Palesiteni Boyd K. Packer
Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
ʻOku tau tala ko e Siasí ko hotau hūfangaʻangá mo e maluʻangá ia. ʻOku tau malu ʻi he Siasí.
ʻI he ʻaho 26 ʻo Siulai, 1847, ʻa ia ko e ʻaho tolu ia ʻenau aʻu ki he teleʻá (ko e ʻaho hono uá ko ha Sāpate), naʻe kaka ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo ha niʻihi kehe, ki ha tumutumu ʻo ha moʻunga, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ha meimei maile ʻe taha mo e konga mei he feituʻu ʻoku ou tuʻu atu aí. Ne nau pehē ko ha feituʻu lelei ia ke fokotuʻu ai ha fuka ki he ngaahi puleʻangá. Naʻe tui ʻe Hiipa C. Kimipolo ha āfei engeenga. Ne nau fakapipiki ia ki he tokotoko ʻo Uiliati Lisiaté pea nau taʻataʻalo holo ia, ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá. Naʻe ui ia ʻe Pilikihami ʻIongi ko e Moʻunga ʻEnisainí.1
Ne nau hifo leva ki heʻenau ʻū saliote motuʻá, ki he fanga kiʻi meʻa siʻi ne nau fononga mai mo ia ʻi ha maile ʻe 2,000 pea ki honau kau muimui ongosiá. Naʻe ʻikai ko ʻenau koloá naʻe maʻu mei ai honau mālohí, ka ko e ʻilo ne nau maʻú.
Ne nau ʻiloʻi ko ha kau ʻAposetolo kinautolu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ne nau ʻiloʻi naʻe ʻomi kiate kinautolu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ha kau talafekau fakalangi. Ne nau ʻiloʻi ne nau maʻu ʻa e ngaahi fekaú mo e ngaahi fuakava ʻe lava ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui taʻengatá mo hakeakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. Ne nau tui pau ne nau maʻu e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
Ne nau femoʻuekina ʻi hono palau ʻo e ngoué, fokotuʻu ha ʻū fale ke maluʻi kinautolu mei he faʻahitaʻu momoko ka hokó. Ne nau teuteu ki he kakai ʻoku lolotonga fononga mai he tokaleleí, ko e muimui mai ʻiate kinautolu ki he feituʻu tānakiʻangá foʻoú ni.
Naʻe hanga ʻe ha fakahā ne tohi he taʻu ʻe hiva ki muʻa aí ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ke nau “tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻo māmá ko e fuka ki he ngaahi puleʻangá;
“Pea ke hoko ʻa e tānaki fakataha ki he fonua ko Saioné pea ki hono ngaahi siteikí, ko e maluʻanga pea mo e hūfangaʻanga mei he afaá pea mei he houhaú ʻo ka lilingi totonu atu ia ki māmani hono kotoa” (T&F 115:5–6).
Naʻe fie maʻu ke nau hoko ko ha “maama” mo e “fuka.”
Ko e fuka ko ia ne fokotuʻu mai ʻe he fakahaá ʻoku maʻu ia ʻi he folofolá ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakatefito e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku tau moʻuiʻakí ʻi he ngaahi tokāteline, pea ʻoku fenāpasi ʻa hono tuʻunga moʻuí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOku tau haʻisia ki he tuʻunga moʻuí ni ʻi he fuakava, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻe kinautolu kuo nau maʻu e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
Naʻe ʻikai ʻatā ki he Kau Taki ko iá, pea ʻoku ʻikai foki ʻatā kiate kitautolu, ke tau liliu ʻa e tuʻunga moʻuí pe tukunoaʻi kinautolu. Kuo pau ke tau moʻuiʻaki kinautolu.
ʻOku ʻikai ko hano fakaleleiʻi pe ko ha fakafiemālie ke tau pehē pē ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ʻoku nau mahuʻinga he kuo fakahinohinoʻi feʻunga kātoa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau “‘iloʻi ʻa e leleí mei he koví” (2 Nīfai 2:5).
Kapau ʻoku tau fai pē ʻa e lelei taha te tau lavá, ta ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau lotosiʻi. ʻI he taimi ʻoku tau tōnounou ai ʻo hangē ko ia ʻoku hokó, pe te tau tūkia, ʻa ia ʻe malava ke hoko, ʻoku ʻi ai maʻu pē ha faitoʻo ʻa ia ko e fakatomalá mo e fakamolemolé.
ʻOku totonu ke tau akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e tuʻunga moʻui ʻo e angamaʻá, ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he faʻahinga angaʻuli kotoa pē. ʻOku totonu ke toki fakaʻaongaʻi pē ʻa e mālohi pelepelengesi ko ia ʻi honau sino fakamatelié ʻo ka nau ka hoko ko ha “husepāniti mo ha uaifi ʻoku mali ʻi he founga totonu mo fakalaó.”2 Kuo pau ke tau anganofo kakato ʻi heʻetau nofomalí.
Kuo pau ke tau tauhi e fono ʻo e vahehongofulú. ʻOku tau fua hotau ngaahi fatongia faka-Siasí. ʻOku tau fakataha mai he uike taki taha ki he houalotu sākalamēnití ke fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá mo maʻu e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻi he ongo lotu faingofua mo toputapu ko ia ʻo e maá mo e vaí. Kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí pea talangofua ki he ngaahi fuakavá mo e ngaahi ouaú.
Naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Taki ʻi he Moʻunga ʻEnisainí kuo pau ke nau moʻui fakaʻaho mo kei tauhi pē ʻa e tatau ʻo Kalaisí ʻi honau fofongá (vakai, ʻAlamā 5:14).
Ne nau ʻiloʻi kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi siteikí ko ha maluʻanga mo ha hūfangaʻanga, ka ʻi he taimi ko iá, ne ʻikai ke ʻi ai ha siteiki ia ʻe taha he māmaní. Naʻa nau ʻiloʻi ko honau misioná ke fokotuʻu e ngaahi siteiki ʻo Saioné ʻi he puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.
Mahalo ne nau fifili pe ko e hā ha faʻahinga houhau pe matangi ʻe lilingi hifo, ʻa ia kuo teʻeki ai ke nau aʻusia. Kuo nau kātekina ʻa e fakafepakí, fakaehauá mo e tautoitoí. Naʻe tutu honau ngaahi ʻapí, pea faʻao mo honau kelekelé. Ne tā tuʻo lahi hono tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapí. Ne nau ʻiloʻi he taimi ko iá, ʻo hangē ko ia ʻoku tau ʻilo he ʻahó ni, he ʻikai ha ngataʻanga ia ʻo e fakafepakí. ʻOku liliu ʻa hono natulá, ka ʻoku ʻikai pē hano ngataʻanga. He ʻikai ha ngataʻanga ia ʻo e faʻahinga faingataʻa ʻe fetaulaki mo e fuofua Kāingalotú. ʻE ʻi ai ha ngaahi faingataʻa foʻou, pea neongo ʻenau kehekehé, ka heʻikai ke nau toe siʻi hifo ʻi he meʻa kuo nau fouá.
Kuo aʻu he taimí ni e ngaahi siteiki ʻo Saioiné ki he lauafé he funga māmaní. Kuo laumiliona e tokolahi ʻo e kāingalotú, pea ʻoku kei tupu pē. He ʻikai lava ke taʻotaʻofi e ngaahi meʻá ni he ko e ngūae ʻeni ʻa e ʻEikí. ʻOku nofo e kāingalotú ʻi ha fonua ʻe 160 pea nau lea ʻaki ha lea fakafonua ʻe 200 tupu.
ʻOku nofo tailiili pē ha niʻihi telia e ngaahi meʻa ʻe hoko kiate kitautolu mo e Siasí ʻi he māmaní. ʻOku toe fakaʻau ke kovi ange ʻa e angaʻulí pea hōloa mo e tuʻunga fakalaumālié. Kapau te tau fakataha mai ki he Siasí, moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua ʻo e ongoongoleleí, moʻui angamaʻa, tauhi e Lea ʻo e Potó, fakahoko hotau fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tufakanga kehé, ta ʻoku ʻikai totonu ke tau ilifia. Ko e Lea ʻo e Potó, ko e kī ia ki he moʻui lelei fakatuʻasino mo e maʻu fakahaá. Fakaʻehiʻehi mei he tií, kofí, kava mālohí, tapaká mo e faitoʻo konatapú.
ʻE lava ke tau nofo ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau loto ki aí, ʻo fai hotau lelei tahá ke maʻu haʻatau moʻui, ʻo tatau pē pe ʻoku māʻulalo pe koloaʻia. ʻOku tau tauʻatāina ke moʻui ʻo fakatatau mo hotau lotó, ʻo fakapapauʻi ʻe hōifua mo tokoni mai ʻa e ʻOtua Māfimafí, pea mo maʻu maʻu ai pē ha tataki fakalaumālie.
ʻOku hoko e siteiki taki taha ko ha maluʻanga, hūfangaʻanga mo ha fuka. ʻOku tuʻu ʻa e siteikí ʻiate ia pē he ʻokú ne maʻu e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ki hono fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻo kinautolu ʻe haʻu ki hono mālohí, pea ʻoku toe ofi ange ki he ngaahi temipalé.
ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e fakafepakí. ʻOku lahi e maʻuhala mo fakafofongaʻi hala ʻo kitautolu mo hotau hisitōliá, pea ko e niʻihi ʻoku fai he laumālie kovi pea fepaki moʻoni ia mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku faʻa fakafepakiʻi kitautolu ʻe ha kau ngāue fakalotu, mo ha ngaahi kautaha lotu. ʻOku nau fai e meʻa he ʻikai ʻaupito ke tau fai. ʻOku ʻikai ke tau ʻohofi pe fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻoku nau fai mai kiate kitautolú.
ʻOku ʻi ai foki ha ngaahi talanoa fakaʻaluma kuo tukuʻau mai pea tā tuʻo lahi hono toutou talanoaʻí ko ia ʻoku lahi leva e tui ki aí. Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa ngalivale ko ʻení ʻoku pehē ʻoku ʻi ai ha meʻatui ʻo e kau Māmongá.
ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u kau atu ki ha konifelenisi ʻi ha kolisi ʻi ʻOlikoni. Naʻe kau ki ai ha pātele Katolika, lāpai, faifekau, faifekau ʻo e siasi faka-ʻIngilaní, faifekau fakaʻevangeliō, faifekau ʻo e lotu fakatahatahá, pea mo au foki.
Naʻe teuteuʻi ha maʻu meʻatokoni pongipongi ʻe he palesiteni ʻo e ʻapiakó ko Toketā Pēneti. Naʻe fehuʻi mai ʻe ha taha ʻiate kinautolu pe ko hoku mali fē naʻá ma ō angé. Ne u talaange ʻoku toko taha pē hoku uaifí. Ne u kamata fakakaukau ko au pē ne nau feinga ke fakamāʻí. Ka naʻe toe fehuʻi ange ha taha ia ki he pātele Katoliká pe naʻe ʻalu ange mo hono uaifí.
Ne fai mai leva ʻe Toketā Pēneti kiate au e fehuʻi hono hokó: “Ko e moʻoni koā ʻoku ʻi ai ha meʻatui ʻo e kau Māmongá?”
Ne u malimali pē peá u pehē ange, “‘Oku ou helu toka hoku ʻulú ke ʻoua te mou lava ʻo sio ki ai.”
Naʻe tula foki ʻa Toketā Pēneti, ko ia naʻá ne ala hake ʻo puke hono ʻulú peá ne pehē mai, “‘Oiauē! He ʻikai ke u teitei ului atu ki he tui faka-Māmongá!”
Ko e meʻa ʻoku ngalikehe tahá, ko hono tala ʻe ha kakai ʻatamai lelei ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiane kitautolú. ʻOku fakahaaʻi heni e siʻisiʻi ʻenau ʻilo kiate kitautolú. ʻOku tonu moʻoni e tefitoʻi moʻoni ko ia he ʻikai ke ke lava ʻo hikiʻi hake koe ʻaki haʻo lolomi hifo e niʻihi kehé ki lalo.
ʻOku fakakaukau ʻe ha niʻihi ʻe hanga ʻe heʻetau tuʻunga moʻui māʻolungá ʻo fakangatangata ʻetau tupulakí. Ko hono fehangahangaí pē ʻoku hokó. ʻOku toe fakautuutu ange ai ʻetau tupulakí. Ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku takiekina kitautolu ki he moʻoní mo e leleí.
ʻOku tau fehangahangai mo e faingataʻa ʻo e ʻohake ha fāmili ʻi ha māmani ʻoku fakapoʻuli he faiangahalá. ʻOku taʻe manonga mo hohaʻa ha niʻihi hotau kāingalotú pe ʻoku ʻi ai koā ha feituʻu ʻe lava ke nau hola ʻo hao ki ai? ʻOku ʻi ai nai ha kolo, pe vahefonua pe fonua ʻe malu, pe maʻu ai ha hūfangaʻanga? Ko e tali ki aí, ʻoku ʻikai. Ko e maluʻangá mo e hūfangaʻangá ʻa e feituʻu ʻoku nofo ai he taimí ni hotau kāingalotú.
Naʻe kikite e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “‘Io, pea ʻe kamata leva ʻi he Tamaí ʻa e ngāue ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē; ke teuteu ʻa e hala ʻe lava ai ke tānaki mai ʻa hono kakaí ki he fonua ʻo honau tofiʻá” (3 Nīfai 21:28).
Kuo maʻu ʻa e hūfangaʻangá ʻe he kakai ko ia ʻoku nau mavahe mai mei he māmaní ki he Siasí, ʻo tauhi e ngaahi fekaú, fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí mo hū mai ʻo mālohi he Siasí.
ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí, ʻi ha taha ʻo ʻemau ngaahi fakatahá, naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Lōpeti C. ʻOakesi, ko e taha ʻo e Kau Palesiteni ʻe Fitu ʻo e Kau Fitungofulú (ko ha seniale mālōlō mo ha ʻeikitau fetuʻu fā ʻo e Laulāpuna NATO ʻi ʻIulope Lotolotó), ʻo kau ki ha talite ne fakamoʻoni ki ai ha puleʻanga ʻe 10 ʻi he vakatau ko ia ko Mīsulí ʻi he Matāfanga Tokió he ʻaho 2 ʻo Sepitema 1945, ʻa ia naʻá ne fakangata e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Naʻe ʻi ʻĒsia hamau tokolahi he taimi ko iá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā (pe Seniale) ʻOakesi: “‘Oku ʻikai ke u lava ʻo sioloto atu he ʻahó ni ki hano fai ha faʻahinga fakataha pehē pe fakamoʻoniʻi ha talite pehē ke fakangata hono tauʻi ʻo e tautoitoí mo e anga fakalielia ʻoku tau moʻua aí. ʻOku ʻikai ko ha tau pehē ia.”
ʻOku ʻikai totonu ke tau manavasiʻi, neongo ʻoku tau ʻi ha māmani he ʻikai toe ngata ai ʻa e vātaú. ʻOku kei hokohoko atu pē he ʻahó ni ʻa e fetauʻaki mo e filí, ʻa ia naʻe kikiteʻi ʻi he ngaahi fakahaá. Kuo pau ke tau fiefia mo loto lelei. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau manavasiʻi. Ko e manavasiʻí, ko e lea fehangahangai ia ʻo e tuí.
ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku fakatefito e ngāue ʻa e Siasí ʻi he fāmilí. Neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻoku nofo ai e kāingalotú he māmaní, ʻoku totonu ke nau fokotuʻu ha fāmili ʻoku talitali lelei ai ʻa e fānaú mo fakamahuʻingaʻi ko ha “tofiʻa mei [he ʻEikí]” (Saame 127:3). ʻOku hoko e fāmili Siasi moʻui tāú ko ha fuka ki he māmaní.
ʻOku ʻikai ngata pē he fie maʻu ke tau pukepuke ʻa e tuʻunga ʻulungāanga māʻolunga tahá, ka kuo pau ke tau taki taha hoko ko ha fuka, ko ha maluʻanga mo ha hūfangaʻanga. Kuo pau ke tau “tuku ke ulo pehē [ʻetau] māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki [heʻetau] ngaahi ngāue leleí pea fakamālōʻia [ʻetau] Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:16; vakai foki, 3 Nīfai 12:16).
Kuo hanga ʻe he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi feinga ʻa e ngaahi toʻu tangata he kuohilí ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻi hotau kuongá, ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, mafai ke ngāué pea mo e meʻa kotoa pē ne fie maʻu ke fakahoko ʻaki e ngāué. Kuo fakataha kotoa mai ia he kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ʻe kakato ai e meʻa kotoa pē pea mateuteu mo e māmaní ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí.
ʻOku tatau pē ʻetau kau ki he ngāué ni pea mo e kau tangata ko ia ne nau vete ʻa e āfei engeengá mei he tokotoko ʻo Uiliate Lisiaté pea nau hifo mai mei he Moʻunga ʻEnisainí. Naʻe fakaʻilongaʻi mai ʻe hono taʻataʻalo māʻolunga ʻo e āfei engeengá ni, ʻa e tānaki maʻongoʻonga ko ia naʻe kikiteʻi he ngaahi tohi folofola ʻi he kuonga muʻá mo onopōní.
ʻOku tau tala ko e Siasí ko hotau hūfangaʻangá mo e maluʻangá ia. ʻOku tau malu ʻi he Siasí. ʻOku fakatefito ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ako e Kāingalotú ke nau vakavakaiʻi honau lotó ke nau sio ai ki he mālohi huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo akoʻi mai he Siasí mo ʻilo mei he folofolá ko ha takitala kiate kitautolu fakatāutaha mo hotau ngaahi fāmilí.
ʻOku tau ʻiloʻi ʻe hoko e ʻapi ʻoku tau fokotuʻú mo ia ʻo hotau hakó, ko e hūfangaʻanga ne lau ki ai ʻi he ngaahi fakahaá—ko e “maama” mo e “fuka” ki he puleʻanga kotoa pē pea mo e “hūfangaʻanga” mei he matangí (vakai, T&F 115:5–6; ʻĪsaia 11:12; 2 Nīfai 21:12).
Ko e fuka ʻoku totonu ke tau fakataha ki aí ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻa ia ko Hono Siasí ʻeni mo Hono huafá ʻoku tau fakafofongaʻí pea ko Hono mafai ʻoku tau fakaʻaongaʻí.
ʻOku tau hanga atu ki muʻa ʻi he tui. Kuo lahi ha ngaahi meʻa kuo hoko ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻe hoko, ʻa ia te nau siviʻi ʻetau lototoʻá mo fakalahi ʻetau tuí. ʻOku fie maʻu ke tau “fiemālie ʻo fiefia lahi ʻaupito: he ʻoku lahi [ʻetau] totongi ʻi he langí” (Mātiu 5:12).
Loto vēkeveke ke maluʻi ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí, pea ʻoua naʻa tau “mā ʻi he ongoongolelei ʻo [Sīsū] Kalaisí: he ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tuí” (Loma 1:16).
Te tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, he ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei ai, pea tau akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo akonaki ʻo kau kiate Ia, ko hotau Fakamoʻui, Hūfangaʻanga mo hotau Huhuʻí.
Kapau naʻe feʻunga pē ʻa e āfei engeengá ke hoko ko ha fuka ki he māmaní, ta ʻe lava pē ke ulo atu ʻa e kakai tangata maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo e kakai fefiné mo e fānaú ʻi he ngaahi fāmili anga-mahení mo nau moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he lelei taha te nau lavá ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo nau hoko ko ha fuka, maluʻanga mo ha hūfangaʻanga mei ha faʻahinga meʻa pē ʻe lilingi hifo ki he māmaní.
“Pea ʻoku [tau] lea ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku [tau] kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku [tau] tohi ʻo fakatatau mo [ʻetau] ngaahi kikité koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe [heʻetau] fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai koeʻuhí ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).
ʻE tupulekina ʻa e Siasí ni. ʻE tuʻuloa ia. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻeni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. Vakai, Journal of Wilford Woodruff, 26 July 1847, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints; vakai foki ki he, B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 3:270–71.
2. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.