The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast General Conference Archives
Conferences
ʻOkatopa 2006
Hoko Ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

Hoko Ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

ʻEletā Don R. Clarke
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ʻi ai ha uiuiʻi faka-Siasi ʻo ha taha, pe fakaafe ke tokoniʻi ha taha pe ke ne moʻui lelei, ka ne toki hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

ʻEletā Don R. ClarkeNaʻe taʻu 34 pē ʻa ʻeku kui tangata ko ʻAlamā Penisimani Lāsení, ko e tangataʻeiki ʻa ʻeku fineʻeikí, ʻi heʻene ʻā hake ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻo fakatokangaʻi ʻoku palopalema ʻene sió. Hili pē ha taimi siʻi, ne poʻuli hono fofongá. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa ʻeku kui tangatá pea faivelenga he Siasí. Ko ha tokotaha faama pē ia pea ʻi ai hano mali mo ha fānau ʻe toko tolu pea naʻe ʻikai lava ke ne sioloto atu ki ha moʻui ʻoku poʻuli ʻene sió. Naʻe pau ke fuesia ʻe heʻeku kui fefiné mo e fānau kei īkí ʻa e ngaahi kavenga ʻo e ngāue he fāmá, pea kamata ke siʻi foki mo e paʻangá.

Lolotonga e taimi fakapoʻuli fakaesino ko ʻení, ne hoko ha kakai tokolahi ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi ʻa ʻeku kuitangata ne kuí. Naʻe hoko ʻi he 1919 ha meʻa naʻe ongo ki hono fāmilí. Ko ha taʻu faingataʻa lahi fakapaʻanga ʻeni ki he kakai kotoa ʻi he kolo ʻo ʻeku Kui tangatá. Naʻe mole ha ngaahi faama pea tāpuni mo ha ʻū pisinisi. Naʻe lahi ʻa e mōkesi ʻo e faama ʻa ʻeku kui tangatá pea naʻá ne maʻu ha fakamatala paʻanga ʻo pehē kuo pau ke ne totongi ha $195 kae lava ke toe hoko atu ʻa e mōkesí ʻi ha taʻu ʻe taha. Naʻe hangē ʻa e moʻua ko ʻení ko hano fekauʻi ia ke totongi ʻaki hano kakanó. Naʻe meimei ke ʻi he tuʻunga tatau ʻa e tokotaha kotoa, pea hangē ne ngali faingataʻa ke maʻu ha paʻanga pehē. Kapau naʻá ne tānaki kotoa ʻa e meʻa ʻoku maʻu mei he fāmá–ʻa e fanga hōsí, pulú mo e ʻū mīsiní ʻo fakatau–he ʻikai pē maʻu ai ha $195. Naʻe kole ʻa ʻeku kui tangatá ki ha kaungāʻapi ke ne fahi ha pulu ʻe ua pe tolu peá ne fakatau ia pea mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻe fakamoʻua hono kaungāʻapí meiate ia ʻo mahino te nau totongi ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú, ka naʻe ʻikai ke lava ha taha ʻo e kaungāʻapí ʻo totongi ia. Naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ʻa e tuʻunga fakapaʻanga hono fāmilí.

Naʻe fakamatala ʻa e kui tangatá ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē: “He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e efiafi momoko ko ia kimuʻa he ʻaho Kilisimasi ʻo e 1919. Ne hangē ka mole ʻa e fāmá. Naʻe tuku mai ʻe hoku ʻofefine ko Kelētisí ha laʻipepa ʻi hoku nimá mo ne pehē mai, ‘Ne ʻomi ʻeni he meili ʻo e ʻaho ní.’ Naʻá ku ʻave ia ki heʻene faʻeé pea ʻeke ange pe ko e hā ia. Ko e meʻa ʻeni ne lau mai ʻe hoku uaifí, ‘Siʻi Misa Lāseni, kuó u nofo pē he ʻahó ni ʻo fakakaukau atu. ʻOku ou fakakaukau pē ʻokú ke faingataʻaʻia fakapaʻanga. Kapau ko ia, ʻoku ʻi ai haʻaku $200 ke foaki atu.’ Naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa ‘Simi Tiniuata’. Ko Simí ko ha tangata ne heke pea mahalo ne ʻikai ha taha ʻe teitei fakakaukau ʻe ʻi ai haʻane paʻanga lahi pehē. Naʻá ku ʻalu ki hono ʻapí he pō ko iá peá ne pehē mai, ‘ʻE Misa Lāseni, naʻá ku maʻu ha mākoni mei langi he pongipongí ni pea kuó u fakakaukau ai kiate koe he ʻahó ni kakato. Naʻá ku ʻiloʻi ʻokú ke faingataʻaʻia fakapaʻanga.’ Naʻe ʻomai ʻe Misa Tiniuata e $200 pea mau ʻave ʻa e $195 ki he kautaha mōkesí, pea mau fakatau ʻaki leva e toenga $5 ha sū mo ha vala maʻá e fānaú. Naʻe haʻu ʻa Sanitā Kolosi he taʻu ko iá.”

Ne hoko atu leva ʻeku kui tangatá ʻo fai ʻene fakamoʻoní, “Kuo teʻeki liʻaki au ʻe he ʻEikí. Kuó ne ueʻi ha loto ʻo ha niʻihi kehe ʻo hangē ko ʻEne ueʻi ʻa e loto ʻo Misa Tiniuatá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e haofaki pē mo e maluʻi kuó u ʻiló, naʻe fakafou mai ia ʻi heʻeku feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea tauhi mo poupou ki he kau taki ʻo e Siasí ni.”

Kuó u faʻa fakakaukau kia Simi Tiniuata mo fifili pe naʻe anga fēfē ʻene hoko ko e taha ʻo e kau tangata ne falala ki ai ʻa e ʻEikí. Ko Simí ko ha kiʻi tangata siʻisiʻi mo mamatea naʻe falala ki ai ʻa e ʻEikí ke ne tokoni ki ha tokotaha faama kui ʻoku ʻi ai ʻene mōkesi lahi mo e fānau ʻe toko tolu. Kuó u ako ʻo ʻiloʻi ha meʻa lahi mei he meʻa ne foua ʻe heʻeku kui tangatá pea mo Simi Tiniuatá. Kuó u ako ʻoku ʻikai fie maʻu ke ʻi ai ha uiuiʻi faka-Siasi ʻo ha taha, pe fakaafe ke tokoni ki ha taha pe ke ne moʻui lelei, ka ne toki hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Te tau ʻiloʻi fēfē kuo tau hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá? ʻOku akoʻi mai ʻe he kau palōfitá pea mo e folofolá ʻa e foungá.

ʻUluakí, kuo pau ke tau maʻu ha ʻofa ki he fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI he fehuʻi ange ʻe he loeá ki he Fakamoʻuí, “‘Eiki, ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?” Naʻe tali ange ʻe he Fakamoʻuí:

“Ke ke ʻofa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālié kotoa mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:36–39).

Naʻe pehē ʻe Siosefa F. Sāmita, “Ko e ʻofa faka-Kalaisí pe ko e ʻofá, ko e tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga taha ia ʻi he moʻuí. Kapau te tau lava ʻo tokoni ki he faingataʻaʻiá, pe kiate kinautolu ʻoku mamahi mo loto mamahí, pe hiki hake mo fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko hotau misioná ke fakahoko ia pea ko e konga mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ke fai ia” (ʻi he Conference Report, Apr. 1917, 4). ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e ʻofa ki he fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻomi ai kiate kitautolu ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fononga ke foki ki Hono ʻaó.

ʻOku tokoni mai foki ʻa e ngaahi meʻa ne foua ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú, ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ke tau hoko ai ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa nau fononga ʻi he toafá ʻo lau ʻaho” (ʻAlamā 17:9). Kuo pau ke tau loto ke ʻalu atu. Naʻe loto ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ke ʻalu atu mei honau ʻātakai angamahení ke fakahoko ʻa ia ne ʻikai fakafiemālié. Kapau ne ʻikai loto ʻa ʻĀmoni ke fononga ki ha fonua muli, ʻa ia ne nofoʻi ʻe ha ha kakai ʻauhē mo loto fefeka mo angafītaʻa, pehē ne ʻikai ke ne maʻu mo tokoniʻi ʻa Lamonai mo ʻene tamaí, pea ne ʻikai mei ʻilo ha kau Leimana tokolahi kia Sīsū Kalaisi. Kuo kole mai ʻa e ʻOtuá ke tau ʻalu atu, ʻo ngāue fakafaifekau, tali ha ngaahi fatongia, fakaafeʻi ha taha ki he lotú, pe tokoniʻi ha taha faingataʻaʻia.

ʻI he ngāue e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ke tokoniʻi honau ngaahi tokoua ko e kau Leimaná, naʻa nau toe ako foki ai ki he mahuʻinga ʻo e ʻaukaí mo e lotú: “Naʻa nau ʻaukai lahi mo lotu lahi ke tuku mai kiate kinautolu ʻe he ʻEikí ha tufakanga ʻo hono Laumālié ke ʻalu mo kinautolu, mo nofo ʻiate kinautolu, koeʻuhí ka ʻo kapau ʻe ala lava ke nau hoko ai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ke fakatafoki honau kāinga, ko e kau Leimaná, ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní” (ʻAlamā 17:9). ʻOku tau fie hoko moʻoni koā ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá? Kapau ko ia, ʻe fonu ʻetau ngaahi lotú ʻi he fakaʻamu ko iá pea ʻe fakatefito ai ʻetau ngaahi ʻaukaí.

Hili e poʻuli ʻa e fofonga ʻo ʻeku kuitangatá, naʻá ne lotu mo ʻaukai ke foaki ange ʻe he ʻEikí ha nonga ʻo kapau ʻe nofo ai pē ʻi he fakapoʻulí. ʻOkú ne pehē ne, “fakamaama hoku ʻatamaí pea toʻo atu ʻa e ʻao ʻo e fakapoʻulí meiate au” he taimi pē ko iá. Ne toe lava pē ʻo mamata, ʻo ʻikai ʻaki hono mata fakaekakanó, ka ko e mata fakalaumālié. Naʻe ui ʻa ʻAlamā Penisimani Lāseni ke hoko ko ha pēteliake ʻi ha taʻu ʻe 32. Naʻe hangē ʻa ʻeku kui tangatá ko e ngaahi foha o Mōsaiá; naʻá ne lotu mo ʻaukai pea ko hono olá ko hono ʻoange ha faingamālie ke ne tāpuakiʻi ha toko lauiafe ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau hangē ko Simi Tiniuata mo ʻeku kui tangatá, ʻo tau tali foki ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ko e taimi te tau fakaʻamu ai ke tau hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke tau maʻu fakahā. ʻOku fakamatala mai ʻe he palōfita ko ʻAlamā ko e Siʻí ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi fakahā naʻá ne maʻu: “‘Oku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni ʻaki ʻe he ʻEikí kiate aú, peá u vīkiviki ai . . . ʻio, pea ko ʻeku vikivikiʻangá ʻeni, ke u lava ʻapē ke hoko ko ha [meʻangāue] ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke taki mai ai ha taha ki he fakatomalá; pea ko ʻeku fiefiaʻangá ʻeni” (ʻAlamā 29:9). Naʻe fakahā kia ʻAlamā ʻa e meʻa ke faí.

ʻOku ʻi ai ha kiʻi tohi ʻoku ou toʻo holo, pea ʻoku hiki heni ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie mo e ngaahi ueʻi ʻoku ou maʻu mei he Laumālié. ʻOku ʻikai ngali mahuʻinga, pea ʻoku kamata mahaehae pea fie maʻu ke toutou fetongi ia. ʻI he hū mai e ngaahi fakakaukaú, ʻoku ou hiki pea feinga ke fakahoko ia. Kuó u fakatokangaʻi ko e taimi lahi ʻoku fakahoko ai ha meʻa ʻi heʻeku lisí, naʻe hoko ʻeku ngāué ko ha tali ki he lotu ʻa ha taha. Kuo ʻi ai foki mo ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke u fai ai ha meʻa ʻi heʻeku lisí, pea ne u toki ʻilo ki mui ange ne ʻi ai ha taha ne u mei lava ʻo tokoniʻi ka naʻe ʻikai. ʻI heʻetau maʻu ha ueʻi fekauʻaki mo e fānau ʻa e ʻOtuá, kapau te tau hiki ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e ueʻi ʻa e laumālié pea talangofua ki ai, ʻoku toe tupulaki ange ai e loto falala mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú peá Ne toe ʻomi mo ha ngaahi faingamālie ke tau hoko ai ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Fausi: “Te mou lava ke hoko ko ha ngaahi meʻangāue kāfakafa ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻo tokoni ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni. . . . Te mou lava ʻo fai ha meʻa maʻá ha (taha). . . mahalo he ʻikai ke ne lava ʻe ia ʻo fakahoko” (“Ngaahi Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema. 2005, 115). ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ʻoku tokoni ki Heʻene fānaú. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ke tau muimui ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá pea hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá pea hoko ko ʻEne koloa mahuʻinga, he kuo tau tokoniʻi ʻa ʻEne fānaú.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy