The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsileli Kuo Fakamoveteveté

Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsileli Kuo Fakamoveteveté

ʻEletā Russell M. Nelson
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku tau tokoni ke tānaki fakataha e kakai fili ʻa e ʻEikí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

ʻEletā Russell M. NelsonSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí, mateakí pea mo hoʻomou ʻofá. ʻOku tau ʻinasi taha pē ʻi ha fatongia kāfakafa ke tau aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau aʻu ki ai mo fakahokó. ʻOku tau kau atu ki ha ngāue maʻongoʻonga —ʻa ia ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveté. ʻOku ou lea he ʻahó ni ʻo kau ki he tokāteline ko ʻení koeʻuhí ʻene mahuʻinga makehe ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá.

Ko e Fuakava Faka-ʻĒpalahamé

Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Tamai ko ʻĒpalahamé ʻi he kuonga muʻá ʻaki Haʻane talaʻofa te Ne ngaohi hono hakó ke nau hoko ko ha kakai fili.1 ʻOku hā he folofolá ʻa e ngaahi fakamatala kau ki he fuakava ko ʻení. Naʻe kau ai mo ha ngaahi talaʻofa ʻe hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻe maʻu ha ngaahi fonua lahi, monūʻia ʻa e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi kakai ʻo e māmaní ʻi hono hakó, pea mo ha ngaahi talaʻofa lahi kehe.2 Kuo ʻosi fakahoko ha konga ʻo e fuakava ko iá ka ʻoku akonaki mai ʻa e Tohi ʻa Molomona ʻo pehē ʻe toki fakahoko ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahame ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní!3 ʻOkú ne toe fakamamafaʻi mai foki ʻoku tau kau ʻi he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí.4 Ko hatau faingamālie lelei ia ke kau tonu ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá ni. Ko ha toki taimi fakafiefia moʻoni ʻeni ke te moʻui ai!

Naʻe Fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli

ʻI heʻenau hoko ko ha hako ʻo ʻĒpalahamé, naʻe lava ʻe he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli motuʻá ʻo maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ka naʻe iku ʻo angatuʻu ʻa e kakaí. Naʻa nau tāmateʻi e kau palōfitá pea naʻe tauteaʻi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí. Naʻe ʻave pōpula ʻa e faʻahinga ʻe hongofulú ki ʻAsilia. Pea naʻa nau mole ai pē mei he ʻū lekooti ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Ka ʻoku mahino pē ʻoku ʻikai “mole” e faʻahinga ia ʻe hongofulú ki he ʻEikí.) Naʻe kei hoko atu ʻa e ongo faʻahinga ʻe ua naʻe toé, kae taimi nounou pē kuo ʻave pōpula kinautolu ki Papilone ko e tupu mei heʻenau angatuʻú.5 ʻI he taimi ne nau foki aí, naʻe ʻofeina kinautolu ʻe he ʻEikí ka naʻa nau toe angatuʻu pē kiate Ia. Naʻa nau fakafisingaʻi mo lea kovi kiate Ia. Naʻe fakapapau leva ha Tamai ʻofa kae loto mamahi ʻo pehē, “Te u fakaheeʻi ʻa kimoutolu ki he ngaahi fonua taʻe lotú,”6 pea naʻá Ne fai ʻeni—ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.

ʻE Tānaki Fakataha ʻa ʻIsileli

Naʻe mahino tatau pē ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí mo ʻEne talaʻofa ke fakamoveteveteʻí.7 Hangē ko ʻení, ne tomuʻa mamata mai pē ʻa ʻĪsaia ʻe fekau atu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ha “kau talafekau veʻe vave” ki he kakai ko ʻeni kuo “[fakamovetevete mo veuveukí].”8

Kuo pau ke fakahoko ʻa e talaʻofa ko ʻeni ʻo e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa ia ʻoku hā ʻi he ngaahi veesi lahi ʻi he folofolá, ʻo hangē e pau e ngaahi kikite ko ia ki hono fakamoveteveteʻí.9

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Vahevaheʻanga ʻo Taimí pea mo e Hē Mei he Moʻoní

Naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa Hono Siasí ki muʻa pea Tutuki Iá. Naʻe ʻi ai ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau fitungofulu, kau akonaki, mo e alā lakanga pehē.10 Pea naʻe fekauʻi atu ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau ākongá ki māmani ke malangaʻaki ʻEne ongoongoleleí.11

Hili ha taimi mei ai, naʻe fakaʻauʻauhifo fakalaumālie e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí. Naʻe fakakeheʻi ʻEne ngaahi akonakí; naʻe liliu ʻEne ngaahi ouaú. Naʻe hoko ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní ʻo hangē tofu ko hono tomuʻa tala ʻe Paulá, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻikai toe hāʻele mai ʻa e ʻEikí “[kae ʻoua kuo] tomuʻa hoko ʻa e liliu koví.”12

Naʻe muimui pē ʻa e Hē Fakaʻaufuli ko ʻeni Mei he Moʻoní, ki he sīpinga naʻe iku ki ai ʻa e kuonga fakakosipeli taki taha. Ko e ʻuluakí naʻe hoko ia ʻi he kuonga ʻo ʻĀtamá. Pea hoko ki ai mo e ngaahi kuonga ʻo ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese, mo ha kau palōfita kehe. Naʻe ʻi ai ha tufakanga fakalangi ʻo e palōfita taki taha ke ne akonaki ʻaki e faka-ʻOtua ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻEne tokāteliné. Naʻe fakataumuʻa ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ke nau tokoniʻi e kakai ʻi he kuonga taki taha. Ka koeʻuhí ko ʻenau talangataʻá, ko ia ne hoko ai ʻa e hē mei he moʻoní. Ko ia ne fakangatangata pē ʻa e taimi mo e feituʻu ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli ki muʻá. Naʻe fakangatangata honau taimí he naʻe iku e kuonga taki taha ki he hē mei he moʻoní. Naʻe fakangatangata honau feituʻú ki ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e palanite ko māmaní.

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Meʻa Kotoa pē

Ko ia naʻe fie maʻu leva ke toe fakafoki kakato mai e meʻa kotoa pē. Naʻe ui ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hoko ko e palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe pau ke fakafoki mai ʻiate ia ʻa e ngaahi mālohi fakalangi kotoa pē ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli ki muʻá.13 He ʻikai fakangatangata ʻa e vahaʻa taimi mo e feituʻu ki he kuonga fakakosipeli ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. He ʻikai fakaʻosi ʻaki ia ha hē mei he moʻoní ka te ne fakafonu ʻa e māmaní.14

Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí—Ko ha Konga Mahuʻinga ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ngaahi Meʻa Kotoa peé

Naʻe fie maʻu ke toe fakafoki mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻo hangē ko hono kikiteʻi ʻe Pita mo Paulá. Ko ia, kuo pau ke fakahoko ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ne fuoloa e tatali ki aí, ke hoko ko ha konga ʻo e toe fakafoki mai ko iá.15 Ko ha meʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakahoko ki muʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.16

ʻOku kau e tokāteline ko ʻeni ʻo e tānakí, he ngaahi akonaki mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “‘Oku ou fakahā kiate kimoutolu ha fakaʻilonga, . . . te u tānaki fakataha ʻa hoku kakaí mei heʻenau nofo movetevete fuoloá, ʻe fale ʻo ʻIsileli, pea toe fokotuʻu ʻa ʻeku Saioné ʻi honau lotolotongá.”17 Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ki he māmaní kotoa kuo kamata hono tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli mo fakahoko e ngaahi fuakava naʻá Ne fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé.18 ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau akonaki ʻaki ʻa e tokāteline ko ʻení, ka ʻoku tau fakahoko foki ia. ʻOku tau fai ʻeni ʻi heʻetau tokoni ke tānaki fakataha e kakai fili ʻa e ʻEikí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa e ʻelito ʻo e ngāué ni. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻo e tānakí.19 ʻOkú ne ueʻi e kakaí ke nau ako ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, tui ki Heʻene ongoongoleleí, pea nau kau ki Hono Siasí. Ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e tānaki fakataha ia ʻo ʻIsileli ne talaʻofa ʻakí.20

ʻOku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e hingoa lāngilangiʻia ʻo ʻĒpalahamé. ʻOku lahi ange ʻa e fakamatala ki aí ʻi he ngaahi tohi folofola ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻi heʻene hā he ngaahi veesi ʻo e Tohi Tapú.21 ʻOku fehokotaki ʻa ʻĒpalahame mo e kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.22 Naʻe toe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi hotau kuongá ni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.23 ʻOku tau maʻu ʻi he temipalé ʻa e tumutumu ʻo hotau ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé.24

Ko e Kuonga ʻo e Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá

Naʻe tomuʻa ʻafioʻi pē ʻe he ʻOtuá ʻa e kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá ko ha kuonga ia ʻo e tānakí, ʻo tatau pē ʻi he langí mo māmani. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita ʻe hoko ha toe fakafoki mai hili ha vahaʻataimi ʻo e hē mei he moʻoní. Naʻá ne kau fakataha mo e ʻEikí ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú, pea naʻá ne pehē:

“Ko ia ke mou fakatomala, pea liliu, ke fakamolemole ai hoʻomou angahalá, koeʻuhí ke hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e fakamoʻuí mei he ʻao ʻo e ʻEikí; . . .

“A ia ʻe maʻu ʻe he langí, kae ʻoua ke hoko mai ʻa e kuonga ʻo e liliu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palofita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻo māmaní.”25

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí he kuonga fakaonopōní, ʻa e kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné pea mo e “ngaahi kī ʻo [Hono] puleʻangá, pea mo e [kuonga] ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi kuonga fakaʻosí; pea ki he kakato ʻo e ngaahi kuongá,” ʻa ia te Ne “tānaki fakataha ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke taha pē, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he langí, pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he māmaní fakatouʻosi.”26

ʻI he taʻu 1830, naʻe ʻilo ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki ha talafekau fakalangi ko ʻIlaiase, ʻa ia naʻá ne maʻu e ngaahi kī ke fakahoko ʻa hono “fakafoʻou mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa peé.”27

Hili ha taʻu ʻe ono mei ai, naʻe fakatapui leva e Temipale Ketilaní. Hili hono tali ʻe he ʻEikí ʻa e fale māʻoniʻoni ko iá, naʻe haʻu ha kau talafekau fakalangi mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hā mai ʻa Mōsese28 “‘o foaki . . . ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki mai ʻo ʻIsileli mei he potu ʻe fā ʻo māmaní pea mo hono tataki mai ʻo e faʻahinga ʻe hongofulú mei he fonua ʻo e tokelaú.

“Hili ʻeni, naʻe hā mai ʻa ʻIlaiase ʻo tuku mai ʻa e [kuonga] ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé ʻo pehē ʻe monūʻia ʻiate kimaua mo homa hakó ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ki mui ʻiate kimauá” 29

Hili ko iá naʻe haʻu ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻo ne pehē: “Vakai, kuo hokosia ʻaupito ʻa e kuonga ʻa ia naʻe lea ki ai ʻi he ngutu ʻo Malakaí—ʻo fakamoʻoniʻi ʻe fekau mai ia [ʻa ia ko ʻIlaisiā] ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí—ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, telia naʻa teʻia ʻa māmani kotoa pē ʻaki ha fakamalaʻia.”30

Naʻe hoko e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836,31 pea ko hono fakahoko ia ʻo e kikite ʻa Malakaí.32 Naʻe toe fakafoki mai e ngaahi kī toputapu ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení.33

Ko Hono Tānaki ʻo e Ngaahi Laumālié ʻi he Tafaʻaki ʻe Taha ʻo e Veilí

Ko ha ʻaloʻofa ʻa e malav ko ia ke fakaaʻu atu ʻa e fakaafe ke “haʻu kia Kalaisí,”34 kiate kinautolu ne pekia teʻeki ai haʻanau ʻilo ki he ongoongoleleí.35 ʻOku fie maʻu e ngaahi ngāue ʻa e niʻihi kehé ke hoko ko ha konga ʻo honau teuteuʻí. ʻOku tau tānaki e ʻū mape ʻo ʻetau ngaahi kuí, fakafonu e ʻū laʻipepa kulupu fakafāmilí, mo fai e ngaahi ngāue fakafofonga ʻi he temipalé ke tānaki ʻaki ʻa e tokotaha fakafoʻituituí ki he ʻEikí pea ki honau ngaahi fāmilí.36

Ke Kau ʻi he Tānakí: Ko ha Tukupā ʻi he Fuakava

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻi māmani ʻa e ngāue fakafaifekaú ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻe fie maʻu ke ʻuluaki ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he “fanga sipi hē ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.”37 Ko ia ʻoku ʻalu atu ai e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻo malangaʻaki ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Kuo fekumi ʻetau kau faifekaú ʻi ha ngaahi puleʻanga lahi ki he faʻahinga ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveté; kuo nau kumi kinautolu mei he ngaahi “ ʻanaʻi maká;” pea kuo nau ʻomi ʻa kinautolu ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻi he kuonga muʻá.38

ʻOku ʻikai fai ʻete fili ke haʻu kia Kalaisí ʻo makatuʻunga ʻi he feituʻu ʻokú te ʻi aí; ko ha tukupā fakafoʻituitui pē ia. ʻE lava ke ʻomi e kakaí “ki he ʻiloʻi ʻo e ʻEikí”39 taʻe te nau mavahe mei honau ngaahi fonua tupuʻangá. Ko e moʻoni, ko e uluí ʻi he ngaahi ʻaho naʻe kamakamata ai e Siasí, naʻe faʻa pau pē ke fai ai ha hikifonua ia. Ka ko e taimí ni, ʻoku fakahoko pē ʻa e tānakí ʻi he puleʻanga taki taha. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu ʻa Saione40 ʻi he feituʻu taki taha kuó Ne foaki ke faʻeleʻi mo nofo ai Hono Kāingalotú. Naʻe tomuʻa fakahā pē ʻe he folofolá “‘e tānaki [ʻa e kakaí] ki he ngaahi fonua ʻo honau tofiʻá, pea toe fokotuʻu ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fonua kotoa pē ʻo e talaʻofá.”41 ʻOku hoko ʻa e puleʻanga kotoa pē ko ha feituʻu ia ʻo e tānakí maʻa hono kakaí.42 Ko e feituʻu ke tānaki ki ai e Kāingalotu Palāsilá ko Palāsila; ko e feituʻu ke tānaki ki ai e Kāingalotu Naisīliá ko Naisīlia; ko e feituʻu ke tānaki ki ai e Kāingalotu Kōleá ko Kōlea pea hokohoko pehē atu ai pē. Ko Saioné ko e “loto maʻa.”43 Ko Saione ko ha feituʻu pē ʻoku nofo ai ʻa e Kāingalotu anga-māʻoniʻoní. Kuo hoko e ngaahi tohí, founga fetuʻuakí, mo e ngaahi haʻofangá ko ha founga ke meimei maʻu ai ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻa e ngaahi tokāteliné, kií, ouaú, mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ha feituʻu ʻoku nau nofo ai.

ʻE makatuʻunga maʻu pē ʻa e malu fakalaumālié ʻi he founga moʻui ʻa ha taha, kae ʻikai ko e feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e tokotaha ko iá. ʻOku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he fonua kotoa pē ʻa e totonu tatau ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

ʻOku moʻoni ʻa e ngāue ko ʻeni ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOkú Ne moʻui. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ʻeni kuo toe fakafoki mai ke fakakakato ʻa hono taumuʻa fakalangí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Ko Kōtoni B. Hingikelī ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Vakai, Sēnesi 12:1–2; T&F 132:29–32; ʻĒpalahame 2:6–11.

2. Vakai, Sēnesi 26:1–4, 24, 28; 35:9–13; 48:3–4; Sione 8:33, 39; Ngāue 3:25; 1 Nīfai 17:40; 2 Nīfai 29:14; Sēkope 5; ʻEta 13:7–8; T&F 52:2.

3. Ko ha fakatātā, vakai, 1 Nīfai 15:12–18.

4. Vakai, 1 Nīfai 14:14; 15:14; 2 Nīfai 30:2; Mōsaia 24:13; 3 Nīfai 29:3; Molomona 8:15; T&F 133:26–34.

5. Naʻe toʻo mei he faʻahinga ʻo Līvaí ʻa e kau taulaʻeiki maʻá e kakaí pea naʻe ʻikai lau kinautolu ko ha faʻahinga, pe maʻu hanau tofiʻa. Naʻe foaki ki he ongo foha ʻo Siosefa ko Manase mo ʻIfalemí ʻa hona ngaahi tofiʻa ʻi he fonuá. Naʻe lau kinaua ʻi he faʻahingá, ko e fetongi ʻo ʻena tamaí. Naʻe anga pehē hono kei maʻu ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu mā uá.

6. Levitiko 26:33; vakai foki, Selemaia 9:16.

7. Vakai, Sēnesi 22:16–18; 3 Nīfai 20–22; ʻĒpalahame 2:10–11.

8. ʻĪsaia 18:2, 7.

9. Vakai, Levitiko 26:44; Teutalōnome 4:27–31; 28; 29; 30:2–5; Nehemaia 1:9; ʻĪsaia 11:11–12; Selemaia 31:7–8, 10–12; ʻIsikeli 37:21–22; ʻĀmosi 9:14–15; Mātiu 24:31; Sēkope 6:2. Vakai foki, Russell M. Nelson, “The Exodus Repeated,” Liahona, ʻEpeleli 2002, 30–39.

10. Vakai, Luke 10: 1, 17; ʻEfesō 4:11; Ngaahi Tefito ʻo e Tui hono 6.

11. Vakai, Mātiu 28:19–20; Maʻake 16:15.

12. 2 Tesalonaika 2:3. ʻOku liliu ʻa e “Hē mei he moʻoní” (“Falling away”) mei he foʻi lea faka-Kaliki ko e aposasia, ko hono ʻuhingá ko e “hē mei he moʻoní.”

13. Vakai, T&F 128:18; 132:45.

14. Vakai, ʻĪsaia 27:6.

15. Vakai, 1 Nīfai 15:18; vakai foki ki he Book of Mormonʻs title page, palakalafi 2.

16. Vakai, T&F 133:17.

17. 3 Nīfai 21:1.

18. Vakai, Sēnesi 12:2–3; 26:3–4; 35:11–12; mo e ʻuluʻi fakamatala ʻo e 3 Nīfai 21, 29.

19. ʻOku kau ʻi he ngaahi tokāteline fekauʻaki mo e fakamovetevete mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi fuofua lēsoni ʻoku akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea hili ʻa e fakamovetevete ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻe toe tānaki fakataha ʻa kinautolu; . . . ʻe toe fakahoko ʻa e ngaahi vaʻa totonu ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé, pe ko e ngaahi toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ki honau ʻakau, pe aʻusia ʻa e ʻilo ki he Mīsaia moʻoní, ko honau ʻEiki mo honau Huhuʻi” (1 Nīfai 10:14).

20. Vakai, Bruce R. McConkie, A New Witness for the Articles of Faith (1985), 554.

21. ʻOku fakamatala ʻo kau kia ʻĒpalahame ʻi he ngaahi veesi folofola ʻe 506; ko e veesi ʻe 216 ʻi he Tohi Tapú, 290 ʻi he ngaahi tohi folofola ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

22. ʻE toe lava pē ke maʻu ʻa e fuakavá ʻi he ohi (vakai, Mātiu 3:9; Luke 3:8; Kalētia 3:26–29; 4:5–7; ʻĒpalahame 2:9–10).

23. Vakai, T&F 124:58; 132:31–32.

24. Vakai, T&F 84:33–40; 132:19; ʻĒpalahame 2:11.

25. Ngāue 3:19, 21.

26. T&F 27:13. Naʻe toe kikite foki ʻa Paula ʻo kau ki hotau kuongá ni ʻo pehē “‘i he kakato ʻo e ngaahi kuonga naʻá ne tuʻutuʻuní, ke fakakakato fakataha [ʻe he ʻEikí] ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, ʻa e meʻa ʻoku ʻi he langí, mo ia ʻoku ʻi māmaní” (ʻEfesō 1:10).

27. T&F 27:6.

28. ʻOku feʻunga pē ʻa e hoko ʻa Mōsese, ʻa ia naʻá ne ʻuluaki tataki atu e fānau ʻa e ʻOtuá ki honau tofiʻá, ko e tokotaha ke ne foaki e ngaahi kī ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki he Siasi kuo toe fakafoki maí. Naʻe haʻu ʻa Mōsese kia Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻo ne foaki ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī tatau pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau kuongá. Naʻe vahe ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻOasoni Haiti ʻi he konifelenisi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli ʻo e 1840 ke ne ʻalu ki Selusalema ʻo fakatapui e fonuá ki he toe foki atu ʻa e kakai Siú mo ʻIsileli ne fakamoveteveté. 44 ʻI he ʻaho Sāpate ko e ʻaho 24 ʻo ʻOkatopa 1841, naʻe tūʻulutui ai ʻa ʻEletā Haiti ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻo fakatapui ʻa e fonua ko iá ki hono tānaki fakataha ʻo e kakai Siú mo ʻIsileli ki honau tofiʻa motuʻá.

29. T&F 110:11–12.

30. T&F 110:14–15.

31. ʻOku mahuʻinga ʻa e moʻoni ko ʻeni naʻe haʻu ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻi he Sāpate Toetuʻú, ʻi he kamataʻanga ʻo e Lakaatú.

32. Vakai, Malakai 4:5–6.

33. Vakai, T&F 110:16.

34. Sēkope 1:7; ʻAmenai 1:26; Molonai 10:30, 32; T&F 20:59.

35. Vakai, T&F 137:6–8.

36. Vakai, 1 Kolinitō 15:29; 1 Pita 4:6.

37. Mātiu 10:6; 15:24.

38. Vakai, Selemaia 16:16.

39. 3 Nīfai 20:13.

40. Vakai, T&F 6:6; 11:6; 12:6; 14:6.

41. 2 Nīfai 9:2.

42. Bruce R. McConkie, ʻi he Conference Report, Mexico Area Conference, 1972, 45.

43. T&F 97:21.

44. See 2 Nīfai 9:2; 10:7–9; 25:16–17.20; 3 Nīfai 21:22–28; T&F 29:7–8

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy