The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí

Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí

Margaret S. Lifferth
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí

ʻI māmani he ʻahó ni, ʻoku . . . fie maʻu ʻe he fānaú . . . ke tau maluʻi, akoʻi mo ʻofaʻi kinautolu.

Margaret S. LifferthKuo ʻi ai haku ngaahi kaumeʻa foʻou lolotonga ʻeku ngāue he uiuiʻi ko ʻení. ʻOku lahi ha ngaahi hiva Palaimeli ʻe lava ke hivaʻi ʻe ʻĪlisa. ʻOku ako ʻe Luke ʻa e Tefito ʻo e Tuí ʻi he lea faka-Sipeiní. ʻOku kiʻi mā ʻa Ketilini, ka ʻokú ne fieʻilo. Naʻá ku tangutu he tafaʻaki ʻo Māʻatá ʻi he Palaimelí peá ne ala mai ʻo puke hoku nimá. ʻOku malama mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he fofonga ʻo e fanaú ni.

Ko hai e fānau ko ia ʻi homou ʻapí pe ʻi homou kaungāʻapí? Vakai kiate kinautolu. Fakakaukau angé kiate kinautolu. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, kuo pau ke tau hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí ʻo “talangofua, mo angamalū, mo angavaivai, mo anga faʻa kātaki, pea fonu ʻi he ʻofá” (Mōsaia 3:19), kae lava ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Neongo e tui lahi e fānaú ʻi heʻenau haʻu kiate kitautolú, ka te nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ha māmani faiangahala. Ko e hā ʻe fie maʻu ke fai ʻe he fānau ko ʻení ke nau pukemaʻu ai e maama ʻo e tuí ʻi honau fofongá? ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha toe meʻa te ne lava ʻo fetongi ha fāmili angatonu ʻi he moʻui ʻa ha kiʻi tamasiʻi. Ka ʻi māmani he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fie maʻu ʻe he fānaú ha faʻē mo ha tamai moʻui mateakí, ka te nau fie maʻu foki ke tau maluʻi, akoʻi mo ʻofaʻi kinautolu.

Ngaahi tokoua mo e tuongaʻane, ʻoku ʻuhinga hono maluʻi ʻo e fānaú, ke tau fafangaʻi mo ʻoange ha ʻātakai ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālié ki heʻenau moʻuí mo fakapapauʻi ia ki honau lotó. ʻOkú ne toʻo atu ʻe ia ʻa e taʻetokangá, liʻekiná, ngaohikoviá, fakamālohí, pe ʻulungāanga kākaá.

Lolotonga e fakautuutu e tuʻunga ʻo e faiangahalá, ʻoku tau maluʻi foki e fānaú mei ha toe faʻahinga tuʻunga ʻoku ʻikai ngali fakatuʻutāmakí, hangē ko e fuʻu māʻolunga pe māʻulalo ʻa e ʻamanakí, tuku pē ke nau fakafiefiemālié, tōtuʻa e ngāue ke nau faí pea mo e siokitá. ʻOku hanga ʻe ha fuʻu tōtuʻa hono fai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻo uesia e malava ko ia ʻe he fānaú ke nau ʻiloʻi, falala mo tataki kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku loto vekeveke e fānaú ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi, pea ko e taimi malu ʻo e kei tamasiʻí, ko ha faingamālie pē ia ʻe taha ʻi he moʻuí ni ke akoʻi mo fakamālohia ai e fānaú ke nau fili ki he totonú.

ʻOku faingofua pē hono ʻiloʻi e meʻa ke akoʻí. ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá mo e kau palōfitá ʻa e meʻa ke akoʻi ki heʻetau fānaú. ʻOku hiki fakanounouʻi ia ʻe Nīfai ʻi he veesi ko ʻení, “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi . . . koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

ʻI heʻetau ʻiloʻi ko ia ʻoku tau faiako ʻo kau kia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, ʻoku tau fakahoko fēfē leva ia? Kamata ʻaki haʻo muimui ki he faleʻi ʻa hotau kau palōfitá pea tuku ha taimi ʻi hotau ʻapí ki he lotu fakafāmilí, ako folofolá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Kuo fuʻu lahi nai ʻetau ongona e faleʻi ko iá, pea hangē ʻoku ongo maʻamaʻa pē iá? Pe ʻoku tau fuʻu femouʻekina kitautolu pea faingataʻa ai ke toe tānaki atu ha meʻa ki ai? ʻOku ou fakamoʻoni atu, neongo kapau ʻoku ʻikai ngali ʻaonga ʻetau lotu fakafāmilí, ka ʻoku ʻomi ʻe he talangofuá e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

Ko hono moʻoní, ko e talangofua fakatāutahá mo e hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga angatonu ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí, ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha ia ʻo e ongoongoleleí maʻá e fānaú. Ko ia fakatotolo, ako pea moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. He ʻikai ke tau lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi mo moʻui ʻakí. ʻOku mahino mo ʻiloʻi vave ʻange e he fānaú kitautolu mo e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó, ʻo lahi ange ia he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí.

Ko ia ai, ʻofa ʻi he fānaú. ʻOku ou manatuʻi hono ʻofaʻi au heʻeku kei siʻí, pea naʻe tuʻunga ai ʻeku tui ʻoku ʻofeina au ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku tupulekina ʻa e fānaú ʻi ha ʻapi ʻoku mahino ki he mātuá honau “fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni” (“Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49).

Ka te tau lava kotoa ʻo tokoni. Fakatokangaʻi e fānau ʻoku mou feohí pea feinga ke ʻiloʻi honau hingoá. Fakaafeʻi atu ke mou talanoa peá ke fakafanongo, fakalotolahiʻi, fakahinohinoʻi, fakatupulaki, tokoniʻi mo vahevahe ange hoʻo fakamoʻoní. ʻE lava ke ʻomi ʻe hoʻo ʻofá ha kiʻi tamasiʻi ke ne ʻiloʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Ko Vēsilií ko ha kiʻi tamasiʻi ʻoku taimi lahi ʻene nofo holo pē he halá pea ʻoku ʻikai poupouʻi ia ʻe heʻene ongomātuʻá ʻi heʻene fekumi ki he moʻoní. Naʻá ne ʻiloʻi ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi honau feituʻú pea naʻá ne ʻalu ki he polokalalama kotoa naʻe fai ʻi ʻapisiasí. Naʻá ne toe ʻomi foki mo hono fototehina ʻe toko tolú ki he lotú pea kuo kau atu ki he Palaimelí ha niʻihi hono kaungāmeʻá. Naʻe ʻi ai ha taimi ne hoko ai e fānau tangata taʻe Siasi ko ʻení, ko e Palaimeli tokolahi taha ia he feituʻú ni. Naʻe tākiekina mai kinautolu ʻe he moʻoní, pea kamata ke malama e ongoongoleleí ʻi honau fofongá. Naʻe talitali lelei, maluʻi, akoʻi pea ʻofaʻi kinautolu ʻe he kāingalotu ʻo e kiʻi kolo ko iá, ʻo kau ai ʻa e toʻu tupú, kakai lalahi kei talavoú, kau faifekaú, kau faiakó, pea mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Fakakaukau angé ki he fānau ʻi ho kaungāʻapí pe ko hoʻo kalasi Palaimelí. Ko hai ʻa e fānau ʻi ho koló pe uōtí? ʻOku ʻi ai nai ha taha hangē ko Vēsilií ʻokú ne fie maʻu koe?

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he fānau tangata ko ʻení mo ha niʻihi hangē ko kinautolú, ʻoku ou maʻu ha ʻamanaki lelei mei he talanoa ko ia ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he konitinēniti ʻAmeliká. Manatuʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi afā, mofuike, afi pea mo ha ʻaho fakapoʻuli lōlō ʻe tolu (vakai, 3 Nīfai 8). ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he longaʻi fānau ne nau foua e ngaahi meʻá ni. Pea ʻoku ou fakakaukau atu ki he lahi ʻo e manavahē mo e loto hohaʻa ʻa e mātuʻá.

Ka naʻe hā mai e Fakamoʻuí ʻo fekau ki he fuʻu kakaí “ke ʻomi ʻenau tamaiki īkí” kiate Ia (3 Nīfai 17:11). ʻOku pau pē naʻe loto vēkeveke e mātuʻá ke ʻave ʻenau fānaú ki he Fakamoʻuí. Hili iá, ne nau mamata ki he tangi ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻenau fānaú mo Ne tāpuakiʻi taha taha kinautolu, ʻo ne lotu ki he Tamaí ʻo hūfia kinautolu pea fekauʻi hifo ha kau ʻāngelo ke tauhi kinautolu (vakai, 3 Nīfai 17:21, 24). ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he meʻa ko ʻení, ko e Fakamoʻuí ʻa hotau maluʻanga maʻongoʻongá, ʻa e faiako lelei tahá pea ko e tupuʻanga taʻengata ʻo e ʻofá mo e fakamoʻuí.

ʻI hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he fakapoʻuli ʻo e ngaahi ʻaho ní, ʻoku toe fekau mai foki ke tau ʻomi ʻetau fānaú ki he Fakamoʻuí, pea hangē ko ia kuo fakamanatu mai ʻe ʻEletā Pālatí, “ko kitautolu kuo fili ʻe he ʻOtuá ke tau ʻōʻōfaki e fānau ʻo e ʻaho ní ʻaki ha ʻofa mo e tui lahi, pea mo ha loto mahino ki honau tupuʻangá” (“Behold Your Little Ones,” Tambuli, Oct. 1994, 40; “Great Shall Be the Peace of Thy Children,” Ensign, Apr. 1994, 60).

Ngaahi tuongaʻane mo e ngaahi tokoua, ʻi heʻeku hoko ko ha faʻē mo ha taki ʻi he Palaimelí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai faingofua e ngāue ko ʻeni ki he fānaú. ʻOku mātuʻaki fie maʻu ʻetau tokangá ki hono maluʻi, akoʻi mo ʻofaʻi ʻo e fānaú, pea ʻoku fakalotosiʻi mo fakaongosia he taimi ʻe niʻihi, pea ʻoku faʻa fuoloa pea toki ʻasi ha ola ʻo ʻetau ngāué. Ka ko hono tonú pē ia, he ʻoku ʻikai faingofua hono ʻomi ʻo e fānaú ki he Fakamoʻuí, ko ia kuo pau ke tau haʻu kitautolu kiate Ia.

Te tau mātāʻia ha mana ʻi heʻetau fekumi kiate Ia mo Hono Laumālié ke ne tokoniʻi kitautolú. Te tau fakatokangaʻi ʻoku liliu hotau lotó pea tau hoko foki ʻo “angamalū mo angavaivai mo anga faʻa kātaki, pea fonu ʻi he ʻofá” (Mōsaia 3:19). ʻE malama atu foki mei hotau fofongá ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí. ʻE toki mahino ai kiate kitautolu e folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí: “Pea ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi siʻi pehē ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au” (Mātiu 18:5).

ʻOku ou ʻofa ʻi he Fakamoʻuí pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo ʻEne huhuʻí maʻatautolu pea mo ʻetau fānaú foki. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy