The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Maʻu ʻi he Laumālié

Maʻu ʻi he Laumālié

Brother A. Roger Merrill
Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté

ʻI he tukutaha ʻetau tokangá . . . ke fekumi pea maʻu e Laumālié, he ʻikai leva ke tau toe tokanga ki hano tohoakiʻi ʻe he faiakó pe tokotaha leá ʻetau tokangá, ka ʻoku lahi ange ʻetau tokanga ki he Laumālié.

Brother A. Roger Merrill ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Poumoni ʻi Tekisisí, ne puke ai ʻa hoku hoá pea fie maʻu ke ne mālōlō. Naʻá ku muimui ki he faleʻi ʻa homau palesiteni fakamisioná he ngaahi taimi peheé, ʻo u toʻo ha sea ki he veʻe matapā sioʻata ʻi homa lokí he fungavaka faá peá u kamata lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ne ʻikai fuoloa kuo fakamātoato ʻa ʻeku lau folofolá, pea hili ha taimi siʻi ne u aʻu ki he ʻAlamā vahe 29, veesi 1 mo e 2:

“Taumaiā ko e ‘āngelo au, peá u lava ke maʻu ʻa e fakaʻamu ʻa hoku lotó, ke u ʻalu atu ʻo lea ʻaki ʻa e meʻalea ʻa e ʻOtuá ʻi he leʻo ke lulululuʻi ai ʻa māmani, pea kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakai fulipē!

“‘Io, ko hoku lotó ke fakahā ʻa e fakatomalá mo e hala ʻo e huhuʻí ki he tangata fulipē ʻi he leʻo ʻoku hangē ko e ʻuʻulu ʻo e maná koeʻuhí ke nau fakatomala pea haʻu ki hotau ʻOtuá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha mamahi ʻi he funga ʻo māmaní kātoa.”

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá, naʻe ongo moʻoni ia kiate au. Naʻá ma ʻosi tukituki mo hoku hoá ʻi ha ngaahi matapā ʻe laungeau ʻi Poumoni mo kole ha faingamālie ke vahevahe ange ʻema pōpoakí ka naʻe ʻikai pē ola lelei. Naʻá ku sio loto atu pe ʻe fēfē kapau naʻá ku hoko ko ha ʻāngelo ʻo kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ʻi ha leʻo te ne luluʻi ʻa e māmaní. Naʻá ku sio hifo he sioʻatá ki he feʻaluʻaki ʻa e kakaí he halá. Naʻá ku fakakaukau loto pe ʻe fēfē kapau naʻá ku tuʻu ai ʻo ulo hangē ha ʻāngeló, pea hiki hoku nimá ʻo lea ʻi ha leʻo hangē ha maná. Naʻá ku sio loto atu ki ha ngalulu ʻa e ʻū falé pea tō ʻa e kakaí ki he kelekelé. Naʻá ku fakakaukau mahalo te nau maʻu ai ha holi ke fakafanongo ki he meʻa te u lea ʻakí!

Ka naʻá ku lau ʻa e veesi hokó: “Kae vakai, ko ha tangata pē au, peá u fai hala ʻi heʻeku fakaʻamú; he ʻoku totonu pē ke u fiemālie ʻi he ngaahi meʻa kuo tuku mai maʻaku ʻe he ʻEikí” (v. 3).

Naʻá ku ongoʻi loto fakatōkilalo ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ki Heʻene fānaú kotoa pea ʻi ai ha palani ki Heʻene ngāué. Ko hoku fatongiá ke fakahoko ʻa ʻeku tafaʻakí.

Naʻá ku ongoʻi fakatōkilalo foki ʻi heʻeku ʻiloʻi mo ha toe meʻa ʻe taha. Naʻá ku ʻiloʻi he momeniti ko iá, naʻe ʻikai ko ha faʻu ʻa e meʻa naʻá ku laú—ko ha meʻa moʻoni ia. Lolotonga ʻeku lau fakalongolongo mo nongá, naʻe fakafonu au ʻe ha maama mo ha ʻilo ko e moʻoni ne ʻi ai e tokotaha ko ʻAlamā, pea naʻá ne maʻu foki mo e holi lahi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Kapau naʻá ke fehuʻi mai he momeniti ko iá, “‘Okú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni?” Naʻá ku tali atu, “Ko ia kotoa!” Naʻe mahino ai kiate au naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻeku fakakaukau ki aí—pea mo ha ngaahi fakamoʻoni pehē talu mei ai—kuo mahino lelei ange ai ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ko ia ke maʻu ia ʻi he Laumālié. ʻOku faʻa tō ʻetau fakamamafá ki he mahuʻinga ʻo e faiakoʻaki ʻa e Laumālié. Ka ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻoku hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamamafaʻi tatau pe toe lahi ange ʻa e mahuʻinga ko ia ke maʻu ia ʻi he Laumālié. (Vakai, T&F 50:17–22.)

Ko e maʻu ʻi he Laumālié, ko ha tefitoʻi sīpinga ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku hā ia he ouau mahuʻinga ʻoku fakamaʻu ai kitautolu ke tau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ouaú ni ke tau “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ko ha fakaafe ʻeni ke ngāue, mo maʻu ʻa e meʻafoaki maʻongoʻongá ni.

ʻI heʻeku toe ʻilo lahi ange ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, kuó u ʻilo ai ʻoku fonu ʻa e folofolá ʻi he tokāteline ʻo e maʻu maí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká, “‘Oku ʻikai ha pōpoaki ʻe tuʻo lahi ange ʻene ʻasi he folofolá ka ko e, ‘Kole, pea te mou maʻu’” (‘i he “Reverence Invites Revalation,” Ensign, Nov. 1991, 21).

Ko e uho ia ʻo ʻetau moʻui fakamatelié ʻa ʻetau fili ke tali ʻa Sīsū ko e Kalaisí. Naʻe akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ʻo pehē:

“Naʻe haʻu ia ki hono kakaí, ka naʻe ʻikai maʻu ia ʻe hono kakaí.

“Ka ko ia kotoa pē naʻe maʻu iá, naʻá ne foaki kiate kinautolu ʻa e monūʻia ke hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá” (Sione 1:11–12).

ʻOku faʻa fifili ha niʻihi pe ko e hā e lahi ʻo e ngaahi meʻaʻofa mo e tāpuaki ʻoku nau takatakai pē ʻiate kitautolu ka ʻoku ʻikai ke tau maʻú. Naʻe pehē ʻe he ʻEikí: “He ko e hā hano ʻaonga ki ha tangata ʻo kapau ʻoku foaki ha meʻaʻofa kiate ia, pea ʻoku ʻikai te ne tali ʻa e meʻaʻofá? Vakai, ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he meʻa ʻoku foaki kiate iá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fiefia ʻi he tokotaha ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofá” (T&F 88:33).

ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu te nau maʻu ʻo lahi ange ʻi ha niʻihi ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasí, ako folofola fakatāutahá mo fakafāmilí, pea aʻu pē ki he ʻahó ni ʻi heʻetau fanongo ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Kuó u ako ʻo ʻilo ko kinautolu ʻoku nau tali moʻoni iá, ʻoku nau fai ha meʻa ʻe tolu ʻoku ʻikai fai ia ʻe ha niʻihi kehe.

ʻUluakí, ʻoku nau fekumi. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku tokanga ki he ngaahi fakafiefiá pea manako pē ke mamata vaʻinga. ʻOku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ka ʻoku tau ō ki he konifelenisí pe ki he lotú mo e fakakaukaú ni, “Ko au ʻeni; ueʻi fakalaumālie au.” ʻOku tau fakafiefiemālie fakalaumālie pē.

Ka ʻi heʻetau tukutaha ʻetau tokangá he fekumí mo e maʻu ʻo e Laumālié, ʻoku ʻikai leva ke tau toe tokanga ki hono tohoakiʻi ʻe he faiakó pe tokotaha leá ʻetau tokangá ka ʻoku lahi ange ʻetau tokanga ki he Laumālié. Manatuʻi ko e maʻu maí ko ha lea ngāue. Ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku ngāueʻi. Ko ha tefitoʻi founga ia ʻo hono fakahaaʻi ʻo e tuí.

Uá, ʻoku ongoʻi ia ʻe he niʻihi ʻoku nau maʻú. Neongo ʻoku haʻu a e fakahaá ki he ʻatamaí mo e lotó, ka ko e lahi tahá hono ongoʻí. Kapau he ʻikai ke tau ako ke tokanga ki he ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení, he ʻikai ke tau teitei ʻiloʻi ʻa e Laumālié.

Ne u talanoa mo haku ʻofefine ʻi he fonó, peá ne fokotuʻu mai ʻe lava pē ke mau tokoni ki he fānau īkí ke nau fakatokangaʻi e ngaahi ongo ko ʻeni ʻo e Laumālié. ʻE lava ke mau fehuʻi ange ʻo pehē, “Ko e hā ʻa e ongo ʻokú ke maʻu he taimi ʻoku tau lau fakataha ai ʻa e potufolofola ko ʻení? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ʻe he Laumālié ke ke faí?” Ko ha ngaahi fehuʻi lelei ʻeni maʻatautolu kotoa. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e holi ko ia ke maʻú.

Tolú, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻi he Laumālié, ʻoku nau teuteu ke fakahoko ia. Hangē ko e fakahinohino ʻa e palōfita ko Molonaí, kuo pau ke tau kole “‘aki ʻa e loto fakamātoato” (Molonai 10:4) ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he taimi ʻoku tau loto moʻoni ai ke fai e meʻa ʻoku tau ako ki aí.

ʻI heʻeku toe lau ʻa e ngaahi meʻa kuó u hiki ʻi heʻeku tohinoá ke mahino mo u ako mei he ngaahi meʻa ne u foua ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú, naʻá ku ʻiloʻi ai neongo naʻá ku lau ia he Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe kehe kiate au e pongipongi ko ia ʻi Poumoní koeʻuhí he naʻá ku makehe. Neongo ʻa e ʻikai ke u taukeí, ka naʻá ku feinga ke fekumi peá u ongoʻi, pea naʻá ku teuteu ke fakahoko ʻa e meʻa naʻá ku akó. ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi fakamoʻoni pehē ʻo kapau te tau tali kinautolu.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí, pea ko e moʻoni ʻoku tau ʻi he ʻao ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní.

ʻOku ou fakatauange te tau ako he ʻahó ni pea fai atu ai pē ke tau lava ʻo tali lelei ange pea tau fiefia ʻi he meʻaʻofá pea mo e “tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e meʻaʻofá.”

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy