iá, naʻa tau maʻu leva ʻa e totonu ke haʻu ki he māmaní mo hū atu ai ki he tuʻunga hono uá.
Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi hono ʻīmisí, ʻo ʻi ai hona sino ʻo e kakano mo e hui, pea tuku kinaua ki he ngoue ko ʻĪtení. Naʻe ʻoange ke na fili pe te na kei nofo ai pē ʻi he Ngoué pe te na kai ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví pea maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ʻo matelié. Naʻá na tali ʻa e tukupaá ʻo na kai ʻa e fuá, ko ia naʻá na hoko ai ʻo matelie pea moʻulaloa ki he mate fakaesinó. Tupu mei he fili naʻá na faí, ne na aʻusia ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻo e moʻui fakamatelié.
ʻOku ua ʻa e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Ko e ʻuluakí ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi taukei he ʻikai ke tau lava ʻo aʻusia ʻi ha toe founga kehe. Ko hono uá ke maʻu ha sino ʻo e kakano mo e hui. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga fakatouʻosi e ongo taumuʻa ko ʻení ki he moʻui ʻa e tangatá. ʻOku ʻahiʻahiʻi mo siviʻi kitautolu he taimí ni ke ʻiloʻi pe te tau fai e ngaahi meʻa kotoa ko ia kuo fekau ʻe he ʻEikí ke tau faí. Ko e ngaahi fekau ko ʻení ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ia ʻo e ongoongoleleí pea ko e faʻunga ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai e kaunga ʻo e tefitoʻi moʻoni mo e ouau kotoa pē ki he taumuʻa hotau siviʻí, ʻa ia ko hono teuteuʻi kitautolu ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní pea hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo kau ki he muimui ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, ʻo ne pehē:
“Ko e meʻa ʻoku ou pehē ʻoku fie maʻu ke tau fakahokó, ko ʻetau fakapapauʻi e meʻa ʻoku tau tui ki ai ʻi he ngāue kotoa pē ʻoku tau feinga ke fakahoko ʻi he māmaní. Hili ko iá pea tau fakapapauʻi pe ʻe anga fēfē haʻatau moʻui ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē ke tau lavaʻi ai e nofo ʻahiʻahiʻangá pea lavameʻa ʻi he sivi ʻo e moʻui fakamatelié, ʻo makatuʻunga ʻeni ʻi he ngaahi akonaki fakalūkufua ʻoku mahinongofua mo faingofuá. Kapau te tau fai e fili totonú, te tau fakalakalaka atu ke maʻu e pale taʻengatá, pea kapau he ʻikai, tā te tau maʻu ha feituʻu ʻoku māʻulalo mo siʻisiʻi ange ʻi he ngaahi puleʻanga kuo teuteú.
“. . . Ko e tokotaha kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, ʻa ia ʻokú ne feinga, fekuki mo fakaʻamu ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, neongo ʻoku teʻeki ofiofi ki he haohaoá ʻi he moʻuí ni; ka ʻo kapau te ne pekia lolotonga ʻokú ne ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, te ne hoko atu ki he fakapale taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo ʻEne Tamaí” (The Probationary Test of Mortality lea naʻe fai ʻi he fakataha fakalaumālie ʻa e ʻUnisititiuti Fakalotu ʻo Sōleki Sití, ʻaho 10 ʻo Sānuali, 1982, 8–9).
ʻOku malava kotoa ke hoko ʻeni tuʻunga pē ʻia Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa e uho ʻo e palani taʻengata ʻa e Tamaí, ko e Fakamoʻui naʻe foaki mai ko e totongi huhuʻi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe fekau mai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke Ne ikunaʻi ʻa e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻĪví. Naʻá Ne haʻu ki he māmaní ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. Naʻá ne ikunaʻi maʻatautolu ʻa e nunuʻa ʻo e mate fakatuʻasinó ʻaki ʻEne foaki ʻEne moʻuí. ʻI Heʻene pekia ʻi he kolosí, naʻe mavahe Hono laumālié mei Hono sinó. ʻI he aho hono tolú, naʻe toe fakatahaʻi ʻa Hono Laumālié mo Hono sinó ke ʻoua naʻá na toe mavahevahe ʻo taʻengata.
ʻOku fakangatangata pē ʻa e lōloa ʻo e moʻui ʻi he māmaní. ʻE hokosia e taimi ʻe mavahevahe ai hotau laumālié mo e sinó ʻi he maté. Kae tupu mei he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, te tau toetuʻu kotoa ai, ʻo tatau pē pe naʻa tau fai lelei pe fai kovi he moʻuí ni. Ko e moʻui taʻefaʻa maté ko ha meʻaʻofa ia ki he fānau fakamatelie kotoa pē ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo pau ke tau lau ʻa e maté ko ha hūʻanga ki ha moʻui foʻou mo toe lelei ange.ʻE toe fakataha ʻa e sinó mo e laumālié ʻo fakafou ʻi he toetuʻu nāunauʻiá. Te tau maʻu ha sino haohaoa mo taʻefaʻa mate ʻo e kakano mo e hui ʻa ia ʻe ʻikai toe moʻulaloa ki he mamahí pe maté. Ka ʻe makatuʻunga pē e nāunau te tau maʻu he moʻui ka hokó, mei heʻetau ngāue ʻi he moʻui ní. Ko e meʻaʻofa pē ko e Fakaleleí pea mo ʻetau talangofua ki he ongoongoleleí ʻe malava ke tau toe foki ai ʻo nofo fakataha mo e ʻOtuá.
Hili e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ʻalu atu ʻa ʻEne kau ʻAposetoló ke malangaʻaki ʻa e pōpoaki nāunauʻia ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga ʻo māmaní. Ne lahi fau ʻenau fefonongaʻaki holo ke akonaki ʻaki ʻa e misiona ʻa hotau Fakamoʻuí. Naʻe kamata ke mafola ʻi he ngaahi fonua lahi ha ngāue faka-Kalisitiane maʻongoʻonga. Ka naʻe fakaʻau pē ke mavahe māmālie atu e Siasí ʻi ha hē lahi mei he moʻoní ʻo motuhi ai ʻa e laine hokohoko ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻikai toe ʻi māmani ʻa e mafai ko ia ke fakahoko e ngaahi ouau fakalaumālié.
Naʻe faifai pea ueʻi ha kau tangata ke nau kamata fakahoko hano fakafoʻou ʻo e lotú. Naʻe fakamatalaʻi ʻeni ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē ko e mafoa hake ʻa e ata ʻo ha ʻaho lelei ange. Naʻá ne pehē:
“Naʻe faifai pea ulo mai ha foʻi teʻelango ʻi he faʻahitaʻu fuoloa ko ia ʻo e fakapoʻulí. Naʻe hoko mai ʻi he kuonga ʻo e Fakaakeake Foʻoú, ha matala ʻa e ʻiló, ʻātí, mo e saienisí. Naʻe hoko ai ha feinga ʻa ha kau tangata mo ha kau fafine mālohi mo loto-toʻa, [ʻa ia naʻa] nau hanga hake ki he langí ʻo tali ʻa e ʻOtuá mo Hono ʻAlo fakalangí. ʻOku tau ui ia ko e Fakafoʻou ʻo e Lotú.
“Pea hili ha ʻaʻeva ʻi he māmaní ha ngaahi toʻu tangata lahi, pea ko e tokolahi fau ʻo kinautolu ne nau moʻui ʻi he fetauʻakí, tāufehiʻá, fakapoʻulí mo e koví—ne toki hopo hake ai ʻa e ʻaho foʻou ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe kamata ʻa e ʻaho nāunauʻia ko iá ʻaki ʻa e hāʻele mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he talavou ko Siosefá. Naʻe mafoa mai ki māmani ʻa e ata ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Naʻe fakafoki mai ai ʻi he faʻahitaʻu fakaofo taha ko ʻení ʻa e lelei, fakaʻofoʻofa, mo e meʻa fakalangi kotoa pē ʻo e ngaahi kuonga ʻi muʻá” (“Ko e Mafoa Mai e Ata ʻo ha ʻAho Foʻou,” Liahona, Mē 2004, 82).
Hili pē ʻa e nāunauʻia ʻo e ʻUluaki Meʻa-Hā-Maí, naʻe ʻoange leva ʻa e lekooti toputapu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻomi heni ha fakamoʻoni foʻou ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí pea mo Hono misiona ki he kakai kotoa pē ʻo māmaní.
Ko ia ʻoku tau ʻilo ʻi he palani taʻengata ʻa ʻetau Tamaí ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo ʻEne ʻofá. ʻOku kau kotoa ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo ʻEne fānaú. ʻOku maʻu ʻe he tangata kotoa pē ʻa e tupuʻanga mo e faingamālie tatau ke aʻusia honau ikuʻanga taʻengatá.
Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻAmulekí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi heʻene fakamoʻoni ʻe ʻomi ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa hotau fakamoʻuí:
“Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ʻoku ou fakaʻamu ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻosi maʻu ha ngaahi fakamoʻoni lahi pehē ko e tupu ʻi he fakamoʻoni ʻe he ngaahi folofolá ki he ngaahi meʻá ni, ke mou haʻu pea fakatupu ʻa e fua ki he fakatomalá.
“‘Io, ʻoku ou fakaʻamu ke mou haʻu, ʻo ʻikai toe fakafefeka homou lotó; he vakai, ko ʻeni ʻa e kuonga mo e ʻaho ʻo homou fakamoʻuí; pea ko ia, kapau te mou fakatomala, ʻo ʻikai fakafefeka homou lotó, ʻe fakaʻaonga leva kiate kimoutolu ʻa e fuʻu founga lahi ʻo e huhuʻí.
“He vakai, ko e moʻuí ni ko e kuonga ia ki he tangatá ke teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e kuonga ʻo e moʻuí ni ko e kuonga ia ke fai [ai] ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 34:30–32).
ʻOua muʻa naʻa tau tuku ke felīlīaki kitautolu ʻe he matangi mo e akonaki kotoa pē ʻa e tangatá (vakai, ʻEfesō 4:14). ʻOku tau fakahā ki māmani kuo fakaava hake ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea kuo toe fakaʻilo mai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e moʻoni ʻo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau moʻui ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻa e ngaahi kuongá. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakamoʻoni mei he folofolá ʻo kau ki he palani maʻongoʻonga kuo tuku ʻe he ʻEikí ki Heʻene fānaú talu mei he kamataʻanga ʻo e ngaahi kuongá ʻo aʻu mai ki he kuonga fakakōsipeli lolotonga mo fakaʻosi ko ʻení. Kuo ʻosi hiki fakalelei ʻa e fakamoʻoní; ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa ʻo hēhēfano holo pē ʻi he moʻui fakamatelié ni taʻe te tau ʻilo ki he palani kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí maʻa ʻEne fānaú. Kuó Ne haʻisia ki ha fuakava molumalu te Ne foaki kiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻo fakatatau ki heʻetau talangofua ki Heʻene fonó. Manatu, manatu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni he kuo ʻosi fakahā ʻe he
ʻEiki ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻení kiate kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.